Politika & Kriminal

Uz Zagreb, obnovu će sada trebati i Sisak i Petrinja. Radnici su nam pobjegli u Njemačku

Dekan Građevinskog fakulteta iznio je procjenu da će samo za obnovu Zagreba biti potrebno oko 100 tisuća radnika

FOTO: Maja Sever/Twitter

Građevinski sektor u Hrvatskoj već se godinama suočava s nedostatkom radnika. Dio njih odselio je u inozemstvo, a osim toga slab je interes učenika za građevinska zanimanja pa ih iz školskog sustava premalo stiže na tržište rada.

Potres koji je u ožujku pogodio Grad Zagreb i okolicu oštetio je oko 26 tisuća zgrada. Šteta od potresa u Sisku i Petrinji, prema prvim izvješćima, također će biti prilično velika. Već je jasno da su oštećene brojne kuće koje će trebati obnoviti pa će nedostatak građevinaca dodatno doći do izražaja i, moguće, ugroziti dinamiku obnove, za koju se i do sada procjenjivalo da će trajati godinama.

Prema procjenama samo za obnovu Zagreba potrebno je 100 tisuća radnika

Prema dosadašnjim procjenama, direktna šteta od potresa samo za Zagreb i okolicu iznosi oko 42 milijarde kuna. Za usporedbu, Pelješki most, koji je trenutno najveći infrastrukturni projekt koji se gradi, košta 2,2 milijarde kuna. Dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić u je srpnju iznio procjenu da će za obnovu Zagreba biti potrebno oko 100 tisuća radnika.

Nakon dugog razdoblja recesije građevinarstvo je u posljednjih nekoliko godina bilo u uzlaznoj putanji. Usprkos tome što je posljednja višegodišnja recesija ostavila duboki trag na tom sektoru, građevinarstvo i dalje ima važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu jer čini oko 5 posto BDP-a.

Tijekom prošle recesije broj građevinaca smanjen za 50 tisuća

U Sektorskim analizama Ekonomskog instituta Zagreb, u kojima se analizira stanje u građevinskom sektoru, navodi se podatak da je u razdoblju od prosinca 2008. do lipnja 2015. broj zaposlenih smanjen za čak 49.348, odnosno 54,5 posto.

U pravnim osobama pad zaposlenosti iznosio je 31.128 (44,5 posto), a kod obrta 18.220 (89 posto). Nije teško pretpostaviti da je dobar dio njih vjerojatno završio u inozemstvu na bolje plaćenim poslovima.

Danas građevinski sektor zapošljava nešto više od 100 tisuća ljudi, od čega oko 80 posto u poduzećima, a oko 20 posto u obrtima. Usporavanje negativnih trendova nastupilo je tek 2015. godine. Stabiliziranje aktivnosti u građevini nastavljeno je u 2016., da bi u 2017. i kasnije krenuo ozbiljniji oporavak građevinskog sektora.

Građevinski sektor još se nije vratio na razine iz 2008. godine

No, kako se navodi u analizi, vrijednost izgradnje još je uvijek značajno manja u usporedbi s predrecesijskim godinama. Za usporedbu, vrijednost je građevinskih radova u 2018. godini iznosila 19,2 milijarde kuna, a u 2008. godini 34,9 milijardi kuna.

Jedan od problema građevinskog sektora su i plaće koje, barem kako izgleda u statistici, zaostaju za prosjekom ostatka gospodarstva. Tako je tijekom 2019., prosječna neto plaća u građevinskom sektoru bila je manja za oko 18 posto u odnosu na prosjek Hrvatske.

Nastavite čitati