Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Usporedili smo što je predsjednica obećala 2014. i 2019.; zgodno je vidjeti koje su teme skliznule u nebitno

Što je predsjednica obećavala 2014., a što danas? Izvukli smo nekoliko ključnih točaka iz njezinih izbornih programa

ZADNJA IZMJENA: stu 12, 2019

Kolinda Grabar-Kitarović objavila je u ponedjeljak program kojim želi osvojiti drugi predsjednički mandat. Izborni program, za koji njezini suradnici tvrde da ga je sama pisala, dijelom se tematski preklapa s programom s kojim je aktualna predsjednica krenula u utrku za Pantovčak prije pet godina.

Stoga smo analizirali kakav je odnos predsjednice prema nekim ključnim pitanjima, poput demokracije i korupcije, bio prije pet godina i kakav je danas. Izdvojili smo i neke teme na kojima je 2014. godine gradila imidž nepokolebljive izazivačice tadašnje navodno nesposobne SDP-ove vlasti, a od kojih je danas, pet godina kasnije, odustala.

1. Korupcija

Kolinda Grabar-Kitarović je prije pet godina obećavala “nultu stopu tolerancije prema korupciji”, jer ona “narušava temeljne vrijednosti svakog demokratskog i građanskog društva”. Do borbe protiv korupcije joj je toliko stalo da je jedino u tom dijelu teksta programa – koristila verzal: “MORAMO reći odlučno NE korupciji u hrvatskom društvu, ali isto tako nepotizmu i klijentelizmu”. Vidjeli smo, ovo “odlučno ne” prošlo je dosta dobro u posljednjih pet godina u hrvatskom društvu.

Stoga u aktualnom programu predsjednica svaku građanku i građanina Hrvatske poziva na preispitivanje. “Koliko smo pošteni prema vlastitoj državi? Jesmo li samo domoljubi na emocionalnoj razini, a istodobno na razne načine koruptivno djelujemo? Korupcija je prvi i najveći pokazatelj našega odnosa prema vlastitoj državi”, kaže se u programu za drugi mandat na Pantovčaku, a nešto kasnije dodaje se kako će predsjednica još aktivnije okupljati sve one koji svojim primjerom pokazuju da se u Hrvatskoj može raditi bolje i više za opće dobro. Zašto? Između ostalog i zbog toga što ne želi da “nad društvom visi osjećaj bespomoćnosti pred praksama nepotizma i korupcije”.

Okupljanje onih “koji svojim primjerom pokazuju da se u Hrvatskoj može raditi bolje i više za opće dobro” počelo je u ponedjeljak u dvorani Globus na Zagrebačkom velesajmu. U publici je bio Milan Bandić. Zdravko Mamić bio je opravdano spriječen.

2. Demokracija

Iako je prije pet godina bilo izrazito burno po pitanju referenduma, samo te 2014. godine skupljali su se potpisi za referendume protiv outosourcinga radnika, monetizacije autocesta i promjenu izbornog sustava, a godinu prije referendumom je prvi i jedini put izmijenjen Ustav RH (definicijom koja isključuje mogućnost istospolnog braka), Kolinda Grabar-Kitarović tad u programu referendume nije spominjala.

U novom programu, konstatirajući kako dobija pisma građana u kojima se traži izmjena izbornog sustava i zakonsko uređivanje prava na referendum, predsjednica je ustvrdila kako “treba biti otvoren prema institutu referendumskog izjašnjavanja građana ako ne krši temeljne ustavne odredbe i demokratske vrijednosti”. Podsjetimo, oko referenduma inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o istanbulskoj” frcale su iskre između predsjednice i premijera Andreja Plenkovića, dok se sve konačno nije utišalo početkom ove, izborne godine.

Prošlog ljeta, prije provjere potpisa, Grabar-Kitarović je izjavila kako je u ovim slučajevima, koliko je njoj poznato, “skupljeno dovoljno potpisa za referendum i posebno je bitno za nas političare i državnike da uključimo tu volju naroda”. Nakon provjere, koja je ipak pokazala da nije tako, primila je predstavnike inicijativa i izrazila razumijevanje za njihovo nezadovoljstvo jer nisu mogli promatrati proces provjere potpisa.

Osim referenduma, novost je i da predsjednica traži da se dvaput godišnje objavljuje “točan trenutni popis birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i izvan nje” te se, poput GONG-a i udruge “Narod odlučuje”, zauzima za uvođenje tri preferencijalna glasa.

3. Sjednice Vlade

“Lupanje šakom o stol” Vlade bila je jedna od najzvučnijih izjava tadašnje predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović. Prije pet godina obećala je da će njezin prvi potez nakon pobjede na izborima biti prijedlog o sazivanju sjednice Vlade i to ne jedne, nego čak pet sjednica na različite teme. Od lupanja, međutim, u novom programu nije ostalo ni kuckanje.

Oko sjednice Vlade izbio je početkom 2015. godine prvi javni sukob tada nove predsjednice i SDP-ovog premijera Zorana Milanovića. Nakon što ju je on pozvao da iznese konkretne prijedloge za izlazak Hrvatske iz krize, Kolinda Grabar-Kitarović predložila je samo jedan: da Milanović podnese ostavku. A onda mu je predložila i sazivanje sjednice na temu, kako ju je ocjenjivala, alarmantne gospodarske situacije. Od svega na kraju nije bilo ništa.

Četiri godine kasnije, dakle, u programu koji je sama pisala, predsjednica više ni slovom ne spominje sjednice Vlade. Je li gospodarska situacija daleko povoljnija, a Hrvatska više nema alarmantnih problema? Je li predsjednica zaključila da su njezini pokušaji sazivanja sjednice Vlade uzaludan posao? Ili je možda presudilo to što Vladu vodi šef HDZ-a Andrej Plenković, a HDZ je jedina stranka koja je stala iza kandidature Grabar-Kitarović za drugi mandat?

4. Gospodarski pojas

Bilo je to takvo vrijeme – odjednom se, pred niz izbora koji su slijedili, kao argument važan za naglašavanje suvereniteta i ekonomski razvoj zemlje počeo izvlačiti – gospodarski pojas. Zbog vanjskopolitičkih peripetija s članicama EU-a, HDZ-ova Vlada još je 2008. godine odustala od proglašenja light-varijante gospodarskog pojasa.

Predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović smatrala je te 2014. godine da je proglašenje gospodarskok pojasa iznimno važno za Hrvatsku. “Zalagat ću se za proglašenje Gospodarskog pojasa i povratak punog suvereniteta i ingerencije nad našim dijelom Jadranskog mora što će biti snažan zamašnjak gospodarskom rastu i razvoju”.

Gospodarski pojas bio je hit još neko vrijeme. Kad je Most sastavljao drugu Vladu s HDZ-om, 2016. godine, proglašenje tog pojasa bilo je jedno od sedam jamstava koje su morale prihvatiti obje stranke. Štoviše, prvi zaključak prve sjednice Vlade Andreja Plenkovića bio je onaj da se otpočnu konzultacije s EK i državama članicama EU vezano za zaštitu interesa RH u Jadranskom moru, “uključujući mogućnost proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske”.

Stvarne konzultacije, međutim, nikad nisu ni bile provedene. Most je zbog Zdravka Marića i Agrokora izbačen iz Vlade, koja nije pokazala nikakvu namjeru za proglašenjem gospodarskog pojasa. Predsjednica je šutjela. Šuti i danas – o gospodarskom pojasu u novom programu nema ni slova.

5. Odnosi sa Srbijom

U programu za predsjedničke izbore 2014. godine, odnosi sa Srbijom izrijekom se ne spominju. Govori se o jugoistoku Europe općenito i o tome da će Hrvatska pomoći Europskoj uniji u nastavku proširenja na taj dio Europe.

U novu kampanju, pak, Kolinda Grabar-Kitarović ulazi s izričitim obećanjem da će tražiti uvjetovanje pregovora Srbije o članstvu u EU. „Inzistirat ću da nalaženje nestalih bude postavljeno kao glavni uvjet za daljnji napredak pregovora Republike Srbije o njezinu članstvu u EU”, navodi aktualna predsjednica u novom programu. A ističe i da „povratak preostale kulturne baštine također treba držati povezanim s pregovorima Republike Srbije o članstvu u EU”.

Uvjetovanje, međutim, nije u njezinim rukama. Iako je sukreator vanjske politike, europske poslove operativno vodi Vlada. Vladini predstavnici sjede na radnim skupinama EU-a, ministarskim vijećima i, uostalom, premijer na Europskom vijeću, a to su adrese koje se bave pristupnim pregovorima.

Pitanje je i koliko će se Vladi uopće svidjeti ideje HDZ-ove kandidatkinje. Andrej Plenković i njegovi ministri lani su se, recimo, našli na udaru Mostovaca – i obrnuto – baš zato što se više ne sastaje povjerenstvo, čija je zadaća bila pratiti ispunjava li Srbija zadana mjerila u pregovorima s EU-om.

6. Diplomacija

Kada se sljedeći put netko pokuša zaposliti u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, trebalo bi provjeriti razinu njegovog domoljublja: to je izgleda ideja Kolinde Grabar-Kitarović, sukreatorice hrvatske vanjske politike, koja u novom programu tvrdi da „stručnost i domoljublje moraju biti temeljni uvjeti prilikom zapošljavanja u diplomaciji”.

„Mladim i sposobnim hrvatskim domoljubima vrata za častan poziv služenja Domovini u diplomaciji moraju ostati širom otvorena”, piše dalje predsjednica. Nažalost, nije razradila kako bi se domoljublje mjerilo – možda brojem odlazaka na utakmice hrvatske nogometne reprezentacije? I bi li to, recimo, nosilo više bodova pri zapošljavanju od znanja stranih jezika?

Prije pet godina nije se bavila kriterijima za zapošljavanje diplomata, nego učinkovitošću diplomacije i njezinom ulogom u podršci gospodarstvenicima i investitorima. Otad se na Zrinjevcu izmijenilo pet ministara, ali Grabar-Kitarović još uvijek nije zadovoljna i tvrdi da treba žurno uspostaviti novi sustav gospodarske diplomacije.

Jasmin Klarić
Telegram autor
210 članaka Više o autoru
Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
192 članka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba