Trump je svojevremeno pokrenuo tajnu operaciju CIA-e protiv Kine. Pitanje je - je li ona aktivna i danas?
CIA je stvorila mali tim operativaca koji su koristili lažne profile na internetu
Dvije godine nakon što je stupio na dužnost, tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump ovlastio je Središnju obavještajnu agenciju (CIA) da pokrene tajnu kampanju na kineskim društvenim medijima.
Cilj je bio okrenuti javno mnijenje u Kini protiv njezine vlade, tvrde trojica bivših američkih dužnosnika koji su bili upoznati s ovom operacijom. Prema njihovim navodima, stvoren je mali tim operativaca. Oni su koristili lažne profile na internetu kako bi širili negativne informacije o vladi Xi Jinpinga.
Istovremeno su prema inozemnim novinskim kućama “curile” slične informacije. O ovoj operaciji koja je počela 2019. godine se dosad nije izvještavalo, piše Reuters.
Kina se vrlo brzo proširila
Tijekom proteklog desetljeća Kina se vrlo brzo proširila na globalnom nivou, sklopila je vojne sporazume, brojne trgovinske ugovore i poslovna partnerstva sa zemljama u razvoju.
Tim CIA-e je širio informacije o tome da su članovi vladajuće Komunističke partije skrivali nezakonito stečen novac u inozemstvu. Kritizirali su inicijativu Pojas i put, govoreći da je korumpirana. Dužnosnici su odbili otkriti detalje tajne operacije, no navode da su sve njihove tvrdnje utemeljene na činjenicama iako su ih objavljivali pod lažnim profilima.
Njihov cilj je bio potaknuti kaos među visokim dužnosnicima Kine i prisiliti vladu te zemlje da troši resurse na nadziranje upada u strogo kontrolirane servere u Pekingu. “Željeli smo da jure duhove”, navodi jedan od dužnosnika.
Zahtijevao oštriji odgovor Kini
Glasnogovornica CIA-e Chelsea Robinson odbila je komentirati postojanje ove operacije, njenih ciljeva ili učinaka. Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova navodi da postojanje takve operacije pokazuje kako američka vlada koristi “javni prostor i medijske platforme kao oružje za širenje lažnih informacija i manipuliranje međunarodnim javnim mnijenjem”.
Ova operacija bila je odgovor na globalni rast Kine, navode izvori. Tijekom svojeg predsjedničkog mandata, Trump je zahtijevao oštriji odgovor Kini od njegovih prethodnika. CIA se u ovom slučaju vratila metodama koje su obilježile doba borbe Washingtona s bivšim Sovjetskim Savezom.
“Hladni rat se vratio”, rekao je autor knjige o povijesti političkog ratovanja Tim Weiner. Nije poznato je li administracija Joea Bidena zadržala ovu operaciju aktivnom. Glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Bidenove administracije Kate Waters odbila je komentirati postojanje programa.
Je li operacija i dalje aktivna?
Dva povjesničara koji su se bavili i obavještajnim poslom navode da, kad Bijela kuća dodijeli CIA-i ovlasti za tajnu operaciju putem zapovijedi poznate kao “odluka predsjednika”, ona ostaje vrlo često na snazi i u budućim administracijama.
Trump je republikanski kandidat na sljedećim izborima. Već je najavio još oštriji pristup prema Kini ako bude izabran za predsjednika u studenome. “Operacija protiv Pekinga bila je značajan rizik eskalacije napetosti Kine sa SAD-om, s obzirom na moć kineskog gospodarstva”, rekao je bivši viši analitičar CIA-e za istočnu Aziju Paul Heer.
Izvori iz CIA-e navode da je ova tajna operacija bila vrlo ambiciozna. Omogućila je CIA-i da utječe ne samo na Kinu, nego i na zemlje u kojima se SAD i Kina natječu za utjecaj diljem svijeta. Operacija je bila usmjerena na javno mišljenje u jugoistočnoj Aziji, Africi i južnom Pacifiku.
‘Idu čeličnim palicama za bejzbol’
“Osjećaj je bio kao da Kina dolazi prema nama s čeličnim palicama za bejzbol, a mi smo uzvraćali drvenim”, rekao je jedan bivši dužnosnik nacionalne sigurnosti. Navodna uporaba zlonamjernog utjecaja iz Pekinga, optužbe za krađu intelektualnog vlasništva i vojno širenje Kine bile su tada prijetnje nacionalnoj sigurnosti SAD-a, dodaje.
“Curenje informacija omogućilo je SAD-u da se probije do zemalja u kojima bi cenzura spriječila njihovo objavljivanje, ali i do zemalja u kojima javnost ne vjeruje previše izjavama američke vlade”, smatra politolog sa Sveučilišta Georgia Loch Johnson.
“Tajne propagandne kampanje bile su uobičajene tijekom Hladnog rata. Tada je CIA podmetala 80 do 90 članaka dnevno u nastojanju da potkopa Sovjetski Savez”, dodaje. U 1950-ima je, primjerice, CIA stvorila astrološki časopis u Istočnoj Njemačkoj kako bi objavljivala lažna i zlonamjerna predviđanja o komunističkim vođama.
Kina bi mogla upotrijebiti dokaze
“Tajna propagandna kampanja protiv Pekinga mogla bi se SAD-u obiti o glavu”, rekao je Heer. Dodaje da bi Kina mogla upotrijebiti dokaze o ovakvim operacijama kako bi opravdala svoje višegodišnje optužbe o zapadnjačkim intervencijama u unutarnje poslove drugih zemalja. “Postoje mjesta na svijetu gdje bi takva poruka Kine odjeknula i bila pozitivno dočekana”, smatra.
Thomas Rid, profesor na Sveučilištu Johns Hopkins, koji je napisao knjigu o povijesti političkog ratovanja, navodi da ovakve operacije mogu ugroziti disidente, oporbene skupine kritičara Kine i neovisne novinare koji bi mogli biti lažno prikazani kao agenti CIA-e.