U Saboru o nepostojećem odnosu države prema mladima: Nitko se njima ne bavi pa ih rapidno gubimo
Od 2017. godine Republika Hrvatska nema krovnu nacionalnu politiku za mlade
Petogodišnje nedonošenje Nacionalnog programa za mlade (NPM), krovne nacionalne politike za mlade, danas je bilo tema okruglog stola u Hrvatskom saboru u organizaciji Kluba zastupnika SDP-a. Opširno se govorilo o strateškom dokumentu – kako je u više navrata pisao Telegram – koji bi državi trebao biti putokaz kada su u pitanju politike za mlade i strateško nacionalno usmjerenje prema njima. SDP-ova zastupnica i potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac istaknula je kako se s današnjeg okruglog stola, nažalost, ispričala državna tajnica Željka Josić.
Josić je, inače, ključna osoba Vlade Andreja Plenkovića za resor mladih. Navodeći višegodišnje probleme i odgode donošenja novog NPM-a, Glasovac je kazala kako to očito nije prioritet Vladi, iako je 2022. u EU proglašena godinom mladih. “Hrvatska nepovratno stari, odlaze radnopotentni mladi ljudi koji navode brojne probleme zašto ovdje ne vide šansu za kreiranje svoje budućnosti”, problematizirala je Glasovac.
Nužna jasna vizija
Leo Staković, predsjednik Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske, krovnog nacionalnog tijela koje predstavlja mlade, podcrtao je kako Rumunjska, Bugarska, Slovenija te Srbija imaju ili zakone ili važeće nacionalne strategije za mlade. “Drugim riječima, znaju što žele raditi s mladima”, kazao je, ističući kako i Hrvatskoj treba jasna i kvalitetna vizija onoga što želimo za mlade idućih pet godina. Marko Kovačić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i najveći ovdašnji autoritet za politike za mlade, naglasio je kako se paralelno odvijaju dva procesa.
“S jedne strane imamo opstruiranje donošenja NPM-a pod izlikama da je realnost prekompleksna i da se stalno mijenja, a s druge je strane vrlo jasna društvena i politička potreba donošenja NPM-a”, istaknuo je znanstvenik. Naveo je kako je 1991. u Hrvatskoj bilo 21 posto mladih, 2011. oko 18 posto, dok smo sada na ispod 16 posto. Međutim, kako je podcrtao, mladi nisu samo demografska kategorija, već i društvena i to s problemima koje je nužno rješavati.
Poseban fokus
Za posljednji važeći NPM, onaj za razdoblje od 2014. do 2017., kazao je kako je utvrđeno da je tek 36 posto ciljeva ostvareno, od čega je većina bila tek simbolička provedba postojećih djelatnosti državne uprave, ocijenivši to poraznim. Višegodišnjim nedostatkom NPM-a, zaključio je, mladi u Hrvatskoj nemaju pravo na dobro upravljanje. Probleme mladih i nedostatak NPM-a podcrtala je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Navela je sedam ključnih tema unutar kojih se (preostali) mladi u Hrvatskoj susreću s najvećim problemima.
Istaknula je kako je kroz NPM nužno staviti poseban fokus na mlade, s naglaskom na mlade iz određenih društvenih skupina koje se susreću s diskriminacijom. “Mislim da će više mladih, uz kvalitetne politike, vidjeti perspektivu”, zaključila je pravobraniteljica. Iz Mreže mladih podcrtali su kako Vladin resorni Središnji državni ured za demografiju i mlade troši manje od 1 posto svog proračuna na mlade. Apostrofirano je i porazno istraživanje o radu s mladima koje taj ured skriva već dvije godine, a o kojemu je prije nekoliko dana opširno pisao Telegram.