Ustavni sud danas je srušio presude Sanaderu, a ovo je još 5 slučajeva u kojima je donio kontroverzne odluke
Najviše je odjeknulo puštanje Bandića, ali niz sličnih odluka nije malen
Odluka Ustavnog suda o ukidanju presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučajevima Hypo i Ina-MOL, koja je danas i službeno objavljena, nije bila neočekivana. U kuloarima se već neko vrijeme nagađalo da je takav rasplet Sanaderove ustavne tužbe vrlo vjerojatan, posebno u svjetlu nekih recentnijih odluka tog suda.
Sud je ukinuo presude zbog toga što je, po obrazloženju, utvrdio da Sanaderu nisu bila osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite predviđeni zakonodavstvom. Podsjećamo stoga na nekoliko slučajeva u kojima je Ustavni sud također donio odluke o kojima javnost i dan-danas raspravlja.
1. Oslobođen Branimir Glavaš
Ustavni sud je u siječnju ove godine ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda u slučajevima ‘garaža’ i ‘selotejp’ od osam godina zatvora, temeljem koje je Branimir Glavaš u Mostaru služio zatvorsku kaznu. Nakon povratka iz Mostara Glavaš je u istražnom zatvoru bio od 5. ožujka, kada je počeo i štrajk glađu. Glavaševa obrana žalila se Ustavnom sudu i na odluku o pritvoru, što je taj sud djelomično usvojio i vratio cijelu priču o istražnom zatvoru na ponovno odlučivanje Vrhovnom sudu.
Istražni zatvor određen mu je jer Vrhovni sud početkom ožujka zaključio da je, po Zakonu o kaznenom postupku, takva mjera obvezna za sve okrivljenike kojima je izrečena kazna veća od pet godina. Nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu u slučajevima ‘garaža’ i ‘selotejp’, na snazi je ostala presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora.
Početkom travnja Glavaš je pušten iz pritvora u Remetincu, u kojem je bio nakon povratka iz Mostara, a o puštanju je odlučilo Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda. Tužitelj Silvio Sušac kazao je da se Izvanraspravno vijeće, ukidajući Glavašu istražni zatvor, prvenstveno vodilo ranijim stavovima Ustavnog suda.
2. Oslobođen Milan Bandić
Ustavni sud prihvatio je žalbu obrane Milana Bandića i odlučio da zagrebački gradonačelnik, koji je iza rešetaka Remetinca završio zato što je tijekom istrage u aferi Agram, u kojoj je glavni osumnjičeni, utjecao na svjedokinju Vidu Demarin te antidatirao popis umjetničkih djela, koji je bio dijelom službenih sudskih spisa, može izaći iz istražnog zatvora, odnosno ukinuo mu je tu mjeru. Kako je protumačio Ustavni sud, počinjenje novih kaznenih djela ne može biti razlog za ukidanje jamstva, “čak i ako su ta djela počinjena s ciljem da se oteža dokazivanje u prvotnoj istrazi ili da se ona omete”.
Bandić je tako iz pritvora izašao 9. travnja, nakon čega je uslijedio splet pravnih poteza USKOK-a, koji su se žalili na odluku o puštanju, no sudovi su redom odbacivali žalbe pozivajući se na odluku Ustavnog suda. Županijski sud tako je za koji dan odlučio i da Bandić može opet obavljati gradonačelničku dužnost, ali i dalje ne smije komunicirati sa svjedocima u aferi Agram, od kojih su neki njegovi bliski suradnici.
U međuvremenu je protiv Bandića i njegovih suradnika podignuto još nekoliko optužnica u različitim aferama.
3. Odbijen referendum o monetizaciji autocesta
Krajem travnja Ustavni sud odbio referendumsko pitanje o monetizaciji autocesta, uz obrazloženje da ono nije u skladu s Ustavom. Predloženo referendumsko pitanje glasilo je: “Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći zakon: ‘Zakon o dopuni i izmjenama zakona o cestama?'”. Predstavnici inicijative Ne damo naše autoceste predali su u 17. studenoga lani predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki više od 530 tisuća prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju.
4. Odbijen referendum o outsourcingu
Početkom travnja, mjeseca koji je očito bio prilično turbulentan na pravnoj sceni, Ustavni sud odlučio je da referendumsko pitanje o tzv. outsourcingu nije u skladu s Ustavom te o njemu nije dopušteno raspisivanje referenduma. Suci Ustavnog suda ustvrdili su da su Sabor i Vlada ovlašteni provesti mjere izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, u bilo koje vrijeme i bez ikakvih posebnih uvjeta koji bi proizlazili iz Ustava. Pritom se, ističu, mora poštovati demokratska procedura i vladavina prava. Referendumsko pitanje vezano uz outsourcing glasilo je: “Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći zakon: ‘Zakon o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru’?”.
U lipnju prošle godine 17 je sindikata iz javnog sektora pokrenulo prikupljanje potpisivanja za raspisivanje referenduma protiv uvođenja outsourcinga u javnim službama. Uspjeli su prikupiti 612.000 potpisa. Outsourcing podrazumijeva prijenos poduzeća, dijela poduzeća ili djelatnosti s jednog poslodavca na drugog, uslijed čega dolazi i do prijenosa ugovora o radu radnika, koji rade kod tog poslodavca u djelatnosti koja se prenosi. Dakle, riječ je o pojavi da se radnika ili radnicu iznajmi ili preseli iz jednog poduzeća drugom.
5. Ukinut kurikulum seksualnog odgoja
U svibnju 2013. Ustavni sud jednoglasno je ukinuo kurikulum zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama, koji je bio na snazi od veljače, odnosno odgodio je njegovu primjenu u školama dok se ne donese odluka o tome je li u skladu s Ustavom. Zahtjev za ocjenom ustavnosti predali su Miroslav Kota iz Zagreba, Hrvatska stranka prava 1861, udruga GROZD i Reforma. Najveća je zamjerka suda bila da rasorno ministarstvo nije o kurikulumu provelo kvalitetnu javnu raspravu. Iako je onima koji su predali zahtjev za ocjenom ustavnosti sporan bio samo modul o spolnom odgoju, Ustavni sud suspendirao je cijeli kurikulum.