USKOK podigao optužnicu protiv Milana Bandića za aferu Agram. Otkrivamo o kojim se sve slučajevima radi

Šest sumnjivih slučajeva

Kao što je Telegram već sredinom prošlog mjeseca pisao, radi se o optužnici kojom je obuhvaćeno čak šest sumnjivih slučajeva zbog kojih je čelni čovjek Zagreba potkraj prošle godine završio s lisicama na rukama. S njim je pao tek dio “njegovih ljudi”.

USKOK-ova optužnica tako, među ostalim, Bandića tereti i za izuzetno drski pokušaj da Vidu Demarin, uglednu liječnicu koja mu je svojedobno bila i bliska politička suradnica, nagovori da za njega laže. Tražio ju je uz to i da krivotvori dokumentaciju o slikama što su pronađene na njegovu imanju na Slavagori kada je tamo upala policija u potrazi za dokazima.

Bilo je to potkraj prosinca prošle ili početkom siječnja ove godine, u svakom slučaju već u jeku istrage u “aferi Agram” zbog koje je Bandić uhićen. Pretražujući tada Bandićeve nekretnine istražitelji su došli i do imanja u Slavagori gdje su u podrumu pronašli pozamašnu količinu umjetnina. Radilo se većinom o slikama što su ih dobili Bandić i njegovi prethodnici na funkciji čelne osobe grada Zagreba. Popis tih umjetnina poklopio se s Bandićevim pritvaranjem. Podsjetimo, o Bandićevom lažiranju popisa slika Telegram je pisao još u travnju.

Sporne slike

Kako mu nije uspjelo ni donirati slike i na taj način prikupiti novac za Zakladu za pomoć osobama oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti kojoj je bio na čelu, a mjesta za deponiranje slika je ponestajalo, odlučio ih je prevesti u svoju vikendicu na Slavagori. Međutim, kada su ih tamo pronašli istražitelji uhvatila ga je panika. Počeo je smišljati kako da se umjetnine ne povežu s njim, a u pomoć su mu priskočili i njegovi odvjetnici.

Tražili su Vidu Demarin, koja je bila predsjednica Zaklade za pomoć osobama oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti, da potpiše dokument iz kojeg bi proizlazilo da su slike zapravo vlasništvo te Zaklade. Ona je to i učinila. Zapravo je lagala istražiteljima, no cijelo ju je vrijeme savjest ipak pekla. Na kraju je priznala i detaljno opisala kako ju je Bandić nagovorio na lažno svjedočenje. Telegram je već objavio iskaz ove ugledne liječnice suočene s neshvatljivim zahtjevom dojučerašnjeg političkog kompanjona.

U optužnici se našao i koloplet poslovnih odnosa Milana Bandića i njegovog prvog suradnika Slobodana Ljubičića s moćnim poduzetnikom Petrom Pripuzom. Taj trokut odlučio je, čini se, zaraditi na zbrinjavanju zagrebačkog otpada, pa je Bandić, koristeći žurnu situaciju, dodijelio upravo Pripuzovoj tvrtki CE-ZA-R.

Zamjena zemljišta

Problem je trebalo hitno riješiti jer je u listopadu 2013. godine inspekcija Ministarstva zaštite okoliša zabranila Zagrebačkom holdingu da odlaže bilo kakav otpad osim miješanog komunalnog otpada na Jakuševcu. Radilo se o poslu vrijednom 7,7 milijuna kuna, no prema optužnici, preplaćen je za 2,4 milijuna.

Počela se rasplitati i sporna zamjena zemljišta Grada Zagreba s tvrtkom Bramgrad i njezinim direktorom Brankom Mihaljevićem još u siječnju 2012. godine. Radilo se o finaliziranju zamjene koja je dogovarana od ožujka 2006. godine, a istražitelji vjeruju da se željelo pogodovati Bramgradu. Zato je, po već viđenoj špranci, napravljena loša procjena vrijednosti gradskog zemljišta na Trnju što je mijenjano s precijenjenim zemljištem Bramgrada na Pešćenici. Bramgradu su još priznati i navodni troškovi preseljenja na Trnje, pa se činilo da je u pitanju opravdana zamjena. No, grad je prema računici državnog odvjetništva oštećen za 12 milijuna kuna.

Zapošljavanje po rodbinskim vezama

Optužnicom su obuhvaćene i sumnje o Bandićevim brojnim zlouporabama gradonačelničkog položaja, te trgovanju utjecajem i to prilikom zapošljavanja kako u gradskoj upravi, tako i u Zagrebačkom holdingu. Riječ je o više slučajeva u kojima je Bandić od svojih pročelnika tražio da osobe koje su mu bile bliske dobiju promaknuće na bolje plaćena radna mjesta ili da ih pak zaposle bez obzira na to jesu li za to zadovoljavale propisane uvjete. Zapošljavane su tako i bliske prijateljice gradskih šefova te njihova djeca i rodbina. Iako konkretna šteta u ovim slučajevima nije obračunata može se pretpostaviti koliko je gradski proračun trpio zbog stvaranja radnih mjesta za sve bliske gradonačelniku.

Konkretna financijska, iako ne posebno značajna šteta učinjena je zlouporabama službenih automobila u privatne svrhe. S Bandićevim odobrenjem gradski automobili koristili su se za prijevoz njegovih prijatelja i znanaca, koji na tu vrstu usluge nisu imali baš nikakvo pravo, a većina ih nije imala ni potrebu, jer, čini se da odlazak Bandićeva šogora u rodnu Poganu Vlaku to zaista i nije, kao ni putovanje Zdenka Antunovića, bivšeg direktora Cibone s obitelji u Njemačku. Troškovi puta dosezali su nekoliko tisuća kuna, ali je u optužnici potencirana lakoća s kojom su u sedam navrata prekršena pravila.

Malverzacije sa sredstvima iz predsjedničke kampanje

Bandiću se na teret stavljaju i malverzacije s novčanim sredstvima tijekom kampanje u predsjedničkim izborima. Tada je u svrhu financiranja izborne promidžbe na svoje ime otvorio žiro račun na koji je zaprimao donacije do dana održavanja izbora, ali i nakon njih. Za taj je novac bio obvezan podnijeti poreznu prijavu, što nije učinio. Tako je na ime neobračunatih i neplaćenih poreza proračun oštetio za 542.912,50 kuna, a na ime neobračunatog i neplaćenog poreza i prireza proračun Grada Zagreba je oštetio za 3.172.081,50 kuna.

Bandić i svi njegovi suradnici poriču krivnju, tek je nekoliko nižepozicioniranih službenika još u istrazi potvrdilo ove teške optužbe.

USKOK-ovu optužnicu prenosimo u cijelosti:

“USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv šesnaestero hrvatskih državljana M. B. (1955.), S. LJ. (1958.), P. P. (1957.), Ž. H. (1960.), I. T. (1962.), I. M. (1980.), F. Č. (1965.), M. B. (1959.), I. B. (1963.), K. R. U. (1968.), B. M. (1960.), V. B. (1949.), M. L. (1968.), Z. A. (1964.), D. K. (1949.), A. D. (1958.) i dva trgovačka društva zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem, utaje poreza ili carine, sprečavanja dokazivanja, krivotvorenja službene ili poslovne isprave te poticanja na davanje lažnog iskaza, zlouporabu položaja i ovlasti i trgovanja utjecajem. (11.12.2015.)

1. Slučaj CIOS

Optužnicom se I. okr. M. B., gradonačelniku Grada Zagreba, i II. okr. S. LJ., predsjedniku Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o kojeg je jedini osnivač Grad Zagreb, stavlja na teret da su od listopada 2013. do svibnja 2014. godine, po dogovoru i na traženje III. okr. P. P., predsjednika Uprave XVII. okr. trgovačkog društva CE-ZA-R d.o.o., člana C.I.O.S. grupe, u namjeri da društvima C.I.O.S. grupe pribave znatnu nepripadnu materijalnu korist na štetu Zagrebačkog holdinga d.o.o, autoritetom svoga položaja osobno i posredstvom IV. okr. Ž. H., posebnog višeg savjetnika gradonačelnika i glavnog koordinatora za otpad Grada Zagreba, nalagali poduzimanje radnji radi dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist društava C.I.O.S. grupe, iako je postojala mogućnost zbrinjavanja istog na drugi način. Sukladno njihovim nalozima, u cilju realizacije opisanog dogovora, ostali okrivljenici i to V. okr. I. T., član Uprave Zagrebačkog holdinga d.o.o. koji je na temelju specijalne punomoći ovlašten zamjenjivati predsjednika Uprave, VI. okr. I. M., v.d. direktora Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga d.o.o., VII. okr. F. Č., referent nabave u Službi za nabavu Zagrebačkog holdinga d.o.o. i VIII. okr. M. B., voditelj u Zagrebačkom holdingu d.o.o.- Podružnica Čistoća, poduzimali su naložene radnje, tako da je neosnovanim pozivanjem na žurnost i usklađivanjem natječajne dokumentacije mogućnostima društava C.I.O.S. grupe u konačnici ugovoreno i realizirano zbrinjavanje znatno manje količine otpada koje je plaćeno po cijeni planiranoj za znatno veće količine otpada. Na opisani način Zagrebačkom holdingu d.o.o.-Podružnica Čistoća nanesena je šteta od 2.006.294,09 kuna, u kojem iznosu je pribavljena nepripadna korist društvima članicama C.I.O.S grupe, pa tako i XVII. okr. trgovačkom društvu CE-ZA-R d.o.o. u iznosu od 1.270.828,07 kuna.

2. Slučaj Bramgrad

Nadalje, u vremenu od ožujka 2006. do 19. siječnja 2012., u cilju pribavljanja znatne materijalne koristi XVIII. okr. društvu Bramgrad projekt d.o.o. Zagreba, na štetu Grada Zagreba, sukladno dogovoru I. okr. M. B., gradonačelnika Grada Zagreba i XI. okr. B. M., direktora XVIII. okr. trgovačkog društva Bramgrad projekt d.o.o. Zagreb, da se prilikom zamjene zemljišta u vlasništvu navedenog trgovačkog društva na lokaciji Pešćenica, sa zemljištem u vlasništvu Grada Zagreba na lokaciji Trnje, pogoduje XVIII. okr. društvu Bramgrad projekt d.o.o. i to primjenom nepropisnog obračuna vrijednosti zemljišta te neosnovanim priznavanjem navodnih troškova XVIII. okr. društva Bramgrad projekt d.o.o. na lokaciji Leprovečka – Ivekovićeva i troškova koji će navodno nastati zbog preseljenja na lokaciju u Trnju, poduzimane su nezakonite radnje u Gradu Zagrebu u cilju realizacije opisanog dogovora. Sukladno nalozima i traženjima I. okr. M. B. i XI. okr. B. M., takve nezakonite radnje su, zajedno s I. okr. M. B. poduzimale IX. okr. I. B., pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba, i X. okr. K. R. U., načelnica Odjela za pravne poslove unutar Sektora za pravne poslove Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada. Opisanom zamjenom zemljišta s XVIII. okr. trgovačkim društvom Bramgrad projekt d.o.o., Grad Zagreb je oštećen za 20.296.487,75 kuna, u kojem iznosu je pribavljena korist XVIII. društvu Bramgrad projekt d.o.o.

3. Neplaćanje poreza za novac iz izborne kampanje

Ujedno se I. okr. M. B. stavlja na teret da je vezano za izbore za predsjednika Republike Hrvatske održane krajem 2009. i početkom 2010. godine, na kojima je bio predsjednički kandidat te je u svrhu financiranja izborne promidžbe na svoje ime otvorio žiro račun na koji je zaprimao donacije do dana održavanja izbora 10. siječnja 2010., nakon čega je Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske podnio završno izvješće o visini i izvoru sredstava korištenih za financiranje izborne promidžbe, nakon podnošenja spomenutog izvješća, suprotno zakonskim odredbama, na navedeni račun nastavio primati uplate fizičkih i pravnih osoba pa je tako od 3. ožujka 2011. do 5. lipnja 2012. zaprimio uplate u ukupnom iznosu od 15.741.500,00 kuna. Uplate primljene nakon održavanja izbora se, sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak, smatraju drugim dohotkom za koji je bio u obvezi podnijeti prijavu poreza na dohodak nadležnom poreznom tijelu, a što nije učinio. Na taj je način I. okr. M. B. izbjegao plaćanje poreznih obveza u ukupnom iznosu od 3.714.994,00 kuna, čime je na ime neobračunatih i neplaćenih poreza Državni proračun Republike Hrvatske oštetio za 542.912,50 kuna, a na ime neobračunatog i neplaćenog poreza i prireza proračun Grada Zagreba je oštetio za 3.172.081,50 kuna.

4. Zapošljavanje preko veze

Također se optužnicom okrivljenicima stavlja na teret počinjenje više kaznenih djela zlouporaba položaja i ovlasti te trgovanja utjecajem i to prilikom zapošljavanja više osoba u Gradu Zagrebu, u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. te trgovačkom društvu Gradska plinara Zagreb d.o.o. osnivač kojega je Grad Zagreb, kao i prilikom korištenja službenih vozila Grada Zagreba.

Tako se I. okr. M. B. stavlja na teret počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti na način da je u više navrata zatražio od XII. okr. V. B., pročelnika Stručne službe gradonačelnika Grada Zagreba i XIII. okr. M. L., pročelnika Ureda gradonačelnika, da osobama s kojima je privatno i poslovno povezan, osiguraju premještaje na radna mjesta u Gradu Zagrebu s većim koeficijentom za obračun plaće, pri čemu je u pojedinim slučajevima I okr. M. B. u svrhu realizacije navedenoga mijenjao Pravilnik o unutarnjem redu Ureda gradonačelnika kojim je sistematizirao nova radna mjesta upravo za navedene osobe, a sukladno kojim traženjima su XII. okr. V. B. i XIII. okr. M. L. poduzimali radnje iz svojeg službenog djelokruga za korist osoba bliskih I. okr. M. B., iako osobe za to nisu zadovoljavale postojeće uvjete, na koji način su im omogućili nezakonite premještaje i neosnovano povećanje osobnog dohotka.

U vezi nezakonitog zapošljavanja u Zagrebačkom holdingu d.o.o. optužnicom se I. okr. M. B., gradonačelniku Grada Zagreba i predstavniku Skupštine trgovačkog društva Zagrebački holding d. o. o., stavlja na teret da je, koristeći svoj službeni i društveni autoritet, na traženje XIV. okr. Z. A., te V. okr. I. T., na traženje VIII. okr. M. B., zatražili od II. okr. S. LJ., predsjednika Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., da se u podružnici Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Upravljanje sportskim objektima, zaposle osobe s kojima su privatno povezani. U cilju realizacije navedenog kao i zapošljavanja osobe s kojom je i sam rodbinski povezan, II. okr. S. LJ. je zajedno s XV. okr. D. K., voditeljem podružnice Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Upravljanje sportskim objektima i privremenim ravnateljem Ustanove za upravljanje sportskim objektima, poduzimao potrebne radnje radi zapošljavanja istih iako te osobe nisu ispunjavale propisane uvjete radnih mjesta na koje se zapošljavaju, te naknadno po isteku ugovora radnje u svrhu produljenja istih, a na koji način su spomenutim osobama omogućili nezakonito zasnivanje radnog odnosa i ostvarivanje svih prava iz rada.

Nadalje, optužnicom se II. okr. S. LJ., kao jedinom članu Skupštine trgovačkog društva Gradska plinara Zagreb d.o.o., stavlja na teret da je, na traženje III. okr. P. P., od V. okr. I. T. i XVI. okr. A. D., direktora društva Gradska plinara Zagreb d.o.o., zatražio da u navedenom društvu na neodređeno vrijeme zaposle poznanicu III. P. P., na radno mjesto pomoćnika direktora. Pri tome je II. okr. S. LJ. potpisao suglasnost za navedeno zapošljavanje, iako svjestan da nema potrebe za takvim zapošljavanjem jer su oba sistematizirana radna mjesta pomoćnika direktora popunjena, a potom su V. okr. I. T. i XVI. okr. A. D. realizirali traženo zaposlenje koje nije bilo sistematizirano Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta.

5. Zlouporaba službenih automobila u privatne svrhe

Optužnicom se također I. okr. M. B. stavlja na teret da je, sam ili na traženje XIV. okr. Z. A., koristeći svoj službeni i društveni položaj i utjecaj, od XIII. okr. M. L., pročelnika Ureda gradonačelnika Grada Zagreba, u više navrata zatražio da, suprotno Pravilniku o korištenju službenih vozila Grada Zagreba, službena vozila Grada Zagreba sa ili bez vozača stavi na raspolaganje njemu bliskim osobama u privatne svrhe. U svezi navedenoga je XIII. okr. M. L. izdavao suglasnosti za službena putovanja koja je svojim potpisom odobravao I. okr. M. B., a potom je XIII. okr. M. L. donosio rješenja kojim se odobravaju službena putovanja i potpisivao putne naloge, pri čemu su obojica bili svjesni da se službena vozila koriste u nedozvoljene privatne svrhe. U pojedinim slučajevima XIII. M. L. je nakon završenih putovanja odobravao te nalagao i neosnovane isplate dnevnica osobama koje na to nisu ostvarivale pravo. Na opisani način je Grad Zagreb oštećen na ime troškova korištenja službenih vozila za privatne svrhe neovlaštenih osoba u ukupnom iznosu od 17.964,68 kuna, dok su se pojedine privatne osobe okoristile neovlaštenim korištenjem službenih vozila Grada Zagreba te neovlaštenom naplatom dnevnica.

6. Ometanje istrage USKOK-a

Osim navedenog, optužnicom se I. okr. M. B., kao osnivaču i upravitelju Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebralnovaskularnih bolesti, stavlja na teret da je tijekom istrage koja se protiv njega i drugih osoba vodila od strane USKOK-a, u cilju da značajno oteža dokazivanje te postupak osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, vezano za umjetničke slike i skulpture pronađene kod njega tijekom pretraga, poduzeo niz nezakonitih radnji. Tako je sačinio i vlastoručno potpisao neistinit i antidatiran dokument naziva „Naputak“ iz kojega proizlazi da se radi o umjetninama koje su proteklih 10 godina donirane Zakladi, iako je znao da umjetnine nisu donirane Zakladi i da ona nije vlasnik istih, koji dokument je potom dostavio Županijskom sudu u Zagrebu kao prilog žalbama na rješenje suda o određivanju privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi zabranom otuđenja ili opterećenja spomenutih pokretnina. Osim navedenog, I. okr. M. B. je od svjedokinje, predsjednice Upravnog odbora Zaklade, zatražio da neistinito iskazuje u vezi vlasništva spomenutih umjetnina na način da ih prikaže kao vlasništvo Zaklade te joj je u cilju realizacije navedenog na potpis predao dva dokumenta vezana za spomenute pokretnine, a koji su trebali dokazivati da su iste vlasništvo Zaklade, iako svjestan da navedeno ne odgovara istini, a o čemu je svjedokinja obavijestila USKOK.”