Utjecajni ekonomski blog analizirao je podatke EK i zaključio da su porezi u Hrvatskoj generalno najviši u EU

Blog Eclectica Nenada Bakića piše o poreznom opterećenju

03.05.2017., Zagreb - Nakon nekoliko burnih dana Sabor je nastavio 3. sjednicu raspravom o zahtjevu za opozivom ministra Zdravka Marica. Zdravko Maric. 
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Utjecajni ekonomski blog Eclectica poduzetnika i investitora Nenada Bakića analizirao je porezno opterećenje u Hrvatskoj i došao do zaključka da su porezi u Hrvatskoj generalno najviši u EU. Poreze u Hrvatskoj proučili su na temelju podataka Europske komisije – trendova u oporezivanju u EU.

“Najprije, treba trebamo znati da je Hrvatska u cjelini brutalno oporezovana, najjače u EU (ako gledamo na pravilan način). To uništava gospodarski rast i povećava nejednakosti, dovodi do iseljavanja i apatije.”, piše Bakić

PDV čini trećinu prikupljenih poreza

Naš glavni porez je PDV, koji čini preko trećine svih prikupljenih poreza. Trećinu čine socijalni doprinosi, a preostalu trećinu sve ostalo. Hrvatska ima uvjerljivo najveći postotak porez kao udjel od BDP-a prikupljen od PDV-a dvostruko veći od prosjeka EU.

Porezi na energiju i slično su najveći u EU – intenzivno oporezujemo ekonomsku aktivnost.

Postotak poreza prikupljenog od PDV-a kao postotak BDP-a EK
Ekološki porezi (na energiju i slično) EK

Prema podacima EK porezi na rad nisu toliko visoki, no Bakić piše kako je gotovo siguran da u taj grafikon nije uključena prisilna štednja u mirovinskim fondovima.

Porezi na rad EK

No, porez na najvrijedniji rad, nastavlja Ecletica i dalje je srazmjerno velik:

EK

Porez na nekretnine u posljednje je vrijeme u fokusu. Vlada ga je planirala uvesti, no premijer Andrej Plenković nedavno ga je odlučio odgoditi. U odnosu na druge zemlje EU, Hrvatskoj od tog poreza dolazi poprilično malo, iako smo, kako piše Bakić najjači u nekretninama.

Porezi na nekretnine kao postotak BDP-a u zemljama EU EK

Porez na kapital također donosi manje od prosjeka EU, ali ne toliko manje kao nekretninski:

EK

No, ovdje su podaci najmanje ažurni, jer je od 2015. godine na koju se odnose podaci, uveden porez na kapitalnu dobit. No, čak i sada je udjel u prikupljenom porezu sigurno ispod prosjeka EU jer je kapitalna osnova mala – “uspješno smo rastjerali kapital kako strani, tako i ulaganja domaćih ljudi u produktivnu imovinu (udjele u društvima kapitala).”, piše Bakić.

Mirovinska štednja kao kvazi-porez

“Najgori ‘porez’, odnosno kvazi-porez ostaje prisilna mirovinska štednja. Većina toga novca opet završava u džepovima države. Štoviše, upravo kad je Hrvatska dobila “junk status” i praktički joj je bio onemogućen pristup stranim tržištima kapitala, a domaće banke su dostigle limite u kreditiranju, a premijer je najavio da “moramo zadržati naš način života”, njihova izloženost državnim obveznicama je porasla s 26,5 na 53 milijarde kuna!

Pri cijeloj toj operaciji su mirovinska društva svojim vlasnicima zaradili ogromne novce – samo AZ društvo je do 2015. imalo prihode od preko milijardu kuna i dobit prije oporezivanja od preko 800, za profitnu maržu (prije oporezivanja) od oko 70%! A za kakav točno posao?”, piše Eclectica.

‘Brutalna porezna presija uništava gospodarstvo’

Bakić zaključuje kako “brutalna porezna presija uništava gospodarstvo, smanjuje blagostanje, pa i uništava vrijednost nekretnina daleko više nego je to eventualno mogao učiniti novi porez na nekretnine (ako bi bio veći od ovih koje zamjenjuju — nisam se dovoljno uputio da bih mogao reći da li treba biti veći od ovih koje zamjenjuje).”

Na kraju podsjeća na jučerašnju izjavu ministra finacnija Zdravka Marića: “Znate moju ustaljenu rečenicu, to je stav koji zagovaram kao ministar, a mislim da imam i potporu i u vladi, a to je da ključ javnih financija rashodna strana proračuna. Sav je višak prihoda za smanjivanje deficita i duga i za daljnje porezno rasterećenje”.