Ugledni diplomat za Telegram: 'Međunarodni odnosi sada su potpuno narušeni, a Putinov cilj širi je od Ukrajine'

Telegram: Jesu li zapadni saveznici, okupljeni u Minhenu, očekivali ovako brzu eskalaciju? Kakva je bila atmosfera na skupu?

Kerim: Cijela konferencija prošla je u znaku u napetosti u Ukrajini, u očekivanju da će Rusija napasti. To je bacilo u sjenu i sve druge teme, i Zapadni Balkan i proširenje EU. I o tim temama se razgovaralo se ozbiljno, ali Rusija je zasjenila sve. To je posljedica jednog procesa, započetog na istoj toj Minhenskoj konferenciji. Moramo se vratiti 2007. godinu. Govor je držao predsjednik Putin. To obraćenje bilo je govor negodovanja, čak u određenom mjeri gnjeva Rusije, koja je smatrala da ne postoji partnerstvo sa Zapadom.

Telegram: Što je Putin tada konkretno zamjerao Zapadu?

Kerim: Završetkom Hladnog rata neprijateljstvo Zapada i Rusije bilo je prekinuto. Onda su se sklopili ugovori s Rusijom, takozvano Partnerstvo za mir, a Putin nije bio zadovoljan kako se ugovori provode. Najavio je kako Rusija smatra da sve ono što čini Zapad, proširenje NATO-a na istok, ka granicama Rusije, da je to sve na štetu njihovim interesima. Da će svim sredstvima braniti svoj nacionalni interes.

Telegram: To se vrlo brzo i ostvarilo.

Kerim: Godinu dan nakon tog govora dogodila se Gruzija. Isti recept primijenjen je 2014. na Ukrajinu, stvaranje enklava na istočnoj granici zemlje, kao i aneksija Krima, pod izlikom referenduma. Tako i da tada vidimo da se fingira nekakva međunarodna pravna osnova, prvo se priznaju kao suverene države, pa onda one pozovu da ih se brani. Sve to govorim, gledano iz naše perspektive, iz Hrvatske i cijele naše regije, zbog daleko širih sigurnosnih dimenzija, od samog upad u Ukrajinu. U ovom sadašnjem, potpuno narušenom sustavu međunarodnih odnosa, sve slabije zemlje izložene su mogućnosti napada. Pod izlikom štićenja svojih interesa, jači mogu nasrtati na slabije.

Telegram: Smatrate, dakle, da ovo neće završiti samo ruskim upadom u Ukrajinu?

Kerim: Oko toga ne treba gajiti iluzije. Vratili smo se gdje smo bili prije 70 godina, svijet sveli na interesne sfere, a interesne sfere određuju nacionalni interesi velikih. Zato je Kina dala neodređenu izjavu o sukobu. Dok SAD, Rusija i Kina ne sjednu i ozbiljno angažuraju svoje diplomacije, međunarodni poredak neće biti stabilan, niti mir osiguran.

Telegram: Što je Putinov konkretan cilj nakon danas? Zauzimanje dijela Ukrajine, zauzimanje cijele Ukrajine, ili brzinska destabilizacija vlasti u Kijevu?

Kerim: To je puno šire od Ukrajine. Uopće nisam vjerovao u ono što se pričalo, da se u Bjelorusiji samo izvode vojni manevri i vježbe. Ruske trupe neće se povući iz Bjelorusije. To znači da sada imamo ruske trupe direktno na granici s državama NATO-a. Bjelorusija je klin, gledajući vojno, u odnosnu na istočno krilo NATO-a .To je šira operacija, nemojmo gajiti iluzije. Rusija sama hoće odrediti gdje su njene granice sigurnosti. To može pogoditi sve bivše zemlje Sovjetskog Saveza.

Telegram: Zašto to mislite?

Kerim: Evo, danas je jedan od tih vođa separatista, iz Donjecka, možda i neoprezom, dao izjavu da onim ovim što radi, ispravljaju nepravdu nametnutu Sovjetskom Savezu. To je falsifikat povijesti. Sovjetski Savez rasturio je Jeljcin. Rusija je oborila Sovjetski Savez, nisu ga ni rušili Francuska ni Danska ni Hrvatska. Sastali su se predsjednici Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, i i proglasili tri neovisne države. Tako je bilo. To nitko ne može sporiti. A ovaj sad govori da se ispravlja nepravda. Sjećamo se da je Putin govorio kako je raspad SSSR-a najveća geopolitička katastrofa u povijesti. Znači da sve bivše sovjetske republike su potencijalna lovišta, ako Rusija procijeni da je njena sigurnost ugrožena. U tome je nitko ne može spriječiti. To vidimo iz 2008., 2014 i sada 2022. godine.

Telegram: Spomenuli ste Hrvatsku i našu regiju. Što Putinov napad i narušavanje međunarodnih odnosa može značiti za nas?

Kerim: Situacija na Zapadnom Balkanu je nestabilna. Proces integracije s EU ide jako sporo. Prošlo je 22 godine od summita u Zagrebu, a u tom periodu, samo je Hrvatska primljena u Europsku Uniju. Srbija i BiH nisu u NATO-u ni EU, to sve stvara potencijalne opasnosti. Sada smo svi u limbu, a ovo je jedan limbo koji je vrlo opasan. Hrvatska ima granicu od tisuću kilometara s tom regijom. Indikativno je da je Putin nedavno spomenuo Jugoslaviju i njeno raspadanje, da je bila žrtva Zapada. Pritom ne znamo na koju Jugoslaviju misli, Titova ili ona krnju Jugoslaviju Slobodana Miloševića. Upravo zbog tih nejasnoća, sivih zona, treba biti jako alertan, ozbiljno ovo sve shvatiti i osigurate takve sigurnosne strukture da nema iznenađenja.

Telegram: Kad spominjete potencijalne opasnosti i iznenađenja, mislite na Republiku Srpsku?

Kerim: Da, apsolutno. Svi znamo kako Republika Srpska funkcionira, stalno govore o savezništvu s Rusijom. Proces približavanja BiH Europskoj Uniji daleko je kao Jupiter. Ako se traži lijek za stabilizaciju ove regije, za otklanjanje opasnosti, onda ubrzanje procesa njihovoj pridruživanje Europskoj uniji. To se može uraditi, ako se u Bruxellesu mobiliziraju pa daju stručnu pomoć. Recimo, u vrijeme pripreme za članstvo, Bugarska je imala ministre koji su bili Nijemci i Nizozemci, uvezene ministre iz Europske unije. Zašto se tako nešto slično ne napravi u pravosuđu i drugim osjetljivim sektorima? Sve to skupa nas vodi da pojačamo pozornost i da budemo aktivni prema Europskoj uniji, da se ti procesi ubrzaju.

Telegram: Koji bi trebao biti odgovor Europe i SAD-a na današnji napad?

Kerim: Mislim da bi Europska unija i NATO odmah trebali potpisati poseban sporazum o suradnji na području sigurnosti, jer nisu sve zemlje članice obje organizacije. Organizacija za europski sigurnost i suradnju, OESS, stvorena da Istok i Zapad imaju mir, ovime je sahranjena. Ona ne može ništa napraviti. Njeni promatrači bili su u spornim ukrajinskim područjima. Njihova se funkcija svela na to da sjede i gledaju. OESS je danas pao. Mi Europljani, pogotovo manje zemlje, itekako moramo biti šire sigurnosne strikture. Nikad ne znaš kad će vrag zakucati na vrata. Kriza nije samo Ukrajine i Rusije, nego je ozbiljan presedan u međunarodnim odnosima, koji zahtjeva odlučne mjere za suprotstavljanje mjere. Dok ne dobije ozbiljnije dimenzije i dođe na točku bez povratka.

Još nešto bih upozorio. Oko predsjednika Putina ne treba spekulirati, treba samo čitati i slušati što govori. Recimo, obraćenje ruskoj vojsci u Siriji, prije četiri godine. Rekao im je da imaju tri zadaće: prva, obrana teritorijalnog integriteta. To se podrazumijeva, to sve zemlje žele. Drugo, očuvanje suvereniteta, što je normalno, dio povelje UN-a. I sad dolazi glavno: obrana nacionalnih interesa Rusija gdje god i kad god se ocijeni da je to potrebno. A tko je taj koji određuje jesu li ugroženi interesi Rusije? Samo on, nitko drugi. Vraćanje na te principe, opasnost je za Europi i cijeli svijet. Nemojmo gajiti iluziju da će se ovo tako brzo riješiti.