Ulazna točka: Vukovar. Kako konkretno Hrvatska može nadomjestiti propali sporazum o ukrajinskom žitu, donosimo sve detalje
Nakon što je Rusija napustila sporazum o slobodnom prolazu žita preko Crnog mora, užurbano se traže alternativne rute
Bilo je to jedno od rijetkih postignuća međunarodne diplomacije otkako je počeo rat u Ukrajini: u srpnju 2022., uz posredovanje Turske i UN-a, dogovoren je sporazum koji je, unatoč ratu, omogućio izvoz ukrajinskih žitarica preko tri luke u Crnom moru.
Sporazum je potpisan na rok od 120 dana, a onda je više puta produljen – sve do prije dva tjedna, kada se Moskva iz njega povukla, tvrdeći da zapad ne poštuje drugi dio dogovora, koji je trebao omogućiti veći izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda.
Luke na Dunavu i Jadranu
Otkako se to dogodilo, traju pokušaji Europske unije i Ukrajine da se nađu alternativne rute za izvoz ukrajinskog žita. U igri je nekoliko opcija, a među njima i ponuda Hrvatske da se ukrajinski izvoz nastavi preko jadranskih luka. Više različitih izvora i izvješća spominje prije svega najveću hrvatsku luku, Rijeku. O tome je u ponedjeljak bilo riječi na sastanku ministara vanjskih poslova Hrvatske i Ukrajine.
Gordan Grlić Radman razgovarao je u Kijevu s ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom nakon čega je ukrajinska strana objavila da je dogovorena mogućnost korištenja hrvatskih luka na Dunavu i Jadranskom moru za transport ukrajinskog žita.
Sada će se raditi na utvrđivanju “najučinkovitijih ruta do tih luka”, citirala je ukrajinska strana svog ministra koji je zahvalio Hrvatskoj “na konstruktivnoj pomoći”. Hrvatski ministar potvrdio je da je Hrvatska stavila “na raspolaganje svoje luke za izvoz ukrajinskog žita te će to činiti i dalje”.
Od Rotterdama do Rijeke
Radman se tu očito referira na činjenicu da ovo nije prvi puta da se hrvatske luke spominju u ovom kontekstu. Još u travnju šef diplomacije otkrio je da je Hrvatska prošle godine ponudila da, preko riječke luke, pomogne u transportu ukrajinskih žitarica prema zemljama u Africi. Smatra se da će suspenzija sporazuma posebno pogoršati situaciju na području istočne Afrike, a strahuje se i od novog skoka cijena.
Hrvatska je u više navrata ponudila da se dio transporta ukrajinskih žitarica odvija preko luka na Dunavu i Jadranu. Spominje ih se nekoliko – vukovarska, zadarska i, dakako, riječka.
Na riječku luku, kao najveću na ovom dijelu Jadrana, računa i ukrajinska strana: europski Politico došao je do pisma ukrajinskog ministra poljoprivrede, poslanog u Bruxelles, u kojem spominje baltičke luke, Hamburg i Rostock u Njemačkoj, zatim Rotterdam te Rijeku, Trst i Kopar.
Prijedlog ukrajinske udruge
Udruga ukrajinskih proizvođača, prerađivača i izvoznika žitarica (UGA) također računa na Rijeku, kao jednu od europskih luka preko koje bi se trebao osigurati transport njihovih proizvoda, uz subvencije Europske komisije. U nedavnom priopćenju traže od Komisije da poveća kapacitete postojećih koridora kako bi se preko EU-a osigurao prijevoz dodatnih milijun do milijun i pol tona žitarica mjesečno.
Njihov je prijedlog Komisiji da se carinska, sanitarna i fitosanitarna kontrola prebaci u odredišne zemlje te da se uvedu subvencije kao kompenzacija europskim prijevoznicima za dodatne logističke troškove i za pokrivanje troškova europskim lukama koje bi u ovome sudjelovale.
Iz Komisije poručuju da EU može osigurati da se “koridorima solidarnosti” izvezu gotovo svi ukrajinski proizvodi (tvrdi se da je dosad 60 posto žitarica išlo tim putem, a 40 posto preko Crnog mora) te da se razmatra zajednički plan za pokrivanje dodatnih troškova prijevoza.
Uključenje i vukovarske luke?
Riječka luka je, dakako, najveća, ali bi u tranzitu ukrajinskih žitarica sudjelovale i druge hrvatske luke. O tome je prošlog ljeta u Saboru govorio državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver. “Svjesni smo ratnih zbivanja u Ukrajini, svjesni smo da žitarice ne mogu naći svoj put do svjetskog tržišta putem Crnog mora”, objašnjavao je zastupnicima desetak dana prije potpisivanja sporazuma koji je sada suspendiran.
Bilaver je tada izdvojio Vukovar, Rijeku i Zadar. Na jednom skupu u Francuskoj, kazao je u Saboru državni tajnik, razgovaralo se o tome kako ukrajinske žitarice izvesti preko Dunava. “A samim time, automatski su atraktivne i hrvatske luke, prije svega Luka Vukovar, koja ima kapaciteta za pretovar takvih tereta, koje željeznicom možemo voditi do naših morskih luka. Tu mislim prije svega na Luku Rijeka i na Luku Zadar”, tumačio je Bilaver u srpnju 2022., dodajući da se na tome radi skupa s Europskom komisijom.
Izvoz preko baltičkih luka
Jednu od alternativnih ruta nudi i Litva. U pismu Europskoj komisiji, koje je na uvid dobila agencija AFP, ta država članica EU-a ističe da baltičke luke mogu poslužiti kao pouzdana alternativa za tranzit ukrajinskih proizvoda te da bi se preko pet luka na Baltiku – u Litvi, Latviji i Estoniji – moglo transportirati 25 milijuna tona žitarica godišnje.
Kad je riječ o hrvatskim lukama, pak, postavlja se pitanje njihovog kapaciteta. Nakon što je Rusija de facto izašla iz sporazuma, Kyiv Independent analizirao je alternativne opcije: navodeći da je Hrvatska ponudila svoju željeznicu i luke, portal piše da bi tim putem moglo biti transportirano nekoliko stotina tisuća tona žitarica, što je bitno manje od ukrajinskih potreba. No, očito se i zbog toga ova opcija spominje u kombinaciji s drugim europskim rutama.