Veleučilište Knin upisalo 7 brucoša. A predaje im 25 profesora na čije plaće odlazi milijun eura
Pritom, četiri od pet studija Veleučilišta u Kninu i ove godine imaju 0 upisanih studenata
O Veleučilištu “Marko Marulić” u Kninu pisali smo prošle godine kao o predvodniku crne upisne statistike s obzirom na odnos upisne kvote i broja neupisanih. Od mogućih 200, u prvu se godinu studija 2022. upisalo pedesetak brucoša.
Od tog broja ih je tek 15 upisano s položenom državnom maturom, a preostali su upisani putem prijemnog ispita. Kako je u međuvremenu donesen novi Zakon o visokom obrazovanju koji uvjetuje položenu državnu maturu za upis na faks, u Kninu se ljetos više nisu mogli osloniti na prijemne za krpanje upisnih rupa.
Nakon ovogodišnjeg ljetnog upisnog roka, kninski upisni saldo još je sumorniji no prošle godine; na mogućih 200 upisnih mjesta, pravo upisa ostvarilo je sedam pristupnika, što znači da im je popunjenost kvote 3,5 posto i to samo ako se svih sedmero pristupnika upisalo. Pritom, upisnu nulu iznova imaju studiji koji su bili na nuli i prošle godine. Usprkos najavama dekanice Lovorke Blažević da će takvi studiji biti ukinuti ili objedinjeni, to se nije dogodilo. Dapače, upisne kvote u Kninu, usprkos lošim upisnim rezultatima, i ove su godine ostale identične.
Isti broj upisnih mjesta
Od pet ponuđenih studija, sedam pristupnika ostvarilo je pravo upisa na “Trgovinskom poslovanju s poduzetništvom”, studiju na kojem je bio predviđen upis za maksimalno 40 studenata. Je li se svih sedmero pristupnika u konačnici upisalo, nismo uspjeli potvrditi jer dekanica Blažević do zaključenja teksta nije odgovorila na naš prošlotjedni upit. Istoimeni studij, samo u izvanrednoj varijanti studiranja, također je nudio 40 upisnih mjesta, no unatoč pet prijava, nitko se u konačnici nije upisao.
Čvrstu upisnu nulu, usprkos 60 upisnih mjesta, u Kninu imaju i na studiju “Prehrambena tehnologija”. Bez studenata su, tradicionalno, ostali na studijima “Poljoprivreda krša – Biljna proizvodnja” i “Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša”, iako je na svakom bilo predviđeno po 30 upisnih mjesta. Broj predviđenih upisnih mjesta – točno 200 – ostao je identičan onom prošlogodišnjim, kada se u javnosti već opširno problematizirao njihov negativan upisni skor. Drugim riječima, od prošle godine u Kninu nisu ništa promijenili.
Paradoks ustanove
Koliko je u praksi paradoksalno postojanje ustanove koja godišnje upisuje pedesetak – ove godine i bitno manje – studenata, pokazuju podaci resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je Telegram prikupio prošle godine. Malom broju upisanih studenata predaje otprilike 25 nastavnika, koliko smo ih pješke izbrojali, a kada se njima pribroji još 19 preostalih zaposlenika, godišnji izdatak za njihove plaće iz proračuna penje se na milijun eura.
Kada smo prošle godine razgovarali s dekanicom Veleučilišta Lovorkom Blažević, kazala nam je kako je duboko svjesna problema s kojima su suočeni. Najavila je tada da će uoči ovogodišnjih upisa provesti naglašene marketinške aktivnosti prema maturantima te kako studij “Poljoprivreda krša – Stočarstvo krša” namjeravaju pripojiti “Biljnoj proizvodnji” i značajno ga modernizirati. Naš je razgovor zaključila nadom da se u ovoj godini neće dogoditi osjetniji upisni pad. Kako mu upravo svjedočimo, iznova smo se javili dekanici Blažević.
Studiji bez studenata
Zamolili smo je za komentar ovogodišnje situacije, upitali smo zašto “Stočarstvo krša” nije pripojeno “Biljnoj proizvodnji” kako nam je najavila prošle godine i zamolili smo je – iznova – da nam kaže kako vidi daljnju perspektivu Veleučilišta. Niti sedam dana nakon poslanog upita, nismo zaprimili dekaničine odgovore. Istaknimo u konačnici kako se na loše upisne rezultate krajem srpnja osvrnuo i resorni ministar Radovan Fuchs.
Krajem srpnja kazao je kako je zamolio čelnike fakulteta i sveučilišta “da se ne održavaju fantomski studiji na kojima nema studenata te da učine napore u privlačenju studenata, ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih zemalja”. Naveo je Fuchs i kako postoje “apsurdni primjeri” da u nekim institucijama bilježe veći broj zaposlenih, no što broje studenata. Kao da mu je Knin bio na umu.