Detaljno smo analizirali nove podatke: čini se da zabrana rada nedjeljom zasad ne uništava trgovce, ali pravi test tek slijedi
Od srpnja do kraja listopada promet u trgovini rastao je po gotovo istoj stopi kao kad zabrane - nije bilo
Zabrana rada trgovina nedjeljom zasad nije rezultirala smanjenjem prometa u trgovini na malo niti je radi toga smanjen broj zaposlenih u trgovini, što se najavljivalo kao jedna od negativnih posljedica zatvaranja dućana nedjeljom.
Prema podacima iz sustava fiskalizacije koje je danas objavila Porezna uprava, promet u trgovini na malo jednako je rastao, u odnosu na prošlu godinu, i u prvoj polovici godine kad su trgovine slobodno radile nedjeljom, ali i nakon što je nastupila zabrana rada nedjeljom i blagdanom. Je li se i koliki dio prometa iz trgovina prelio na benzinske crpke i u pekarnice, to podaci Porezne uprave ne otkrivaju, niti se zasebno vode podaci o računima na tim maloprodajnim mjestima.
U prvih šest mjeseci ove godine sustav fiskalizacije zabilježio je u trgovini na malo, bez trgovine motornim vozilima, više od 584 milijuna računa i njihova je ukupna vrijednost bila 8,39 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj računa povećan je neznatno, za 0,5 posto, ali ukupna vrijednost prometa koji stoji iza tih računa povećana je za više od 1,1 milijardu eura, što je rast od 16,22 posto.
Promet rastao 16,11 posto u odnosu na lani
Nakon što je 1. srpnja na snagu stupio Zakon o trgovini pa do 1. studenog, odnosno u četiri mjeseca, ukupan je promet u trgovini bio 7,103 milijardi eura, što je 995 milijuna eura ili 16,11 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kad su trgovine radile svaku nedjelju i na blagdan Velike Gospe (15. kolovoza) iako je broj računa manji za više od jedan posto.
Uz to, nakon 1. srpnja u Europskoj uniji i Hrvatskoj dogodilo se značajnije usporavanje inflacije pa je rast cijena u tom razdoblju imao manji utjecaj na rast ukupnog prometa nego što je bio slučaj u prvoj polovici godine kad su trgovine radile i nedjeljom. Ti podaci sugeriraju da u maloprodaji zasad nije bilo tektonskih poremećaja zbog zabrane rada nedjeljom i blagdanima.
No, uz taj zaključak mora stajati i napomena da su trgovci u ovoj godini ipak radili u režimu blaže zabrane jer su 16 nedjelja trebali rasporediti na pola godine, dok će dogodine, ako zakon preživi na Ustavnom sudu, te radne nedjelje morati “razvući” na cijelu godinu. Uz to, trgovci na obali 16 radnih nedjelja koristili su za vrijeme turističke sezone, baš u prva četiri mjeseca zabrane rada, pa je i to sigurno utjecalo na sadašnji prolazni rezultat Zakona o trgovini.
Nije došlo ni do značajnog pada zaposlenih
Što se tiče broja zaposlenih u trgovini na malo, također bez trgovine motornim vozilima i motociklima, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je krajem rujna u toj djelatnosti bilo 118.926 radnika, dok ih je na isti dan prošle godine bilo 269 više, što znači da je broj radnika u trgovini smanjen za 0,2 posto u godinu dana.
No, s druge strane, opet prema podacima HZMO-a, u trgovini je bilo zaposleno više umirovljenika, za stotinjak, pa se ne može govoriti o tome da je zabrana rada nedjeljom zasad proizvela veći broj nezaposlenih.
Među podacima iz sustava fiskalizacije ističu se i oni o rastu prometa u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva u razdoblju od početka siječnja do kraja listopada. Preko fiskalnih računa prikazan je ukupan promet u ugostiteljstvu od 3,287 milijardi eura, što je 23,2 posto više nego lani, dok je u djelatnosti smještaja vrijednost naplaćenih računa bila gotovo 2,43 milijarde što je rast od 24,8 posto.