Trgovci sjajno prošli u godini inflacije. Imamo brojke, nije im naštetila ni zabrana rada nedjeljom
Tijekom 2023. godine rast prometa bi mogao biti gotovo dvostruko veći od službene stope inflacije
U maloprodaji u Hrvatskoj tijekom prošle godine građani Hrvatske i inozemni gosti potrošili su dvije milijarde i 429 milijuna eura više nego nego u 2022. godini. Riječ je o potrošnji koju je sustav fiskalizacije zabilježio u, ponavljamo, maloprodaji, u što nije uključena trgovina motornim vozilima i motociklima.
Uz 0,5 posto manje računa nego u 2022. godini, trgovci su lani ostvarili 15 posto više prometa preko fiskalnih blagajni. Ako se potvrde procjene o inflaciji od osam posto u prošloj godini, to znači da je povećanje vrijednosti prometa u maloprodaji gotovo dvostruko veće od prosječne godišnje inflacije. Pri tome treba voditi računa da cijene hrane rastu po većim stopama od prosječne inflacije, ali već sada se može reći da je godina koja je završila prije dva dana bila jako dobra za trgovce, i k tome vjerojatno bolja nego ona prethodna.
Rast prometa duplo veći od inflacije
Tijekom 2022. godine promet u maloprodaji rastao je po stopi od 13,5 posto. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa inflacije u 2022. godini bila 10,8 posto, trgovci su u toj godini imali otprilike za trećinu veću stopu rasta prometa od službene stope rasta cijena. Tijekom 2023. godine rast prometa bi mogao biti gotovo dvostruko veći od službene stope inflacije. To bi značilo da je, realno, zarada trgovaca veća nego godinu dana ranije.
Prošla je godina bila i prva godina u kojoj je na snazi bila zabrana rada trgovina blagdanima i nedjeljama, a ta su pravila stupila na snagu 1. srpnja, s time da su u tih pola godine trgovci imali mogućnost izabrati 16 nedjelja kad su mogli raditi.
Zasad bez najavljivanog crnog scenarija
Usporedba prometa u prvoj polovici 2023., kad su trgovine mogle biti otvorene svaku nedjelju, i u drugoj polovici te godine kad su od 27 nedjelja mogli raditi njih 16, pokazuje da ta zabrana zasad nije utjecala na promet onako drastično kako su to poslodavci prognozirali. No, utjecaj zabrane rada nedjeljom vjerojatno nije bio isti na velike malopro0dajne lance i male trgovce.
Uz devet nedjelja, koliko nisu mogle raditi, trgovine su morale biti zatvorene još četiri dana kad su bili državni praznici ili blagdani, poput Dana pobjede ili Velike Gospe. To znači da su u drugoj polovici prošle godine trgovine mogle raditi 13 dana manje nego tijekom 2022. godine.
Iako su u tom vremenu izdali manje fiskalnih računa, njihov je promet bio 14,53 posto veći nego u istom razdoblju 2022. godine. Fiskalne blagajne registrirale su račune vrijedne deset milijardi i 282 milijuna eura, što je 1,3 milijarde eura više nego u drugoj polovici 2022. godine.
Tek se čeka pravi efekt neradnih nedjelja
U prvoj polovici prošle godine promet je bio 8,343 milijardi eura, što je 1,12 milijardi, odnosno 15,58 posto više nego u 2022. godini. Kad bi se te brojke promatrale izvan konteksta, moglo bi se zaključiti da je promet u maloprodaji sporije rastao u drugoj polovici godine zbog neradnih nedjelja i blagdana, ali kad se u priču uključi inflacija onda se dobije nešto drukčija slika.
U prvoj polovici godine Hrvatska je svaki mjesec bila na udaru inflacije koja je sve do lipnja mjesečno iznosila najmanje osam posto, a u prvim je mjesecima prošle godine bila i iznad 12 posto. Od kolovoza inflacija konstantno usporava pa je tako u studenome pala na 4,7 posto. To onda znači da je pomet u maloprodaji u drugoj polovici zapravo realno rastao više nego u prvih šest mjeseci 2023. godine. Kako će doista zabrana rada nedjeljom utjecati na trgovačku djelatnost ipak će puno bolje pokazati sljedeća godina, kad će 16 radnih nedjelja trebati rasporediti na cijelu godinu.