Umirovljenicima u ponedjeljak stižu veće penzije, no i uz to će živjeti bitno lošije nego na početku Plenkovićeve vladavine
Pitanje je koliko će ove isplate pomoći umirovljenicima da poboljšaju svoj materijalni status
Isplata mirovina, koje su od 1. siječnja povećane za 4,19 posto, počinje u ponedjeljak, 8. travnja, a uz mirovinu za ožujak bit će isplaćena i razlika za siječanj i veljaču, izvijestio je u srijedu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Nova aktualna vrijednost mirovine (AVM) je od 1. siječnja 12,26 eura, te stopa povećanja iznosi 4,19 posto, podsjeća HZMO. Usklađivanje mirovina provodi se dva puta godišnje na temelju službenih statističkih podataka o stopi rasta potrošačkih cijena i prosječne plaće.
Stopa usklađivanja mirovina određuje se svake godine dva puta, 1. siječnja i 1. srpnja. Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine određuje se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije zbrajanjem stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
Siromašniji nego u prvoj Plenkovićevoj godini
Pitanje je koliko će ove isplate pomoći našim umirovljenicima da poboljšaju svoj materijalni status ako znamo, a o čemu je jučer pisao Telegramov Goranko Fižulić, da je prosječni hrvatski umirovljenik danas siromašniji nego u prvoj godini premijerskoga mandata Andreja Plenkovića. Dovoljan dokaz za tu tvrdnju možemo vidjeti u dvije priložene tablice napravljene korištenjem i premijeru Plenkoviću dostupnih podataka Eurostata. Udio hrvatskih umirovljenika u riziku od siromaštva povećan je od 2014. do 2022. godine za točno 54,49 posto.
“Njihov udio je povećan s 18,9 posto na 29,2 posto što znači da ukupno 360.000 umirovljenika živi u neimaštini i socijalnoj isključenosti. Poraznije podatke imaju samo tri baltičke države, Estonija, Latvija i Litva, a statistički gledano čak i Bugarska i Srbija bolje brinu o svojim građanima s najmanjim mirovinama”, piše naš Goranko Fižulić.
Druga tablica ukazuje na razloge takvoga rapidnog siromašenja hrvatske umirovljeničke populacije. Hrvatska je uz Litvu prošle godine zabilježila najmanji odnos medijana isplaćene bruto mirovine za umirovljenike u dobi od 65 do 74 godine i medijana isplaćene bruto plaće za zaposlene u dobi od 50 do 59 godina.
Podaci koji se neće svidjeti Plenkoviću
Medijan mirovine bio je svega nešto veći od trećine medijana plaće, a za usporedbu u Rumunjskoj, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj on je viši od polovine medijana plaće. Slovački odnos medijana mirovine i plaće nije bio samo najviši među usporedivim istočnoeuropskim zemljama (0,62), već je zabilježio i najmanje oscilacija od 2010. do 2023. godine.
Andreju Plenkoviću neće se svidjeti podaci da je omjer između medijana mirovine i medijana plaće od 2010. do 2016. (znači i u vrijeme mandata Zorana Milanovića) porastao s 0,29 na 0,38, pa da je u razdoblju od 2016. do 2023. smanjen na 0,36. Isto tako neće mu se svidjeti činjenica da je i u siromašnijim zemljama, Bugarskoj i Srbiji, taj omjer osjetno veći (0,46), pa zasigurno neće priznati da je sve to zajedno rezultat HDZ-ovoga dugotrajnog guranja pogrešnih proračunskih prioriteta i kupovine glasova naopakom politikom socijalnih transfera.
Hrvatska je u 2021. godini, piše dalje Fižulić, za starosne mirovine izdvojila svega 5,5 posto BDP-a što je uz Estoniju daleko najmanji udio među svim članicama Europske unije. Druge istočnoeuropske države izdvajale su od 5,8 posto (Litva) pa sve do 8,2 posto (Poljska) što pak znači razliku za hrvatski proračun od 200 milijuna eura pa sve do 1,8 milijardi eura godišnje.
Ključno predizborno pitanje
Prema podacima HZMO-a u Hrvatskoj je ove godine približno 870.000 korisnika starosne mirovine, za njih su planirane mirovine u ukupnome iznosu od 5,27 milijardi eura, a ako želimo da njihov udio u ovogodišnjemu BDP-u bude približno jednak onome u Češkoj, Sloveniji, Slovačkoj, Rumunjskoj ili Poljskoj onda ga trebamo povećati za barem 700 milijuna eura.
Tako smo došli do jednoga od ključnih hrvatskih predizbornih pitanja koje možemo postaviti svim relevantnim političkim strankama: „Budući da su mirovine politički arbitrarna veličina, te da će se ove godine od potrebnih 8,72 milijardi eura samo 4,56 milijardi isplatiti iz doprinosa, a preostali dio iz proračuna, zašto proračun ne bi isplatio 700 milijuna više za mirovine, a toliko manje za neke druge namjene?“
Odgovori na to pitanje dijele ili bi trebali dijeliti političku ljevicu i centar od etatističke i svake druge desnice, barem je tako u većini liberalnih demokracija, zaključuje Fižulić.