Kim Jong-un stigao je u Vijetnam, sutra se sastaje s Donaldom Trumpom; što možemo očekivati?
Sjeverna Koreja očajnički treba humanitarnu pomoć SAD-a, Trump to iskorištava pa ih ucjenjuje
Sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un u utorak je doputovao u Hanoi gdje ga je dočekalo oduševljeno mnoštvo i drakonske mjere sigurnosti i gdje će se drugi put sastati na vrhu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi konkretizirali uvelike simboličnu izjavu s prethodnog summita u Singapuru. U vijetnamskoj prijestolnici se u srijedu i u četvrtak održava novi susret sjevernokorejskog čelnika i američkog predsjednika koji se nada denuklearizaciji Pjongjanga, premda je rekao da je svjestan da će za to trebati vremena.
Kim Jong-un koji je došao iz Kine, iskrcao se iz svog glasovitog oklopljenog vlaka maslinasto zelene boje u željezničkoj stanici u Dong Dangu, mirnom vijetnamskom gradiću uz granicu, nakon putovanja vlakom od 4.000 km. Školarci su pozdravljali Kim Jong-una koji je bio u pratnji najbližih suradnika i osobnih čuvara, mašući sjevernokorejskim i vijetnamskim zastavicama. Prije Kim Jong-una Vijetnam, drugi jednopartijski režim, posjetio je njegov djed Kim Il-sung 1964.
U tradicionalnom odijelu kakvo je nosio Mao Ce-tung, Kim je pozdravio mnoštvo smiješeći se, a zatim se u mercedesu u konvoju uputio u Hanoi. Američki predsjednik treba predsjedničkim zrakoplovom Air Force Oneom doputovati u Hanoi u utorak navečer. Donald Trump je na Twitteru objavio da nestrpljivo iščekuje “veoma uspješan summit”.
Mogli bi potpisati izjavu o okončanju Korejskog rata
Uoči drugog američko-sjevernokorejskog summita u Hanoju, Kim Eui-kyeom, glasnogovornik predsjednika Južne Koreje Moon Jae-ina, najavio je da bi se američki predsjednik Donald Trump i lider Sjeverne Koreje Kim Jong-un mogli složiti oko zajedničke političke izjave o okončanju Korejskog rata koji je trajao od 1950. do 1953.
“Još uvijek ne znamo točno kakav će biti oblik te deklaracije, ali postoji velika mogućnost da se Sjeverna Koreja i SAD dogovore oko te izjave. Taj dokument neće zamijeniti Sporazum o primirju iz 1953. godine, već će poslužiti kao polazna točka za pokretanje složenih pregovora za potpisivanje formalnog mirovnog sporazuma. Također eventualni dogovor neće ni na koji način utjecati na nazočnost 28.500 američkih vojnika u Južnoj Koreji.”
Sjeverna Koreja i SAD tehnički su još uvijek u ratu, a taj sporazum tumači se ustupkom koji je američki predsjednik spreman učiniti ako zauzvrat dobije jamstva da će Pjongjang započeti s procesom denuklearizacije. Sjeverna Koreja ponudila je demontažu nuklearnog kompleksa u Yongbyonu, ali tek nakon što Washington poduzme “odgovarajuće” mjere izgradnje povjerenja, što, među ostalim, podrazumijeva deklaraciju o završetku neprijateljstva između Sjeverne Koreje i SAD-a.
SAD sprema stroge sankcije
Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je pak da Washington nema namjeru ublažiti najteže sankcije sve dok ne započne “proces provjerljive denuklearizacije Sjeverne Koreje.”
Takva odluka Bijele kuće ne čudi jer su se stroge sankcije pokazale kao do sada najučinkovitije oružje protiv režima Kim Jong-una. Naime, čak i po neslužbenom priznanju Pjongjanga, Sjeverna Koreja nalazi se pred novom humanitarnom katastrofom.
Ovih dana UN je objavio kako je vlada Sjeverne Koreje zatražila pomoć u hrani od više međunarodnih humanitarnih organizacija. Glasnogovornik Stephane Dujarric izjavio je kako će Sjevernoj Koreji 2019. nedostajati najmanje 1,4 milijuna tona hrane, ponajviše riže, pšenice, krumpira i soje. Nešto ranije UN je objavio kako trećina djece u Sjevernoj Koreji nema ni minimalnu dnevnu dozu hrane, dok su četiri od desetero djece suočeni sa svakodnevnom nestašicom hrane.
U Sjevernoj Koreji manjak poljoprivrednih proizvoda opravdava se prirodnim katastrofama koje već godinama pogađaju tu zemlju, a najčešće je riječ o poplavama i sušama. Prema izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), oko 10,9 milijuna ljudi u Sjevernoj Koreji nema osiguranu potrebnu dnevnu količinu hrane, što čini oko 43 posto ukupnog stanovništva. Konkretno, jedno od troje djece u dobi od 6 do 23 mjeseca nema ni “minimalnu prihvatljivu prehranu”, dok se jedno od petoro djece suočava s “kroničnom pothranjenošću”.
Trump trenutno Kim Jong-una drži u šaci
U izvješću se navodi kako će ovoj organizaciji u 2019. trebati oko 10 milijuna dolara za pružanje humanitarne pomoći Sjevernoj Koreji. U izvješću stoji da je manjak hrane posljedica nedostatka obradivog zemljišta i pristupa modernoj poljoprivrednoj opremi i gnojivima. Konstantin Kosačev, predsjednik Odbora za vanjske poslove ruskog Senata, izjavio je kako Sjeverna Koreja traži od Rusije 50.000 tona pšenice kao humanitarnu pomoć te da Moskva razmatra zahtjev. Količina humanitarne pomoći Sjevernoj Koreji ograničena je sankcijama UN-a.
Zbog toga je drugi američko-sjevernokorejski summit od životnog značaja za Kim Jong-una. U slučaju dogovora o denuklearizaciji moglo doći do ublažavanja sankcija kao i do pružanja pomoći Washingtona za ostvarenje Kimove vizije o izgradnji gospodarski prosperitetnog režima. Predsjednik Trump više je puta savjetovao Kima da pristane na denuklearizaciju jer će mu u tom slučaju SAD pomoći u gospodarskom razvoju. Pri tomu je Trump više puta ponovio kako bi se Sjeverna Koreja mogla ekonomski oporaviti i razviti na sličan način kao i Vijetnam.
Lim Eul-chul, profesor na sveučilištu Kyungnam, smatra kako su za Sjevernu Koreju prijateljski odnosi sa SAD-om od životnog značaja. “Normaliziranje diplomatskih odnosa s SAD-om preduvjet je za gospodarski oporavak Sjevera pogotovo ako želi slijediti stope rasta Vijetnama. Uspostavljanje diplomatskih odnosa s SAD-om otvorilo bi pak put dolasku međunarodnog kapitala na Sjever.”
Kim je 60 sati putovao do Vijetnama
Inače sjeverno korejski lider putovao je u Hanoj u oklopnom vlaku čija je najveća brzina procijenjena na 60 kilometara na sat. S obzirom na to da je trebalo prevaliti čak 4.500 kilometara, najviše kroz Kinu, putovanje je trajalo više od 60 sati. Od vijetnamskog pograničnog mjesta Dong Dang u provinciji Lang Son do glavnog grada Hanoja, Kim je putovao automobilom. Tako je mladi diktator slijedio kroz Kinu put kojim je nekoć išao njegov djed i uzor, Kim Il-sung koji je na putovanju za Vijetnam 1958., s tadašnjim kineskim vođom Mao Zhedongom proučavao gospodarski razvoj Kine.
Kim Jong-un odlučio je putovati vlakom jer je njegov ruski zrakoplov prestar, a ni piloti nemaju iskustva letenja na tako duge relacije. Dan prije dolaska Kima u Hanoj, u glavni grad Vijetnama stigli su teretnim zrakoplovom Iljušin-76 njegovi tjelohranitelji. Fotografije stotinjak muškaraca u crnim odijelima, bijelim košuljama i crnim kravatama objavio je vijetnamski dnevnik Thanh Niên. U međunarodnoj zračnoj luci Noi Bai oni su istovarali nekoliko velikih kartonskih kutija. NK Pro Aviation Tracker objavio je kako se taj zrakoplov tijekom leta nije identificirao niti je najavio mjesto slijetanja. Avion P-914 koji je izgrađen je 1990., a ušao je u Air Koryo-a 1992., prije prvog sastanaka Trump-Kim, donio je u Singapur oklopnu limuzinu Mercedes Benz Kim Jong-una.
Inače vijetnamska policija izvukla je iz hotela u Hanoju imitatora iz Hong Konga koji se predstavlja kao Howard X i koji po izgledu neodoljivo nalikuje na Kim Jong-una. Howard X organizirao je na stepenicama opere u Hanoju pred brojnim novinarima susret s Russellom Whiteom, s kojim se grlio i ljubio, i koji je po fizičkom izgledu drugi predsjednik Trump. Za tu šalu međutim vijetnamska policija nije imala razumijevanja. Budući da Trumpov dvojnik nije dobio izgon iz zemlje, on se sada neometano i neprestano fotografira s građanima Hanoja i turistima, dok je Howard X razočarano zaključio kako je izbačen iz Vijetnama “jer pravi Kim nema smisla za humor”.