Kaos u visokom školstvu: Na veleučilištu Knin upisano 51 brucoš, a predaje im 25 profesora. Samo na plaće odlazi milijun eura
Nakon upisa kandidata s državnom maturom i onih bez nje, uspjeli su popuniti tek nešto više od 23 posto upisne kvote
Studiji koji diljem Hrvatske upisuju od nula do tri studenta godišnje, kako smo u više navrata pisali, postaju sve veći problem zbog negativnog demografskog trenda u Republici Hrvatskoj. Takvi studiji svojim postojanjem stvaraju i pritisak na javni novac jer se plaće isplaćuju nastavnicima koji, zbog nedovoljnog broja studenata, često nemaju punu normu rada u nastavi.
Kako je krajem rujna objavio Jutarnji list temeljem podataka Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), nakon jesenskog upisnog roka crnu statistiku prema odnosu upisne kvote i broja neupisanih predvodi Veleučilište Marko Marulić u Kninu. Sada smo detaljno analizirali kninsko veleučilište i došli do poražavajućih podataka; od mogućih 200, u prvu se godinu upisalo pedesetak brucoša kojima će predavati 25 nastavnika. Prema podacima resornog ministarstva, za njihove plaće i plaće preostalih 19 zaposlenika godišnje se iz proračuna izdvaja 7.759.444 kune.
Popunjenost 7,5 posto
Upisna slika kninskog Veleučilišta sumornija je kada se, zasebno, sagledaju upisi kandidata s položenom državnom maturom i kandidata upisanih bez mature. Prema podacima AZVO-a, na pet preddiplomskih studija nakon ljetnog i jesenskog roka mature, upisalo se 15 od mogućih 200 studenata. Na studiju Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom s položenom se državnom maturom upisalo 10 kandidata, iako je bilo predviđeno 40 upisnih mjesta. Na studij Poljoprivreda krša – biljna proizvodnja upisala su se dva, iako je kvota bila 30.
Prehrambenu tehnologiju, koju je moglo upisati 60 brucoša, upisala su dva kandidata, izvanredni studij Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom tek jedan iako ih se moglo upisati ukupno 40, a najgore je prošao studij Poljoprivreda krša – stočarstvo krša, koji s kapacitetom 30 upisnih mjesta nije popunio niti jedno jedino. Drugim riječima, nakon provedenih upisa kandidata s položenom državnom maturom, Knin je popunio 7,5 posto upisnih mjesta.
Većina bez mature
Veleučilište je dio studenata potom upisalo putem razredbenog postupka u rujnu. Riječ je o upisima za kandidate koji nemaju obavezu polagati državnu maturu (op.a. srednjoškolci koji, primjerice, dolaze iz strukovnih škola). Na taj način, Knin je tek blago popravio tanašnu upisnu statistiku. Na preddiplomske studije, pravo upisa ostvarila su još 32 kandidata. To je, u zbroju s kandidatima upisanima na konto državne mature, ukupno 47 brucoša upisanih u prvu godinu studija u Kninu. Riječ je o 23,5 posto popunjenosti ukupne upisne kvote.
Dekanica Veleučilišta Lovorka Blažević naše je podatke dopunila. Kako nam je pojasnila, uz naknadni upis na preddiplomske su studije u prvu godinu ukupno upisali 51 studenta, četiri više no što je pokazala naša računica. Njima će predavanja držati ukupno 25 nastavnika, koliko smo ih izbrojali u javno dostupnim izvedbenim planovima nastave. O ukupnom broju zaposlenih i njihovim plaćama interesirali smo se kod Ministarstva obrazovanja. Prema njihovim podacima, ukupno su zaposlene 44 osobe, uključujući nastavno, stručno, administrativno i pomoćno osoblje.
U srpnju ove godine za njihove je plaće ukupno isplaćeno 386.449,44 kune. Pritom je prosječna plaća nastavnika 10.994,90 kuna, na stručnim radnim mjestima prosječna je plaća 7163,24 kune, a zaposleni na administrativnim radnim mjestima imaju prosječnu plaću u iznosu od 7692,60 kuna. Gledajući na godišnjoj razini, u 2021. je za plaće zaposlenika Veleučilišta Marko Marulić u Kninu iz državnog proračuna isplaćeno 7.759.444 kune. Ukupan broj studenata upisanih u sve godine i na sve studije (preddiplomske i diplomske), prošle je akademske godine bio 293.
Svi na maturu 2023.
Dekanica Blažević duboko je svjesna problema Veleučilišta. Oni bi iduće godine mogli biti još i veći. Za kakvo-takvo popunjavanje kvota, dosad su se uvelike oslanjali na kandidate koji se upisuju putem razredbenog postupka bez položene državne mature. Na upisima 2023. to više neće biti moguće jer je usvojen novi Zakon o znanosti i visokom školstvu prema kojemu će državna matura biti apsolutni uvjet za upis u visoko obrazovanje.
Blažević kaže da uskoro namjeravaju krenuti s naglašenim marketinškim aktivnostima prema maturantima u smjeru njihovog osvješćivanja da će za upis morati imati položenu državnu maturu. Nada se da im se iduće godine neće dogoditi osjetniji upisni pad. Studij Poljoprivreda krša – stočarstvo krša koji ima neslavnu upisnu nulu, namjeravaju ukinuti. “Poljoprivredu krša, na kojoj sada imamo dva studijska programa, namjeravamo objediniti u jedan i značajno ga modernizirati. Svjesni smo situacije i uskoro namjeravamo za novi program tražiti dopusnicu Agencije”, kaže.
Koja je perspektiva?
Razvijaju i dva nova studija, jedan iz područja društvenih, drugi iz područja informacijskih znanosti, odnosno iz polja poslovne sigurnosti. Dekanica ističe kako imaju pozitivan feedback poslovnog sektora te kako se trude odgovoriti zahtjevima tržišta. No, svjesna je značajnog odljeva mladih u druga mjesta i druge zemlje. Za postojeće studije, kaže, kopni interes mladih. I Srednja poljoprivredna škola u Kninu, dodaje, upisuje sve manji broj djece. S druge strane, njihove poljoprivredne studije upisuju mladi koji žive na kninskom području, vezani uz obiteljske OPG-ove.
Nedavno su potpisali i sporazum o suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. Na tom tragu, pitamo dekanicu što će s njima biti u perspektivi i jesu li razmišljali o eventualnom spajanju s nekim od veleučilišta u relativnoj blizini; Šibenik je sa svojim veleučilištem na sat vremena vožnje. Blažević kaže da o tome nisu dosad razmišljali. Međutim, nekolicina naših sugovornika iz visokog obrazovanja upućenih u ovu problematiku, ističe kako bi o takvim idejama svakako valjalo povesti računa s obzirom na demografska kretanja.
“Jedna je opcija gašenje, no to nitko neće javno reći na taj način. Druga je opcija spajanje s nekim veleučilištem, a treća da se takva veleučilišta pripoje pojedinim sveučilištima i postanu njihovi dislocirani studiji sa svrhom racionalizacije troškova. I država i lokalna samouprava svakako bi trebali promisliti o tome trebaju li nam samostalne ustanove ili treba tražiti specijaliziran smjer koji bi se izvodio u sklopu nekog objedinjenog visokog učilišta”, zaključuje naš sugovornik iz sustava visokog obrazovanja koji je htio ostati anoniman.