Umjesto da izađu iz EU-a, Britanci će izaći na prijevremene izbore. Evo kako je do toga došlo
Ovoga tjedna Britanija je trebala napustiti EU. No, Brexit će se rješavati tek nakon izbora 12. prosinca
Sudbina Brexita ponovno će biti u rukama britanskih birača. Zastupnički dom britanskog parlamenta u utorak je konačno pristao na prijevremene izbore koje je, kao mogući izlaz iz slijepe ulice, tražio premijer Boris Johnson. Izbori će se održati 12. prosinca. Prijedlog za raspisivanje izvanrednih izbora još mora potvrditi gornji dom britanskog parlamenta.
Ovaj tjedan trebao je biti povijesna prekretnica za Ujedinjeno Kraljevstvo: nakon 46 godina, trebali su u četvrtak navečer, u 23 sata po lokalnom vremenu, napustiti EU. Zbivanja u parlamentu, međutim, prisilila su Johnsona da odustane od svog obećanja o Brexitu pod svaku cijenu. Umjesto toga, budućnost Britanije i njezinog izlaska iz Europske unije odlučivat će se na biralištima, na prvim prosinačkim izborima u toj zemlji od 1923. godine. Evo kratkog pregleda kako se ovotjedni planirani izlazak iz EU-a pretvorio u izlazak na izvanredne izbore.
ČETVRTAK, 24. LISTOPADA
Boris Johnson najavljuje da će tražiti prijevremene izbore, a kao datum njihovog održavanja predlaže 12. prosinca. U pismu čelniku oporbene Laburističke stranke Jeremyju Corbynu, Johnson se još uvijek nada da će EU ponuditi kraću odgodu Brexita, do sredine ili kraja studenog te da će biti dovoljno vremena da parlament raspravi i potvrdi sporazum o razdruživanju koji je tjedan dana ranije dogovorio u Bruxellesu. No, ponavlja da, ako sporazum u međuvremenu ne prođe, a EU odgodi Brexit do kraja siječnja 2020. godine – kako je on sam tražio, ali pod prisilom zakona – onda dužnost da razriješi situaciju s Brexitom treba preuzeti novi parlament.
PETAK, 25. LISTOPADA
Države članice EU-a raspravljaju o odgodi Brexita. Britanski premijer, koji je obećao Brexit pod svaku cijenu, produljenje roka za izlazak sa 31. listopada na 31. siječnja tražio je jer ga je na to natjerao zakon koji je još u rujnu, protiv vladine volje, izglasao britanski parlament.
S obzirom da u tom trenutku još uvijek nije jasno što se točno zbiva u Londonu i hoće li zastupnici pristati na novu Johnsonovu ponudu za raspisivanje prijevremenih izbora, članice EU-a odgađaju odluku. Čini se da su London i Bruxelles u pat-poziciji: EU ne želi odlučivati o odgodi Brexita dok se Westminster ne izjasni o izborima; oporba u britanskom parlamentu ne želi pristati na izvanredne izbore, dok EU ne odobri odgodu i tako makne iz jednadžbe mogućnost da Britanija napusti Uniju bez sporazuma.
NEDJELJA, 27. LISTOPADA
Oporbeni laburisti traže čvrsta Johnsonova jamstava da Britaniju neće izvesti iz EU-a bez dogovora, u tzv. kaotični ili neuređeni Brexit. To im je glavni zahtjev prema britanskom premijeru kako bi pristali na njegov prijedlog za raspisivanje prijevremenih izbora.
Bez njihovih glasova Johnson u parlamentu ne može dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu za svoj prijedlog. Iako se čini da laburisti još uvijek kalkuliraju, jasno je da su pod sve većim pritiskom da pristanu na izbore. Među ostalim i zato što su druge dvije, manje oporbene stranke, Liberalni demokrati i Škotska nacionalna stranka u međuvremenu izašle sa svojim prijedlogom, da se izvanredni izbori održe ne 12. prosinca, kako traži Johnson, nego tri dana ranije. Ta tri dana smatraju osiguračem da Johnson neće uspjeti progurati svoj plan za Brexit kroz parlament prije izbora.
PONEDJELJAK, 28. LISTOPADA
EU prihvaća novu odgodu Brexita, najkasnije do 31. siječnja 2020. godine. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk objavljuje da se radi o fleksibilnoj odgodi – Ujedinjeno Kraljevstvo može iz EU-a izaći i ranije, ako i europska i britanska strana ranije ratificiraju sporazum o razdruživanju. Johnson nevoljko prihvaća ponudu EU-a, ali traži od Bruxellesa da jasno da do znanja da nove odgode neće biti moguće.
Iste večeri zastupnički dom ponovno odbija njegov prijedlog za raspisivanje prijevremenih izbora. Bio je to već treći Johnsonov pokušaj koji je doživio sudbinu prva dva: premijer nije uspio skupiti dvotrećinsku većinu glasova. Za izbore je glasovalo 299 zastupnika, a bila su potrebna 434 glasa.
Očekivano, Johnson se ne predaje i najavljuje da će pokušati ponovno, ovoga puta podnošenjem prijedloga zakona za koji je u parlamentu potrebna relativna većina od 320 glasova. Na taj način namjerava zaobići uobičajenu proceduru za raspisivanje izbora. Njegova vlada bila je dotad nesklona takvom rješenju, jer je takav prijedlog zakona podložan amandmanima, pa se u Downing Streetu pribojavaju da će oporba pokušati kroz amandmane mijenjati izborna pravila, primjerice, sniziti dobnu granicu za izlazak na izbore.
UTORAK, 29. LISTOPADA
Vođa oporbe Corbyn najavljuje da će laburisti podržati održavanje prijevremenih izbora. Corbyn smatra da je njihov uvjet da se spriječi neuređeni Brexit ispunjen time što je EU i formalno potvrdila odluku o tromjesečnom produljenju roka za izlazak Britanije iz EU-a. Sve je stoga izglednije da Britanci u prosincu ponovno idu na birališta.
U večernjim satima to se i potvrdilo. Zastupnici u donjem domu prihvatili su Johnsonov plan da se izbori održe 12. prosinca. Za takvu odluku glasovalo je 430 zastupnika, dok je 20 bilo protiv. Prijedlog da se izbori održe tri dana ranije, kako su tražili liberali i SNP, nije prošao. Četrdeset mjeseci nakon što su tijesnom većinom odlučili da žele napustiti EU, Britanci će birati novi parlament i vladu, a njihov izbor mogao bi presudno utjecati i na to hoće li i kad izaći iz EU-a.