ZAGREB – Ustavni sud utvrdio je da referendumsko pitanje o takozvanom outsourcingu nije u skladu s Ustavom te o njemu nije dopušteno raspisivanje referenduma, javlja HRT.
Sud nije ulazio u pitanja svrhovitosti i prikladnosti mogućih različitih oblika mjera izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru.
Također, suci Ustavnog suda ustvrdili su da su Sabor i Vlada ovlašteni provesti mjere izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, u bilo koje vrijeme i bez ikakvih posebnih uvjeta koji bi proizlazili iz Ustava. Pritom se, ističu, mora poštovati demokratska procedura i vladavina prava.
Sindikati prikupili 612.000 potpisa
Slično je Ustavni sud odlučio i o referendumu o Zakonu o radu, u vrijeme kad je premijerka bila Jadranka Kosor. Podsjetimo, referendumsko pitanje vezano uz outsourcing glasilo je: “Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći zakon: ‘Zakon o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru’?”
U lipnju prošle godine sedamnaest je sindikata iz javnog sektora pokrenulo prikupljanje potpisivanja za raspisivanje referenduma protiv uvođenja outsourcinga u javnim službama. Uspjeli su prikupiti 612.000 potpisa.
Outsourcing = iznajmljivanje radnika
Outsourcing podrazumijeva prijenos poduzeća, dijela poduzeća ili djelatnosti s jednog poslodavca na drugog, uslijed čega dolazi i do prijenosa ugovora o radu radnika, koji rade kod tog poslodavca u djelatnosti koja se prenosi. Dakle, riječ je o pojavi da se radnika ili radnicu iznajmi ili preseli iz jednog poduzeća drugom.
“Referendumskim pitanjem nastoji se unaprijed (preventivno) zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese.
Ustavni sud proglasio se nenadležnim za pravednost
Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države”, tumači Ustavni sud.
“Blanketne zakonske zabrane predviđene prijedlogom zakona utječu i na isključive ovlasti Vlade i Hrvatskog sabora u pitanjima relevantnima za državni proračun”, upozorava Ustavni sud, napominjući da nije ovlašten prosuđivati prikladnost ili pravednost drugih mogućih rješenja za javni sektor te da je ta prosudba isključivo u nadležnosti političkih vlasti, piše Hina.
“Kad bi bila riječ o zakonu koji je donio Hrvatski sabor, Ustavni sud bi iz tih istih razloga takav zakon ukinuo zbog njegove nesuglasnosti s Ustavom”, stoji, među ostalim, u odluci.