Ugledni američki profesor za Telegram: ‘Kamate u Europi još će rasti, na pretpandemijsku razinu neće pasti još godinama’
Fitter kaže da smo u posljednjih nekoliko godina ušli u "mračno doba američko-kineskih odnosa", odnosno u neku vrstu hladnog rata
"Zemlje poput Hrvatske, kako bi postale atraktivne ulagačim,a moraju prije svega ulagati u ljudski kapital, u smislu podizanja razine tehničkih, inženjerskih znanja. Srednja i istočna Europa su vrlo zanimljivo područje jer su već prisutne određene industrije poput razvoja softvera. Trebao bi postojati nacionalni plan koji podupire edukaciju, ali mislim da postoji prilika”, kaže
Globalna ekonomija nalazi se u prilično složenoj situaciji. Imamo rusku agresiju na Ukrajinu, što je dovelo do poremećaja na tržištu energenata i djelomično utjecalo na rast inflacije. Snažne su geopolitičke tenzije između zapadnih zemalja, pogotovo SAD-a i Kine. Zapad se pokušava osloboditi ovisnosti o kineskoj proizvodnji, pogotovo kada su u pitanju neki strateški proizvodi, poput mikročipova.
Nakon koronakrize globalna ekonomija uspješno se oporavila, no mnogim zemljama sada ponovno prijeti ekonomsko usporavanje ili recesija. Istovremeno, središnje banke podižu kamatne stope kako bi pokušale suzbiti rast cijena. Uglavnom, puno je kompleksnih pitanja o tome u kojem smjeru će se svijet kretati u nekoliko narednih godina.
Zbog političkih tenzija SAD-a i Kine, dio proizvodnje seli na Zapad
Prošlog tjedan Zagreb je posjetio Joseph Fitter, voditelj Kelley School of Business na Sveučilištu Indiana, također gostujući profesor na zagrebačkoj Algebri. Fitter ima više od dva desetljeća iskustva u korporativnim financijama u kompanijama kao što su Intel i Texas Instruments, radio je i u njihovim operacijama u Aziji, te nam je dao uvid u svoja razmišljanja o trenutnim događajima u svijetu.
Velike su političke tenzije između SAD-a i Kine, što se onda, naravno, prelijeva i na ekonomiju, na poslovanje kompanija. Znamo da su posljednjih desetljeća mnoge zapadne kompanije otvorile pogone u Kini, prije svega zbog jeftinije radne snage. Također, mnoge se oslanjaju na kineske dobavljače. No, sada se trend nekako preokrenuo.
Fitter kaže da smo u posljednjih nekoliko godina ušli u “mračno doba američko-kineskih odnosa”, odnosno u neku vrstu hladnog rata. Što se tiče budućnosti, kaže da je “oprezno optimističan”.
“U nekim industrijama došlo je ili će doći do odvajanja. Dio kompanija želi diverzificirati dobavljače, da ne ovise samo o Kini, pa premještaju svoju proizvodnju na druge lokacije. Prije svega tu se radi o industriji čipova. Kod proizvođača čipova situacija će se značajno mijenjati”, kaže Fitter u razgovoru za Telegram. “Osim iz Kine, dio kompanija udaljit će se i od Tajvana, oko kojeg postoji velika neizvjesnost, a upravo tamo je veliki broj globalnih dobavljača”.
Da bi privukla ulagače Hrvatska treba ulagati obrazovanje
S obzirom na takve trendove, postavlja se pitanje mogu li od toga profitirati neke europske zemlje. Zemlje poput Hrvatske, Rumunjske, Bugarske, ili sjevernije, Poljske, Slovačke i Češke, još su uvijek, barem kada su plaće u pitanje, konkurentnije od zapadnih zemalja.
Fitter kaže da zemlje poput Hrvatske, kako bi postale atraktivne ulagačim,a moraju prije svega ulagati u ljudski kapital, u smislu podizanja razine tehničkih, inženjerskih znanja. “Možda se neće raditi o samoj proizvodnji, nego o višoj razini, poput dizajna i razvoja raznih alata i procesa za proizvodnju, tehnologije. Srednja i istočna Europa su vrlo zanimljivo područje jer su već prisutne određene industrije poput razvoja softvera”, kaže profesor Fitter.
“Na neki način možemo reći da se na ovim područjima može primijetiti ono što su imali i azijski tigrovi poput Malezije i Singapura, a to je da postoji baza tehničkog znanja. Trebao bi postojati nacionalni plan koji podupire edukaciju, ali da – mislim da postoji prilika”, kaže Fitter.
Središnje banke agresivno dižu kamatne stope da obuzdaju inflaciju
Nakon što je cijelo desetljeće trajalo razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa, središnje banke su tijekom prošle godine krenule u njihovo vrlo snažno podizanje, kako bi suzbije inflaciju, koja je u mnogim zemljama dvoznamenkasta. No s druge strane, to bi moglo utjecati na usporavanje ekonomije pa se postavlja pitanje dokle su središnje banka spremne ići.
Fitter smatra da svaku regiju u svijetu, u tom smislu, treba gledati zasebno, jer nisu sve središnje banke u isto vrijeme krenule s podizanjem kamata, pa onda neće ni istovremeno stati.
“U odnosnu na SAD, Europska središnja banka kasnije je krenula s podizanjem kamata, i to prilično agresivno. Očekujem da bi ih tijekom ove godine mogli dodatno podići jednom ili dvaput, a za sljedeću godinu je u ovom trenutku vrlo teško davati prognoze. Što se tiče SAD-a, tamo također očekujem podizanje kamata u dva navrata, od 0,25 posto. Izazov je to što se podizanje kamata i u Europi i u SAD-u odvijalo vrlo brzo, mogli bi reći, najbrže do sada u povijesti”, kaže Fitter.
Treba proći određeno vrijeme da bi se vidio efekt promjene kamatnih stopa
Pojašnjava i da podizanje kamata nije precizan instrument monetarne politike, pa je potrebno napraviti pauzu, kako bi se vidjeli efekti pojedine odluke na ekonomiju. “Obično treba oko šest mjeseci da bi se primijetio efekt svakog podizanja kamata. Prošle godine imali smo prilično intenzivno podizanje kamata i zapravo ćemo oko sredine ove godine osjetiti pune efekte tih poteza”, kaže.
Međunarodni monetarni fond nedavno je objavio prognozu da bi se kamate mogle vratiti na pretpandemijsku razinu čim dođe do popuštanja inflacije. Fitter procjenjuje da će se na prethodnu razinu vratiti za dvije do tri godine.
“Proći će neko vrijeme prije nego što se kamate krenu snižavati. Kod nas u SAD-u su prije pandemije kamate bile oko 3 posto, a sada se približavamo razini od 5 posto. Ako dođe do obuzdavanja inflacije mislim da otprilike 2026. ili 2027. možemo očekivati snižavanje kamata na razinu koju smo imali prije pandemije. U posljednja dva desetljeća glavna briga je bila ekonomski rast, a sada uz to imamo i problem rasta cijena, pa će o tim kretanjima ovisiti odluke”, kaže Fitter.