Analiza Jagode Marić. Nedjeljna potrošnja se prepolovila, ali u siječnju smo u dućanima ostavili više novca nego lani. Što je s inflacijom?
Ukupan promet u maloprodaji u siječnju je porastao više od 140 milijuna eura u odnosu na siječanj lani, kada su svi trgovci mogli raditi svaki dan
Uz četiri nedjelje, u kojima su radili tek rijetki među njima, trgovci ove godine imali i zabranu rada u subotu, 6. siječnja, zbog blagdana Sveta tri kralja, ali to na ukupan siječanjski promet u maloprodaji nije utjecalo. On je u odnosu na siječanj prošle godine, kada su svi trgovci mogli raditi svaki dan, porastao više od 140 milijuna eura, odnosno za 12,37 posto i u tom je mjesecu premašio 1,3 milijarde eura.
Potvrdili su nam to iz Porezne uprave, a tome svjedoče i dnevni podaci koje objavljuju za sve djelatnosti iz sustava fiskalizacije, što je jedna od novosti koju donosi njihov portal Porezna konkurentnost.
Siječanjska inflacija trebala bi biti znatno slabija
Otprilike isti rast prometa u trgovini na malo, bez motornih vozila i motocikala, bio je i lani u siječnju u odnosu na isti mjesec 2022. godine. Tada je promet porastao za 12,5 posto, što znači da je pratio rast cijena, jer je prošle godine u siječnju inflacija bila 12,7 posto.
Ove godine bi siječanjska inflacija trebala biti znatno slabija jer se već u prosincu prošle godine spustila na 4,5 posto. Ako je taj trend nastavljen, odnosno ako ponovno nije došlo do ubrzavanja inflacije, onda siječanjski podaci za ukupan promet u trgovini sugeriraju da su građani Hrvatske kupovali više proizvoda nego lani. Ta veća potrošnja je, osim rasta plaća, posljedica i isplate božićnica u prosincu, koje su građani dijelom trošili i u siječnju.
Objašnjenje za rast prometa u trgovini znatno veći od očekivane stope inflacije, koju će Državni zavod za statistiku objaviti 1. veljače, vjerojatno je i to da još uvijek najviše rastu cijene hrane, u brojnim slučajevima po stopama dvaput većim od prosječne inflacije, a to su proizvodi čija je potrošnja najmanje elastična, odnosno građani tu najteže mogu smanjiti kupovinu.
Promet nedjeljom se prepolovio
Što se nedjelja tiče, podaci Porezne uprave potvrđuju da je i ranijih godina, odnosno prije zabrane, to bio najslabiji dan za trgovinu – promet u trgovini na malo bio je od 30 do 50 posto lošiji od ostalih dana. Petak i subota bili su najjači dani, ponekad i s dvaput većim prometom od nedjelje. Sada su te razlike još izraženije jer trgovci dobro važu kojih će 16 nedjelja u godini raditi, pa svi čuvaju dio za prosinac, a oni na Jadranu za turističku sezonu.
Uz tek dio otvorenih trgovina i pojačanu kupnju na benzinskim postajama ili u pekarnicama, promet u trgovini na malo u siječnju ove godine nedjeljom je bio upola slabiji od prometa u maloprodaji u istom mjesecu 2023. godine. Ove godine u maloprodaji je promet nedjeljom bio od 14 do 21 milijun eura, dok je to lani bilo od 29 do 30 milijuna eura.
Komu će teže pasti gubitak
Zabrana rada nedjeljom otvara pitanje tko dobiva najviše nedjeljnog kolača u maloprodaji te koliko će se godišnjeg prometa preseliti na benzinske postaje i pekarnice, a dosad se slijevao u velike maloprodajne lance ili male kvartovske trgovine. Veliki maloprodajni lanci sigurno će lakše podnijeti taj gubitak nego mali trgovci.
Dobrim dijelom promet se ipak seli na petak i subotu, odnosno ostaje kod onih koji su i dosad imali najveći udio na maloprodajnom tržištu. Petak i subota sada su za najmanje 20 posto “jači” nego prošle godine. To pokazuje da većina građana ipak mijenja navike i nastoji kupnjom u petak i subotu doskočiti tome da su trgovine u najvećem broju zatvorene nedjeljom.
Udarni je dan u siječnju bio petak, 5. siječnja, kad je promet u maloprodaji bio 87,3 milijuna eura, što je 26 posto više nego prethodnog dana. Razumljivo je to s obzirom na to su slijedile subota, kada je vrijedila potpuna zabrana rada trgovina, i nedjelja kad su radile tek rijetke trgovine. No, baš je ta nedjelja, 7. siječnja, bila i najjača nedjelja po prometu u maloprodaji od početka godine.