Porazni podaci: objavljeno važno izvješće koje savršeno prikazuje kako se mladima uništava budućnost u Hrvatskoj
Politike za mlade na toliko su niskoj razini da pučka pravobraniteljica pozdravlja što je Vlada, nakon šest godina (!), donijela temeljni dokument za mlade
Kakvo je stanje s mladima u Republici Hrvatskoj, vjerojatno najzornije ocrtavaju bilješke iz neki dan objavljenog Godišnjeg izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu. U posvemašnjem izostanku Plenkovićeva fokusa i ideje što činiti za mlade i s mladima, pučka pravobraniteljica pohvalnom je podcrtala činjenicu da se Vlada 2023. – nakon šest (brojkom: 6) godina – sjetila donijeti ključan strateški dokument za mlade u ovoj zemlji. Prepoznaje, pritom, njegove raznovrsne manjkavosti.
Ističe i kako država uporno ne otklanja izazove vezane uz stanovanje (preostalih) mladih u Republici Hrvatskoj. Podsjeća i na problem s formalnom političkom participacijom mladih koju si je dobrim dijelom prisvojila Mladež HDZ, zbog čega su se nedavno sami mladi obratili Ustavnom sudu. Kao i svake godine, Pravobraniteljica ne izostavlja upozoriti i na sljedeće: Građanski odgoj i obrazovanje još uvijek nije zaživio u našim školama. Daje vrlo konkretnu preporuku: uvedite ga kao zaseban i obavezan predmet.
Nikako do rada na neodređeno
Tena Šimonović Einwalter u svom Godišnjem izvješću piše kako su nezaposlenošću posebno pogođeni mladi iz ruralnih sredina, odakle dolazi i više mladih (17,6 posto) – u odnosu na one iz urbanih središta (8,5 posto) – koji se ne obrazuju niti su zaposleni. Složenu situaciju mladih iz ruralnih područja dodatno usložnjava i činjenica da ih čak 29,7 posto živi u kućanstvima s prihodom manjim od 663 eura.
Posebno otegotnim za mlade pravobraniteljica ističe i rad na određeno. Opisuje kako se, primjerice, u pozivnim centrima i dućanima takvi poslovi daju studentima koji nakon godinu dana, uz uvjet ostvarenja zadanih ciljeva, mogu nastaviti raditi u statusu ustupljenog radnika. Nakon još tri godine, nastavlja, nudi im se ugovor na određeno pa onda nakon još tri godine – uz uvjet posebno dobrih rezultata rada – ugovor na neodređeno. Ovo perpetuira daljnju nesigurnost.
Nerješivo stambeno pitanje
“Zbog rada na određeno vrijeme, niskih plaća i kreditne nesposobnosti, mladi i mlade obitelji nisu u mogućnosti riješiti stambena pitanja”, upozorava pravobraniteljica i, kao i svake godine, ukazuje na diskriminatoran učinak Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Uz njega su stručnjaci vezali negativan učinak zbog porasta cijena stanova i najamnina.
“U takvim okolnostima stanovanje prerasta u važan problem mladih”, podcrtava i podsjeća kako je Hrvatska na začelju EU-a kada je u pitanju dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom. Riječ je, podsjetimo, o dobi od 35 godina za muškarce i 32 godine za žene.
Kako do psihijatara kad ih nema?
Pravobraniteljica se opširno osvrće i na mentalno zdravlje mladih. Podaci istraživanja Eurobarometar iz lipnja 2023., ističe, govore o 60 posto mladih u RH u dobi od 15 do 24 godine koji kažu da su recentne krize ostavile traga na njihovom mentalnom zdravlju, a njih 57 posto navodi da su u posljednjih godinu dana imali emocionalne ili psihosocijalne poteškoće.
Pritom je samo devet posto njih primilo pomoć psihijatra, a sedam posto pomoć psihologa. Navodi kako Hrvatska ima apsolutno nedostatan broj specijalista dječje i adolescentne psihijatrije – njih tek 49 – pa daje preporuku Ministarstvu zdravstva da poveća broj predviđenih specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije na godišnjoj razini.
Građanski odgoj uvesti zasebno
Šimonović Einwalter na koncu se detaljno osvrće na izostanak sustavnog Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Podsjeća na relevantna istraživanja koja jasno ukazuju na nisku razinu političkih znanja mladih, a osvrće se i na Telegramovu analizu prošlogodišnje riješenosti ispita Politike i gospodarstva na državnoj maturi, kada trećina maturanata taj predmet nije položila.
Natpolovična većina mladih, nastavlja, podržava ideju demokracije, ali istovremeno imaju nisko povjerenje u službene institucije države. Većinom smatraju i da nisu dovoljno zastupljeni u političkom životu Hrvatske. Sve to upućuje na nužnost jačanja Građanskog odgoja i obrazovanja, apelira Pravobraniteljica. Navodi kako se on u školama provodi kao međupredmetna tema, no da je takva provedba nesustavna, ovisi o entuzijazmu učitelja i nepoznati su njeni učinci.
U takvoj situaciji, gotovo je 15 gradova i županija implementiralo Građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost, što pravobraniteljica ocjenjuje pozitivnim, no ipak nedostatnim. Stoga upućuje preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja – da provede evaluaciju trenutnog međupredmetnog modela Građanskog odgoja te da ga uvede kao zaseban i obavezan predmet.