U tijeku je rat Trumpa i Putina za europsko tržište cjepiva; Amerika je stavila ruske institute na crnu listu
Dosad su 12 zemalja razvile 27 potencijalnih kandidata za cjepivo
Administracija Donalda Trumpa odnosno Ured za industriju i sigurnost američkog Ministarstva trgovine stavio je na crnu listu te uveo sankcije protiv tri ruska znanstvena instituta. Središnji istraživački institut Ministarstva obrane br. 33 sankcioniran je jer je navodno uključen u razvoj “ruskog kemijskog programa te ima pogon za ispitivanje kemijskog oružja”.
Državni znanstveno-istraživački institut broj 48 za organsku kemiju i tehnologiju te tri njegove ekspoziture u Sergijevom Posadu, Jekaterinburgu i regiji Kirov, po tvrdnjama Washingtona, također sudjeluje u razvoju ruskog “kemijskog oružja.” Uz njih na crnu listu stavljen je i Središnji istraživački institut jer se u njemu navodno razvija biološko oružje.
S obzirom na to da se američki predsjednik Donald Trump, u želji da osvoji drugi mandat u Bijeloj kući, svađa, prijeti i uvodi sankcije protiv pola svijeta, takva odluka Washingtona ne bi predstavljala posebno iznenađenje da nije riječ o tri instituta koji rade na razvoju cjepiva protiv koronavirusa.
Sankcije kao instrumetn nelojalne konkurencije
Maria Zakharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, tim je povodom izjavila da je “nečuveno i da je posebno uznemiravajuće to da ove sankcije utječu na one znanstvenike i stručnjake koji posljednjih nekoliko mjeseci neumorno rade na razvoju ruskog cjepiva protiv COVID-19.
Nije jasno kako će američka vlada objasniti svojim građanima ovaj pokušaj kažnjavanja ljudi koji uspješno rade na lijeku protiv bolesti, koja je već odnijela živote više od 180.000 američkih građana,” upozorila je Zakharova te otvoreno optužila SAD da koristi sankcije kao instrument nelojalne konkurencije. Tako, kazala je, Washington pokušava promicati interese vlastitih farmaceutskih tvrtki, kao što to radi kad od europskih država traži da kupuju američki LNG plin.
Cjepivo i protiv gripe i protiv korone
Teško je, dakako, utvrditi koliko su optužbe Washingtona utemeljene jer nije nikakva tajna da sve velike sile, SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Indija, marljivo rade na razvoju novih oružja, pa i onih za kemijsko i biološko ratovanje. No takva je odluka bez sumnje odgovor na najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da će njegova zemlja uskoro imati cjepivo protiv koronavirusa. Ruski nacionalni medicinski istraživački centar Almazov objavio je da će novo cjepivo istodobno djelovati i protiv gripe i protiv Covid 19.
Svakako ne slučajno, dan nakon što je Moskva objavila da će već tijekom rujna raspolagati cjepivom protiv koronavirusa, SAD i Velika Britanija optužile su Rusiju da je hakirala podatke njihovih instituta do kojih su došli u potrazi za cjepivom protiv COVID 19.
Sporno rusko cjepivo Sputnik 5
Takva reakcija upućuje da su se zapadne farmaceutske kompanije doista zabrinule da su Rusi na putu da pronađu cjepivo pa su taj uspjeh željeli osporiti optužbom kako su im to omogućili ukradeni podaci iz njihovih instituta. Čim je Rusija registrirala cjepivo Sputnik 5, Europska komisija odgovorila je tako da je odmah potpisala ugovor s britanskom tvrtkom Astra Zeneca o kupnji 300 milijuna doza cjepiva u vrijednosti od 2,4 milijarde eura. Time je pokazala da ne računa na rusko cjepivo bez obzira hoće li ono biti prvo odobreno za uporabu.
Tiberio Graziani, voditelj talijanskog Instituta za vizije i globalne trendove kazao je kako sankcije protiv ruskih instituta “predstavljaju ozbiljan napad ne samo na Ruse, već i na slobodu autonomije znanstvenika širom svijeta.” Graziani je u moskovskom magazinu International Life izjavio da SAD tim sankcijama pokušava usporiti razvoj ruskog cjepiva u želji da sačuva znanstvenu prevlast.
Trumpov pritisak za pronalazak cjepiva
U grozničavom nastojanju da se izbori za drugi mandat u Bijeloj kući, Donald Trump stalno pritišće američke farmaceutske kompanije da što prije na tržište plasiraju cjepivo protiv koronavirusa. Čak ih je optužio da zajedno s američkom Federalnom upravom za lijekove (FDA), otežu i kompliciraju ispitivanje cjepiva za COVID-19 kako bi rezultate odgodili dok ne prođu predsjednički izbori 3. studenoga.
Stephen Hahn, direktor Federalne uprave za lijekove dugo je uvjeravao javnost da se odobrenje za uporabu novog cjepiva neće izdati prije kraja godine jer se samo tako mogu koliko toliko zadovoljiti predviđeni standardi za registraciju novih lijekova.
Na kraju je i on popustio pred Trumpovim optužbama pa je ovih dana ipak najavio da je njegova Agencija “spremna odobriti cjepivo prije završetka treće faze, ako će stručnjaci biti sigurni da su koristi veće od rizika. U tom slučaju izdati će se, tvrdi Hahn, “izvanredno odobrenje,” što nije i pravo odobrenje jer će se odnositi samo za određene skupine ljudi umjesto za sve, zaključio je Hahn.
Zakon za zaštitu farmaceuta od tužbi
Dok je jasno da SAD nastoje osigurati europsko tržište za svoje cjepivo, također je izvjesno da eventualno rusko cjepivo, ako se doista stavi u promet u rujnu, neće zadovoljiti ni minimalne procedure koje su potrebne za registraciju novih lijekova. Uz to farmaceutski stručnjaci iz EU-a i SAD-a, koji su krajnje sumnjičavi spram ruskih najava, upozoravaju da znanstveni podaci o ruskom cjepivu još nisu dostupni za provjeru tako da je nemoguće utvrditi njegovu učinkovitost.
Inače svjesni svih opasnosti koje može donijeti prerana upotreba cjepiva, europski proizvođači lijekova zatražili su Europske komisije da donese zakon kojim bi se farmaceutske kompanije zaštitile od eventualnih tužbi zbog negativnih nuspojava cjepiva protiv COVID 19.
Neizbježni rizici
Europska federacija farmaceutske industrije, u kojoj su sve velike europske kompanije, poput AstraZeneca, GlaxoSmith-Klinea, Mercka, Pfizera, upozorila je svoje članice kako “brzina i razmjeri razvoja cjepiva znače da je nemoguće doći do osnovnih dokaza o cjepivu koji bi inače bili dostupni kroz opsežna klinička ispitivanja.“
S obzirom na to da procedura istraživanja i testiranja cjepiva traje godinama, a u slučaju koronavirusa, zbog velikog pritiska politike i javnosti, trajat će svega nekoliko mjeseci, doći će do neizbježnih rizika. Stoga se farmaceutske kompanije žele zaštiti, ako dođe do negativnih nusposljedica, od mogućih tužbi i financijskih odšteta.
Do sada su, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 12 zemalja razvile 27 potencijalnih kandidata za cjepivo, koji su sada na kliničkom ispitivanju. Stoga je sasvim neizvjesno tko će pobijediti u utrci za pronalaskom novog cjepiva te za milijardama dolara profita i političkog prestiža, ali je sasvim sigurno da do kraja godine, pa čak i proljeća sljedeće godine, neće biti odobrenja ozbiljnih agencija za uporabu novog cjepiva.