U tijeku je globalna utrka u naoružanju ogromnih razmjera. Oružje gomilaju velesile, ali i Hrvatska i susjedi

Varšava je u srpnju objavila da kupuje još 32 višenamjenska vojna helikoptera AW149 u vrijednosti od 1,75 milijardi eura talijanske kompanije Leonardo. Također, naručila je 366 američkih tenkova Abrams i europskih raketnih sustava zemlja-zrak.

Stalno u pripravnosti zbog situacije u Ukrajini

Mađarska je upravo potpisala ugovor o nabavi dijela izraelskog proturaketnog obrambenog sustava Željezna kupola, najmodernijeg radarskog sustava na svijetu. Ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky objavio je, također, da će uskoro stići i pošiljka radara i norveško-američkih projektila. Dodao je da su oružane snage Mađarske stalno u pripravnosti zbog situacije u Ukrajini.

Budimpešta je nedavno dobila 209 novih borbenih vozila KF41, čime je postala prvi korisnik tog sofisticiranog sustava, kojI je proizvela njemačka kompanija Rheinmetall. Planirano je da 46 vozila stigne iz Njemačke, a da do kraja 2023. godine počne proizvodnja u novoj tvornici u mađarskom gradu Zalaegerszegu.

Češko Ministarstvo obrane potpisalo je, pak, ugovor o kupnji raketnih sustava zemlja-zrak Spyder izraelske kompanije Rafael Advanced Defence Systems. Ugovor je vrijedan 627 milijuna dolara. U kombinaciji s troškovima održavanja i popravaka, sustav će koštati oko milijardu dolara. Češka će također kupiti 52 nova topnička oruđa Caesar francuske grupe Nexter Systems za 395,6 milijuna dolara.

Beograd najviše oružja kupuje u Rusiji

Mađarska, Poljska i Češka objavile su da će tom opremom zamijeniti zastarjelo rusko oružje.

Istodobno, ni Srbija ne čeka skrštenih ruku. Zbog muka s Kosovom i problema njezina partnera Rusije, potpisala je ugovore za kupnju naoružanja i vojne opreme u vrijednosti od 1,318 milijardi dolara, što je više nego što je potrošeno od 2016. do 2021. Kako navodi portal Balkanska sigurnosna mreža, radi se o 287 ugovora s 31 državom.

Najviše oružja Beograd kupuje u Rusiji, četiri borbena helikoptera Mi-35M, tri transportna helikoptera Mi-17V-5, dvije baterije sustava protuzračne obrane Pancir-S1M te sustave za elektronski rat i borbu protiv dronova. Također, bit će kupljeni francuski radari GM400, GM200 i GM60 te 10 višenamjenskih Airbusovih helikoptera 145M.

Hrvatska nabavlja protuzračni sustav kratkog dometa

Ministarstvo obrane Hrvatske objavilo je, pak, da je u protekle dvije godine sklopilo ugovore u vrijednosti od 1,3 milijarde dolara za kupovinu vojne opreme i naoružanja. Nabavljaju se višenamjenski francuski borbeni zrakoplovi Rafale, američka oklopna vozila Bradley, protuzračni sustav kratkog dometa te veća količina protuoklopnih raketa Spike. Kupljena je i jedna supermoderna vojna bolnica Role 2 koja se koristi u blizini vojnih djelovanja.

Kako su baltičke države Latvija, Litva i Estonija,vrlo male – Litva je najveća, a ima samo 3,7 milijuna stanovnika – mogu biti laka meta za Kremlj. S obzirom da nemaju novaca za kupnju oružja, a dio su poslale u Ukrajinu, u te zemlje NATO je rasporedio trupe koje su jamstvo njihove sigurnosti. Što također stoji stotine milijuna dolara.

Isto tako, ruski susjedi Švedska i Finska, koje su do sada bile neutralne, zatražile su prijem u članstvo NATO pakta što u potpunosti mijenja odnos snaga na sjeveru Europe. Naime, granica NATO-a s Rusijom bit će udvostručena, narast će od dosadašnjih 1215, na 2600 kilometara.

Odluka bez presedana u povijesti Njemačke

Njemačka vlada, uz potporu oporbe, promijenila je ustav kako bi mogla u sljedećih 5 godina uložiti dodatnih 100 milijardi eura za jačanje svog obrambenog sustava. To je odluka bez presedana u poslijeratnoj povijesti Njemačke jer ukupni godišnji vojni proračun iznosi u prosjeku 50 milijardi eura.

Zračne snage Bundeswehra dobit će 41 milijardu eura za kupnju teških američkih transportnih helikoptera Boeing CH-47F Chinook te 35 borbenih zrakoplova F-35, iznimno skupih nevidljivih letjelica američke kompanije Lockheed Martin. Samo specijalno prilagođena kaciga za pilota stoji 400.000 dolara.

Kao i Tornado, F-35 je dizajniran za korištenje nuklearnog oružja. Berlin također pregovara o kupnji izraelskih sustava protuzračne obrane pa će to biti prvi put da Izrael izvozi sustav Arrow 3 u drugu zemlju.

Naoružava se i Azija

Kao u Europi, tako se i u Aziji razmahala utrka u naoružanju. Tako će Japan u modernizaciju svoje vojske uložiti ukupno nevjerojatnih 314 milijardi dolara. Oko 37 milijardi dolara potrošit će na kupnju i izradu projektila dugog dometa, kupit će američke rakete zrak-zemlja Tomahawk, dok će kompanija Mitsubishi Heavy Industry početi proizvodnju projektila zemlja-brod.

Razvijat će i ubrzati proizvodnju novih borbenih zrakoplova, hipersoničnih projektila te bespilotnih letjelica i višenamjenskih vozila. Samo za osiguranje kibernetičke sigurnosti Japan će u sljedećih pet godina potrošiti čak 58 milijardi dolara.

Slično kao i Njemačkoj, i Japanu je, zbog zločina koje je počinila njegova soldateska u Drugom svjetskom ratu, bilo zabranjeno razvijati snažnu vojsku. Bila je opremljena samo za obrambene zadatke, dok su američke trupe stacionirane u Japanu bile jamstvo njegove sigurnosti.

Japan promijenio sigurnosnu politiku

Zbog toga je Japan morao revidirati tri ključna sigurnosna dokumenata kako bi prestao vrijediti dio pacifističkog ustava koji je diktirao poslijeratna ograničenja. U članku 9. japanskog ustava stoji: “Japanski narod zauvijek se odriče rata kao suverenog prava nacije i prijetnje ili uporabe sile kao sredstva za rješavanje međunarodnih sporova.“

Tokio je objasnio kako je bio prisiljen na promjenu svoje sigurnosne politike zbog ruske agresije na Ukrajinu te testiranja sjevernokorejskih interkontinentalnih raketa. Takva dramatična promjena strategije bila je nezamisliva još do prije samo nekoliko mjeseci.

Zbog toga što su raketni napadi protiv Japana postali realna prijetnja, a njegov je sustav protuzračne obrane zastario i nedovoljan, Tokio nabavlja rakete većeg dometa kojima će moći gađati udaljene neprijateljske položaje i zapovjedno-kontrolne baze. Sjeverna Koreja samo je ove godine lansirala više od šezdesetak projektila, uključujući jedan koji je preletio Japan. Istodobno, Kina je ispalila balističke projektile u vode blizu južnih japanskih otoka.

Washington pohvalio japanski ‘povijesni korak’

U novim strateškim dokumentima navedeno je da su zemlje koje okružuju Japan postigle velik napredak u vojnim tehnologijama, kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom pogledu, te da se zemlja za to mora pripremiti. „Nažalost, u blizini naše zemlje postoje druge zemlje koje jačaju nuklearne sposobnosti i kapacitete svoje vojske te jednostrano pokušavaju silom promijeni status quo“, izjavio je japanski premijer Fumio Kishida.

Dok je Kina, očekivano, žestoko osudila Tokio, Washington je pohvalio taj japanski „hrabri i povijesni korak“ da ojača svoje vojne snage. Što ne čudi jer su SAD istodobno suočene s tri ključna neprijatelja, Kinom, Rusijom i Sjevernom Korejom pa su joj neophodni saveznici koji bi se angažirali u eventualnim ratnim sukobima.

Budući da Kina graniči s 14 zemalja, Washington je želi okružiti sa što više svojih partnera kako bi razvukao njezine vojne snage na različite fronte i tako ih oslabio. Uostalom, to je slična taktika Washingtona koji je tako nastojao okružiti Rusiju članicama NATO pakta.

‘Najveći strateški izazov’ svih vremena

Odmah nakon što je japanski parlament prihvatio te promjene, kroz ključni strateški plovni put blizu Okinawe, Kina je poslala u Tihi ocean flotilu od šest brodova predvođenu nosačem zrakoplova Liaoning, dva razarača s navođenim projektilima i brod za borbenu potporu.

Tokio je također priopćio da današnje sigurnosno okruženje smatra najozbiljnijim i najkompliciranijim od Drugog svjetskog rata. Pritom je istakao da kineska vojna prisutnost u regiji predstavlja „najveći strateški izazov“ svih vremena, što je identično stajalište koje zastupa i SAD. Tokio je posebno zabrinut zbog prisutnosti kineskih plovila u blizini arhipelaga Senkaku u Istočnom kineskom moru, koje kontrolira Japan, a povijesno pripada Kini.

Istodobno, Australija je postigla dogovor s SAD-om i Velikom Britanijom da joj pomognu u izgradnji podmornica na nuklearni pogon. Uz to, australska vlada odobrila je iznos od 4 milijarde dolara za kupovinu oružja, među ostalim, za mine za osiguranje australskih luka i pomorskih prilaza. Također, nabavlja američke borbene zrakoplove FA-18F Super Hornetu, a u budućnosti i F-35A Lightning II koji mogu djelovati i na udaljenosti od 900 km.

Pomiješani osjećaji Južne Koreje

Kina je odmah osudila namjeru Australije da gradi nuklearne podmornice, dok je indonezijski veleposlanik u Australiji Siswo Pramono upozorio da se u regiji ne smije poticati utrka u naoružanju. Najave jačanja japanske vojne sile zabrinule su Kinu, ali i Južnu Koreju, dvije žrtve koje su strašno stradale zbog brutalne japanske okupacije. Peking i Seul smatraju da se Japan tek mora u potpunosti iskupiti za počinjene ratne zločine.

Odluke japanske vlade dočekane su u Južnoj Koreji pomiješanih osjećaja. S jedne strane Seul je svjestan da će to ojačati trilateralnu sigurnosnu suradnju Južne Koreje, SAD-a i Japana u borbi protiv sjevernokorejskih nuklearnih ambicija, ali i Kine. Pozitivnim je ocijenjena odluka da se Južnoj Koreji ukine ograničenje gradnje balističkih projektila.

Južna Koreja imala je negativan stav prema vojnom jačanju Tokija zbog njegova geopolitičkog utjecaja na Korejski poluotok i povijesti patnje zbog japanske kolonijalne vladavine. Zbog toga južnokorejski oporbeni političari pozivaju svoju vladu da promijeni svoju sigurnosnu i diplomatsku politiku prema Japanu.

Dalekosežne posljedice po mir i stabilnost

Glasnogovornik glavne oporbene Demokratske stranke Koreje, Lim O-kyeong, upozorio je da je Japan „kroz sveobuhvatnu reviziju svoje obrambene strategije praktički odbacio načelo isključivo obrane, što znači da nastoji postati zemlja sposobna za rat“. Stoga je zatražio od vlade odgovor može li ona obuzdati rastuće japanske vojne ambicije.

Nema sumnje da su ruska invazija na Ukrajinu, stalne sjevernokorejske provokacije s lansiranjem projektila dugog dometa te neprekidno zaoštravanje odnosa između Kine i SAD zbog Tajvana, dovele do dramatičnih promjena u odnosu snaga u svijetu.

Istodobno su izazvale lančanu reakciju u Europi i Aziji što je dovelo do nezamislivog gomilanja oružja na oba kontinenta. Sve to ima dalekosežne posljedice po mir i stabilnost u Europi i Aziji, ali i u cijelom svijetu.