U Hrvatskoj počinje cijepljenje AstraZenecom. Evo što trebate znati o cjepivu oko kojeg se vode žustre polemike

AstraZenecino cjepivo je jeftinije i jednostavnije za korištenje, ali njegova učinkovitost kod starijih još je predmet diskusija

Patients receiving an injection of the Oxford/AstraZeneca Covid-19 vaccine at a mass vaccination centre at Epsom Downs Racecourse in Epsom, southern England on January 11, 2021. - Seven mass coronavirus vaccination sites opened across England on Monday as the government races to dose millions of people while a new strain of the disease runs rampant across the country. The sites include football stadiums and a horse racing course, and are located in cities including Bristol, London, Newcastle and Manchester. (Photo by Dominic Lipinski / POOL / AFP)
FOTO: AFP

U Hrvatskoj je danas počela distribucija cjepiva koje je tvrtka AstraZeneca razvila u suradnji s oksfordskim sveučilištem. Prvih 16.800 doza stiglo je u Hrvatsku u nedjelju, a do kraja veljače očekuje se isporuka 150 tisuća doza.

Posljednjih tjedana ovo je cjepivo bilo u fokusu žustrih diskusija – najprije zbog najave da će isporuka ranije dogovorenih količina Europskoj uniji kasniti, a potom i zbog dvojbi oko stupnja učinkovitosti ovog cjepiva kod starijih osoba.

Čemu tolika frka?

Radi se o cjepivu koje su države naručivale, odnosno rezervirale u velikim količinama. Hrvatska je, prema službenom dokumentu, bila zainteresirana za čak 3,6 milijuna doza, a na kraju računa na 2,7 milijuna doza. Pfizerovog i Moderninog naručeno je značajno manje, po milijun doza.

Razlozi su višestruki. Pretpostavljalo se da bi to moglo biti prvo cjepivo koje će biti spremno za korištenje (na kraju je bilo treće registrirano u EU), ali sigurno je značajnu ulogu imalo i to što je, u odnosu na neke konkurente, jednostavnije za skladištenje i distribuciju.

Izgledno je i da je cjenovno povoljnije. Kada su nehotično objavljene cijene cjepiva po dozi u Belgiji, ispalo je da je doza AstraZenecinog cjepiva i do nekoliko puta jeftinija nego neka druga cjepiva koja je Europska unija također naručivala.

Najprije su bile svađe…

Siječanjska najava britansko-švedske kompanije da Europskoj uniji neće moći u prvom kvartalu isporučiti količine cjepiva koje su zemlje članice očekivale izazvala je veliku nervozu – među ostalim i zbog ranije spomenute odluke europskih država da se u globalnoj utrci za cjepivom snažno klade baš na ovog proizvođača.

U slučaju značajno smanjenih količina, dolazi u pitanje ambiciozni europski plan cijepljenja, a to znači i odgodu povratka u “staro normalno”, u život što više nalik onome prije pandemije. To, dakako, zbog raznih restrikcija, ima i ozbiljne gospodarske posljedice.

Višednevne tenzije između AstraZenece i Europske komisije (tih smo dana, među ostalim, javljali o inspekcijama u pogonima kompanije te o zabrani izvoza cjepiva iz EU-a) razriješene su dogovorom o povećanju isporuka za EU, ali ipak ne u onim količinama kako se ranije očekivalo.

…a onda ozbiljne dvojbe

Taman kad su riješene nesuglasice oko isporuke, pojavile su se dileme oko učinkovitosti cjepiva kod ljudi starije životne dobi. Raspravu je otvorilo njemačko povjerenstvo za cjepivo koje je preporučilo da se koristi za osobe između 18 i 64 godine.

Europska agencija za lijekove (EMA) dala je u međuvremenu odobrenje za cjepivo bez dobnih ograničenja. Mada su napomenuli kako zasad nema dovoljno podataka da bi se preciziralo koliko će biti djelotvorno kod ljudi starijih od 55 godina, stručnjaci EMA-e ipak smatraju kako nema razloga da ne bude učinkovito kao i u općoj populaciji.

U Britaniji se ovo cjepivo počelo koristiti prije nego u EU, a britanski regulator, javlja Reuters, kaže da je djelotvorno i za starije osobe. Unatoč tome, niz je država i dalje rezerviran prema njegovoj uporabi kod ljudi starije životne dobi: Njemačka, Francuska, Austrija, Slovenija, Švedska, Danska, Nizozemska, Španjolska, Poljska, Italija, Belgija, Portugal.

Zašto je to baš nezgodno?

Kao što smo spomenuli, pojedine europske države, uključujući Hrvatsku, računaju na velike količine ovog cjepiva kako bi provele nacionalne strategije cijepljenja koje, uglavnom, predviđaju da se ljudi starije životne dobi cijepe među prvima.

Ako im se ne daje AstraZenecino cjepivo, onda je pitanje kad će starija populacija doći na red za cijepljenje, odnosno u kojem će roku biti dostupne dovoljne količine cjepiva drugih proizvođača.

Hrvatska bez dilema

U rasprave oko cjepiva uključilo se nekoliko udruga i stranaka koje predstavljaju umirovljenike, zatraživši da se za ljude starije životne dobi nabavi drugo cjepivo. No, Hrvatska se zasad neće priključiti europskim državama koje su preporučile određena dobna ograničenja.

Još prošlog tjedna Telegram je tražio objašnjenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o korištenju cjepiva AstraZenece za starije od 65 godina. Iz HZJZ-a su podsjetili da je EMA odobrila primjenu i u toj dobnoj skupini te će stoga Hrvatska zasad poštivati tu odluku. No, ako dodatna praćenja u dodatnim istraživanjima budu pokazivala drugačije rezultate, onda će se i odluka prilagoditi.

Što kažu epidemiolozi?

Prošlog petka, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ustvrdio je kako nema razloga da se korištenje cjepiva ograniči s obzirom na dob. “Istaknuo je i da niti jedan ispitanik, koji je primio cjepivo, nije imao težak oblik bolesti i nije hospitaliziran, što znači da je cjepivo gotovo 100 posto učinkovito na teže oblike bolesti”, izvijestila je Hina.

O tome je za HTV govorila epidemiologinja Iva Pem Novosel. “(…) dokazano je da to cjepivo štiti od teških oblika bolesti, hospitalizacija i od smrtnih ishoda, što je najbitnije. Hoćemo li mi dobiti neki blagi oblik bolesti, to stvarno nije bitno jer smo svi preboljeli neke druge viroze, i to nije problematično. Ono što nas zabrinjava u ovoj epidemiji su upravo ti teški oblici bolesti protiv kojih to cjepivo štiti kao i sva ostala cjepiva”, kazala je za HTV.