Ukrajinci probili prve linije ruske obrane, vodostaj Dnjepra opada. Vodeći stručnjak: 'Mislim da će nas jako iznenaditi'

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u petak najavio svoj plan da od početka srpnja u Bjelorusiji rasporedi taktičko nuklearno oružje. Putin je rekao da će pripreme za ključna postrojenja biti završene 7. i 8. srpnja i da će tada započeti premještanje.

Priopćenje je objavljeno nakon sastanka s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS. To bi značilo da će premještanje započeti netom prije samita NATO saveza u Litvi, koja graniči s Bjelorusijom. Samit u litavskom glavnom gradu Vilniusu održat će se 11. i 12. srpnja.

Putin je još 25. ožujka najavio da će premjestiti rusko nuklearno oružje u savezničku zemlju, bivšu sovjetsku republiku Bjelorusiju. Potez opravdava tvrdnjom da Sjedinjene Američke Države već godinama imaju nuklearno oružje u europskim zemljama poput Njemačke.

Raspoređivanje projektila ‘Iskander’

Zapadni vojni saveznici su oštro kritizirali taj plan. Lukašenko je koncem svibnja rekao da je najavljeni transfer naoružanja u njegovu zemlju već započeo. Bjelorusija će, ako se izvrši plan Moskve, po prvi put od 1990-ih imati nuklearno oružje nakon što ga je dobrovoljno predala nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Rasporedit će se projektili “Iskander”, koji se mogu opremiti nuklearnim bojevim glavama. Nekoliko bjeloruskih borbenih zrakoplova je također prilagođeno za korištenje novog naoružanja, prema izvješću TASS-a.

‘Ukrajinci probili prvu rusku liniju obrane’

U međuvremenu, prema najnovijem obavještajnom biltenu britanskog Ministarstva obrane, ukrajinske snage u sklopu svoje protuofenzive koja je, kako se čini, u tijeku, uspjele su u proteklih 48 sati pokrenuti “značajne” operacije u više sektora na istočnoj i južnoj bojišnici. Britanci procjenjuju da su Ukrajinci “vjerojatno dobro napredovali” i “probili prve linije ruske obrane” na spomenutim područjima, ali da su na drugim mjestima ostvarile nešto sporiji napredak.

Rusi na ukrajinske napade na nekim dijelovima ratišta odgovaraju “vjerodostojnim obrambenim manevrima”, dok su na drugim dijelovima bili prisiljeni na neuređeno povlačenje te se suočavaju s povećanim brojem gubitaka jer vojnici moraju prolaziti kroz vlastita minska polja, navode Britanci ne precizirajući lokacije na kojima ruski vojnici imaju problema. “Rusko ratno zrakoplovstvo je neuobičajeno aktivno nad južnom Ukrajinom”, navode na kraju svog biltena Britanci napominjući da je jug Ukrajine Rusima “permisivniji” za djelovanje od ostatka zračnog prostora, ali zasad nije jasno koliko su ti taktički zračni napadi bili učinkoviti.

Veliki napad dronovima i projektilima

Ranije u subotu stiglo je i izvješće o velikom ruskom napadu dronovima i projektilima na Odesu, a iz Kijeva je priopćeno da su tri osobe pritom poginule. Javili su da je pogođena i vojna zračna baza u Poltavskoj oblasti te da je u ruskom raketiranju poginuo i jedan 29-godišnjak u području Harkova. Prema ukrajinskim izvorima, ruska strana je izvela napade na Odesu s osam projektila lansiranih sa zemlje i 35 borbenih dronova. Ukrajinske zračne snage tvrde da su oborile dva krstareća projektila i 20 dronova.

Glasnogovornica ukrajinskog južnog zapovjednog krila Natalia Humeniuk je rekla da su krhotine jednog od dronova pale na stan i višekatnici, pri čemu je izbio požar. Vatrogasci su cijelu noć gasili požar, pokazuju snimke koje je objavila vojska. Humeniuk je potvrdila da je požar ugašen, ali da su tri civila izgubila život, a najmanje 27 ljudi je ozlijeđeno, uključujući i troje djece.

Guverner Poltavske oblasti je potvrdio da je u napadu nanesena šteta infrastrukturi i opremi na vojnom aerodromu Mirhorod. Oblast Harkova je napadnuta s deset dronova, a život je izgubila jedna osoba. Iznad Dnjepropetrovska je ukrajinska protuzračna obrana srušila dva drona.

Vodostaj Dnjepra se postupno vraća u normalu

Južni tok rijeke Dnjepar će se vjerojatno vratiti unutar svojih obala do 16. lipnja nakon velike poplave izazvane pucanjem ukrajinske brane Kahovka ovog tjedna, rekao je u subotu lokalni dužnosnik kojeg je instalirala Moskva. Poplava je pogodila gradove i sela ispod brane, zarobivši stanovnike i uništivši cijele kuće s obje strane rijeke, koja razdvaja Hersonsku oblast na dva dijela pod ukrajinskom i ruskom kontrolom.

Vladimir Saldo, koji upravlja dijelom pod ruskom kontrolom, rekao je da se vodostaj u Novoj Kahovki, gradu pored brane, smanjio za tri metra od utorka kada je bio na vrhuncu. “Ispumpavanje vode i odvoz smeća s ulica su započeli”, rekao je, dodavši da je više od 6000 ljudi evakuirano iz poplavljenih dijelova Nove Kahovke te iz gradova Oleški i Gola Pristanj, koji se nalaze blizu ušća rijeke.

Kazao je da preliminarni izračuni ruskog proizvođača električne energije RusHidro ukazuju na to da će se Dnjepar ispod uništene elektrane Kahovke vratiti na svoj uobičajeni tok do 16. lipnja.

Rusi optužili Ukrajince za napad na sklonište

Saldo je također optužio Ukrajinu za granatiranje privremenih skloništa za osobe raseljene zbog poplave, rekavši da je jedna žena poginula u napadima. Objavio je fotografiju uništene zgrade, navevši da je riječ o hotelu. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi navode o granatiranju, koji podsjećaju na slične tvrdnje iznesene proteklih dana. Kijev, koji je optužio Moskvu za granatiranje civila na poplavljenom teritoriju pod svojom kontrolom, nije odmah komentirao ruske navode.

Ukrajina je optužila Rusiju za uništavanje hidroelektrane i brane, koja je bila pod ruskom kontrolom od prvih tjedana rata, koji Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom” započetom prije više od godinu dana. Moskva pak je optužila Ukrajinu.

Guverner Krima, koji je Moskva zauzela i anektirala od Ukrajine 2014., rekao je zasebno da je ruska protuzračna obrana oborila dva ukrajinska balistička projektila te da nije bilo štete ili žrtava.

Profesor Snyder: ‘Vjerujem da će nas Ukrajinci iznenaditi’

Profesor Timothy Snyder sa Sveučilišta Yale, autor više knjiga o Ukrajini i Rusiji kao i o tiraniji i eroziji demokracije, u razgovoru za BBC-jev Radio 4 je, kako prenosi Guardian, izjavio da ne vjeruje kako će razaranje brane Kahovka u konačnici imati značajniji učinak na ukrajinsku protuofenzivu. “Ne mislim da će izazvati fundamentalne posljedice, barem ne za sada. To jest omelo ukrajinske vojnike koji sada moraju evakuirati ljude i onima koji su zaglavili na krovovima bacati pošiljke vode umjesto da bacaju granate na ruske tenkove. Ali mislim da će to trajati tek tjedan ili dva, a osim toga postoji i niz drugih smjerova u kojima je protuofenziva planirana i, fascinantno, ona se u tim smjerovima zajedno sa spasilačkim operacijama oko Dnjepra, i odvija”, rekao je Snyder.

Na pitanje vjeruje li da će protuofenziva dovesti do ukrajinskog napredovanja na ratištu, Snyder je odgovorio da je na to pitanje jako teško odgovoriti. “Ali mislim da mnogo toga, kao uostalom i općenito u ratovima, ovisi o tome hoće li ukrajinska napredovanja izazvati dovoljan politički pritisak u Moskvi i hoće li taj pritisak posljedično izazvati paniku u ruskim redovima na bojištu. Općenito gledajući, čini mi se da je Ukrajincima dosad bolje išlo nego što su ljudi očekivali pa bih s oprezom predvidio da će im i u ovoj protuofenzivi ići bolje nego što svi očekuju”, zaključio je.

Scholz najavio razgovor s Putinom, vikali mu: ‘Pregovaraj’

Njemački kancelar Olaf Scholz u subotu je rekao da namjerava ostati u kontaktu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da “uskoro” planira s njim razgovarati. Scholz je napomenuo da je razgovarao s Putinom netom prije nego što je vođa Kremlja započeo invaziju na Ukrajinu prije 15 mjeseci. “Namjeravam to uskoro opet učiniti”, rekao je u subotu na 38. kongresu njemačke protestantske crkve u južnom njemačkom gradu Nürnbergu.

Preduvjet za “pravedan mir” jest da Rusija povuče vlastite vojnike, dodao je Scholz. “To mora biti jasno”, kazao je. Povremeno se iz publike mogla čuti riječ “pregovaraj”. Scholz je odgovorio vičući: “Pregovaranje je u redu. Pitanje je: tko pregovara s kim i o čemu”.

Kancelar je ranije pojasnio stav Berlina prema ratu i rekao da treba spriječiti eskalaciju sukoba. “Bilo je i (još uvijek) je ispravno da djelujemo na koordiniran način u svemu što činimo. Da razmotrimo svaki korak i da ne djelujemo samostalno. Ovom smo načelu predani od samog početka”, kazao je. Granice u Europi ne bi se trebale mijenjati silom, rekao je publici.