Vijetnam oprašta SAD-u, Putin za pomoć moli okrutnog diktatora. Gledamo slom slike globalnog poretka kakvog poznajemo
U svijetu je došlo do golemih strateških promjena u odnosu snaga
Sljedeći tjedan održat će se dva sastanka koja potvrđuju da je došlo do sloma dosadašnje slike međunarodnog poretka. Naime, američki predsjednik Joe Biden posjetit će Vijetnam kako bi pridobio tu zemlju na svoju stranu u sukobu s Kinom.
Istodobno, sjevernokorejski diktator Kim Jong-un posjetit će Vladivostok u Rusiji kako bi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuku vojne pomoći koja je neophodna Moskvi kako bi održala intenzitet napada na Ukrajinu.
Goleme strateške promjene
Dakle prva i treća vojna sila svijeta traže pomoć dvije siromašne azijske države što je doista ponižavajuće za Washington i Moskvu, ali i dokaz do kakvih je golemih strateških promjena u odnosu snaga došlo u svijetu. Zbog toga što se ruska agresija na Ukrajinu produžuje u nedogled, Moskva mora moliti Pjongjang za pomoć u vojnoj opremi, streljivu, topničkim granatama i dronovima.
Kim Jong-un dočekao je tu molbu kao spas: u zamjenu će dobiti hranu koja će ga spasiti od pobune gladnog i ispaćenog naroda te rusku vojnu tehnologiju budući da se sve češće susreće s tehnološkim preprekama u razvoju svog nuklearnog i raketnog programa.
Oružje u zamjenu za hranu
Oružje s kojim raspolaže Sjeverna Koreja uglavnom je sovjetskog podrijetla i potpuno je kompatibilno s ruskim arsenalom. Cho Han-bum, viši istraživač na Korejskom institutu za nacionalno ujedinjenje, ocijenio je da Rusiji ponestaje zaliha streljiva, pa bi se njezine linije bojišnice u Ukrajini mogle urušiti.
„Sjeverna Koreja nagomilala je enormne količine streljiva jer ga nije koristila 70 godina, pa može pomoći očajnim Rusima. U zamjenu će dobiti hranu, gnojivo, energiju i tehnologiju za napredno oružje kao što su, primjerice, podmornice na nuklearni pogon i interkontinentalne balističke rakete, ICBM.“
‘Rat je promijenio sve’
Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Ewha Womans u Seulu smatra kako Kim Jong-un traži tehnološke prečace za svoje vojne satelitske i raketne programe koji su osujećeni ekonomskim sankcijama.
Zaključio je kako je takav dogovor prije bio nezamisliv jer Pjongjang nije imao što ponuditi. „Ali rat je sve promijenio“, istakao je Cho, te zaključio kako postoje opipljivi znakovi da Rusiji ponestaje municije. Uostalom, zbog nestašice granata pobunio se Jevgenij Prigožin, bivši vođa privatne plaćeničke skupine Wagner, prije pobune u lipnju.
Jačanje veza s Pjongjangom
Susretom s Kimom, od Zapada izolirani Putin, vjeruje da će ojačati vojno i političko partnerstvo s Kinom i Sjevernom Korejom. „Međutim, budući da je Peking i dalje oprezan u pomoći Rusiji, zbog rizika da bi time ugrozio svoje političke i gospodarske veze sa Zapadom, Moskva se usredotočila na jačanje svojih veza s Pjongjangom“, procjenjuje Hyun Seung-soo, južnokorejski stručnjak za Rusiju.
Sjeverna Koreja podržavala je rusku invaziju na Ukrajinu, ali je negirala da je isporučivala oružje Rusiji. Kim Jong-un očekuje da će od Putina zauzvrat dobiti hranu i vojnu tehnologiju, priznanje da je potreban Moskvi te da će zajednički potkopavati zapadno jedinstvo.
Dolijevanje ulja na vatru
Iako je Rusija dugo bila ključni saveznik izoliranog Sjevera, odnosi između dviju zemalja povremeno su postajali napeti nakon raspada Sovjetskog Saveza. Zbog toga do sada Moskva nije puno pomagala Pjongjangu koji pati od dramatične nestašice hrane: u prvih 5 mjeseci ove godine uvezla je samo 5380 tona kukuruza i brašna iz Rusije, u usporedbi sa 102.000 tona riže uvezene iz Kine, prema ekonomistima južnokorejske vlade.
Sada ih međutim zajednički ciljevi, interesi i svjetonazori zbližavaju. „To je dobitna situacija za obje strane“, rekao je Lee Byong-chul, stručnjak za Sjevernu Koreju na Institutu za dalekoistočne studije na Sveučilištu Kyungnam u Seulu te zaključio: “To je šokantna vijest za SAD i zemlje u Europi koje se nadaju skorom završetku rata u Ukrajini, jer sjevernokorejsko streljivo može dodati ulje na vatru.“
Dogovor s Rusijom također će dodatno podići napetosti oko Korejskog poluotoka, budući da će pomoći Sjevernoj Koreji da unaprijedi svoj program nuklearnog oružja, što će prisiliti Južnu Koreju i Japan da se još više oslone na SAD.
Sukob Vijetnama i Kine
Predsjednik Joe Biden posjetit će Vijetnam 10. rujna nakon summita s čelnicima G20 u New Delhiju u Indiji. Budući da svaki posjet američkog predsjednika potvrđuje stratešku važnost koju Washington pridaje nekoj zemlji i razinu na koju želi podići bilateralne veze, Biden će svojim dolaskom potvrditi od kolikog je značaja Vijetnam za SAD u sukobu s Kinom.
Koliko je moguće novo savezništvo između Vijetnama i SAD-a važno, pokazuje i to da je Hanoj spreman prijeći preko svih strašnih američkih zločina počinjenih u toj zemlji. Naime, Amerikanci su ratovali u Vijetnamu, Laosu i Kambodži, boreći se protiv komunista, od 1. studenoga 1955. do pada Sajgona 30. travnja 1975.
U tom razdoblju ubili su između 800.000 i 3,1 milijuna vijetnamskih vojnika i civila, između 200.000 do 300.000 Kmera, a poginulo je i više od 58 tisuća američkih vojnika i oko 5000 vojnika iz drugih država saveznica SAD-a.
Spor oko Južnog kineskog mora
Nakon desetak godina korektne suradnje, Hanoi je sada spreman maksimalno unaprijediti političke i gospodarske odnose s Washingtonom jer su odnosi s Kinom narušeni pomorskim teritorijalnim sporovima u Južnom kineskom moru. Peking, naime, tvrdi da ima suverenitet nad gotovo svim vodama, a na koje polažu pravo Vijetnam, Brunej, Malezija, Filipini i Tajvan.
Zbog toga Vijetnam želi ojačati savezništvo s Washingtonom kako bi se zaštitio od kineskih zahtjeva za Južno kineskim morem. Istodobno, Amerika je pomogla Vijetnamu u razvoju visoke tehnologije, pogotovo u proizvodnji poluvodiča i umjetne inteligencije, ključnim industrijama u strateškom rivalstvu SAD-a i Kine.
‘Žele pokazati da nisu sami’
Predsjednik Biden je uoči posjeta Hanoju izjavio: “Oni žele bolje odnose jer žele da Kina zna da nisu sami.“ U proteklih nekoliko godina, u skladu sa svojom strategijom slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika, Washington je poslao Hanoju dva broda Obalne straže SAD-a kako bi efikasnije štitio svoje teritorijalne vode.
Predsjednik Joe Biden će s predsjednikom Vijetnama Nguyen Phu Trongom, tvrdi glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre, istražiti mogućnosti za promicanje rasta vijetnamskog gospodarstva usmjerenog na tehnologiju i inovacije, proširiti veze među ljudima kroz obrazovne razmjene i programe razvoja radne snage te ojačati mir, prosperitet i stabilnost u regiji.
Kina u okruženju partnera SAD-a
Posjet Bidena Vijetnamu ima za cilj jačati američka savezništva u Aziji. Washington, naime, želi okružiti Kinu svojim partnerima pa je zbog toga prošle godine pokrenuo Indo-pacifički ekonomski okvir s Australijom, Brunejima, Indijom, Indonezijom, Japanom, Južnom Korejom, Malezijom, Novim Zelandom, Tajlandom, Vijetnamom, Filipinima i Singapurom.
„Imamo vrlo dobar odnos s Vijetnamom, i taj se odnos poboljšava u mnogim sektorima što je iznimno važno u tom vrlo kritičnom dijelu svijeta”, objasnio je glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.