Veliko istraživanje pomelo Vladine tvrdnje: zbog zabrane rada nedjeljom otkaz bi moglo dobiti 7000 ljudi
Ekonomist Vuk Vuković ističe da u Hrvatskoj samo 7 posto radne snage radi nedjeljom. U Austriji preko 13 posto
Vlada je početkom ljeta predstavila prijedlog uvođenja zabrane rada nedjeljom kroz izmjene Zakona o trgovini, što im je i bilo jedno od predizbornih obećanja. Vladajući političari zabranu rada nedjeljom uglavnom pravdaju tradicijom i običajima, kažu da je nedjelja dan za odmor i provođenje vremena s obitelji i tvrde da ona neće imati negativne efekte na promet u trgovini, pa onda i na zaposlenost i plaće.
Vuk Vuković, direktor Oraclum Systemsa, koji je danas predstavio svoje istraživanje o radu nedjeljom, tvrdi da Vlada nije dala dovoljno kvalitetnu i detaljnu argumentaciju oko potencijalnih kratkoročnih i dugoročnih učinaka te mjere. Njegove brojke pokazuju suprotno. Kao prvo, zbog brojnih izuzetaka, zabranom rada obuhvaćen je manji dio radnika koji inače rade nedjeljom, tako da pada u vodu Vladin argument da će se time radnicima osigurati slobodan dan – da ali tek manjem dijelu. Osim toga, Vukovićeva analiza pokazala je da će doći do pada plaća i zaposlenosti.
U analizi su predočeni podaci Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o radnoj snazi, o broju radnika u sektorima koji su izuzeti iz ove zabrane. Radi se konkretno o benzinskim crpkama, kioscima, trgovinama na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, hotelima, bolnicama, sajmovima itd. Njihov broj premašuje broj ljudi koji rade u trgovinama za koje se traži zatvaranje.
Broj radnika koji će i dalje raditi nedjeljom, veći je od onog koji će biti slobodni
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2020. godine, nedjeljom ukupno redovito radi oko 110 tisuća ljudi, odnosno 7 posto svih zaposlenih. Od toga ih gotovo dva puta više radi u sektorima koji će biti izuzeti iz zabrane rada nedjeljom, ističe se u analizi.
Vuković je izračunao da se zabranom obuhvaća samo relativno mali broj ljudi, tek 2,3% svih zaposlenih – odnosno oko 35 tisuća sveukupno – pa dovodi u pitanje svrhu ovakvog prijedloga izmjene zakona pogotovo s obzirom na prvi narativ Vlade o poštivanju prava radnika na dan odmora u skladu sa „hrvatskom tradicijom i običajima“.
“Radnici u izuzetim djelatnostima, kojih ima više od radnika u trgovinama koji rade nedjeljom, prema sadašnjem prijedlogu izmjena zakona očigledno nemaju prava na tradicionalni dan odmora. Vlada stoga uvodi izmjenu zakona koja će 2,3% zaposlenih dati slobodnu nedjelju, bez da se te ljude pita žele li oni to doista, i bez analize učinaka na njihove dohotke”, navodi Vuković.
U Hrvatskoj samo 7 posto radne snage radi nedjeljom. U Austriji preko 13 posto
Osim toga, sa 110 tisuća zaposlenih koji redovito rade nedjeljom, odnosno 7 posto ukupne radne snage, Hrvatska je pri dnu Europske unije – manje ljudi radi nedjeljom samo u Mađarskoj, Poljskoj i Portugalu.
“Prema Eurostatu prosjek Unije je 11,6%, dok u primjerice Njemačkoj ili Austriji, koje se često koriste u raspravama kao zemlje koje u potpunosti zabranjuju rad nedjeljom, nedjeljom redovito radi 9,8%, odnosno 13,2% svih zaposlenih, što je, bar u slučaju Austrije, gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj”, stoji u analizi.
U analizi se problematizira i dodatna iznimka – o 16 radnih nedjelja godišnje „kada za to postoje valjani razlozi koji su povezani sa zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba, odnosno potreba društvene zajednice koje se ne mogu zadovoljiti bez kontinuiranog i nesmetanog obavljanja javnih usluga, kao i razlozi povezani s činjenicom da je Republika Hrvatska turistička zemlja.“
Bolje će proći veliki trgovački lanci
Vuković smatra da je to problematično jer se time stvara nelojalna konkurencije na tržištu. Preciznije, da se iznimkom od 16 radnih nedjelja pogoduje velikim trgovačkim lancima s velikim brojem prodajnih objekata naspram malih lanaca te pogotovo naspram malih kvartovskih dućana.
“Veliki trgovački lanci u pravilu imaju veliki broj dućana koji su lokacijski ciljano distribuirani tako da pokriju specifične geografske cjeline. Iz toga se jasno mogu vidjeti klasteri dućana velikih lanaca po kvartovima i mogućnost velikih lanaca da alteriraju nedjeljni rad na različitim prodajnim mjestima. Trgovački lanac može odrediti da u jednoj geolokaciji (kvart ili dva povezana kvarta) gdje ima primjerice četiri dućana, svaki dućan radi različitih 16 nedjelja. Time trgovački lanac preusmjerava čitavu potrošnju nedjeljom u jednu lokaciju i ostaje otvoren nedjeljom tijekom čitave godine”, navodi.
To zapravo znači da veliki trgovački lanci neće ni biti u potpunosti zatvoreni nedjeljom, nego će samo preusmjeravati promet na druge lokacije.
Pad prometa u maloprodaji od oko 3 posto
Što se tiče pada prometa, Vuković da bazi svojih izračuna procjenjuje da od ukupno 93 milijarde kuna ostvarenog prometa u maloprodaji oko 30 posto čine najveći lanci te bi kod njih pad trebao biti oko 1 posto. Kod svih ostalih, pad bi prema procjeni bio oko 4 posto – ovisno o izloženosti turističkoj sezoni, te bi ukupno gledano maloprodaja imala pad prometa od 3,1 posto.
Pad plaća ili otkazi
Što se tiče plaća, razradio je tri scenarija. U prvom scenariju maloprodajna poduzeća, zbog zabrinutosti oko pada vlastitih prihoda, neće povećavati satnice svojim radnicima. U tom bi slučaju, procjenjuje, pad plaća bio oko 3 do 4 posto, što naravno, narušava standard radnika i smanjuje kupovnu moć.
U drugom scenariju predviđa se povećanje satnica radnika, preko tjedna, kako bi se spriječio efekt pada plaća. To bi značio relativni rast troškova poduzećima uz niže prihode, što vodi do smanjenja profitabilnosti i manje uplaćenog poreza na dobit. Vuković napominje da deset najvećih trgovačkih lanaca godišnje u proračun uplate 480 milijuna kuna poreza na dobit.
Treći i prema Vukoviću, najizgledniji scenarij, jest da će maloprodajni sektor smanjiti broj radnika koji rade nedjeljom za pet do sedam tisuća, odnosno 15 do 20 posto i time anulirati efekt pada prihoda.