Vlada, doznajemo, nije baš zainteresirana za primanje migranata spašenih na Sredozemlju
Vlada nije izričito odbila sudjelovati u planu koji su osmislile Francuska i Njemačka, ali se pozvala na probleme na granici s BiH
Ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije ovog su tjedna na sastanku u Luksemburgu razgovarali i o planu za prihvat i relokaciju migranata spašenih na Sredozemlju, koji su 23. rujna dogovorile četiri države, Njemačka, Francuska, Italija i Malta. Riječ je o privremenom mehanizmu u kojem bi sudjelovale one članice koje to žele, prihvaćajući ljude spašene na srednjemediteranskoj migranskoj ruti.
Prema izvješćima medija, četiri države koje su osmislile taj prijedlog u utorak nisu uspjele uvjeriti veći broj drugih članica da se priključe tom mehanizmu. Na sastanku je sudjelovao i hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Iz izvješća Hine proizlazi da Božinović nije izričito odgovorio na pitanje o mogućem uključivanju Hrvatske u taj plan, dogovoren u rujnu na Malti.
Manjak entuzijazma
„Ono što je naš fokus i što smo u ove dvije godine uspjeli iskomunicirati jest da je ruta koja ide preko Hrvatske potencijalno ona kojom može doći najveći broj migranata. Mi tome svjedočimo svaki dan i siguran sam da je ta poruka postala jasna svima, pa i onima koji to u početku nisu čuli”, citirala je Hina Božinovićev odgovor na upit hoće li se i Hrvatska pridružiti dogovoru s Malte.
Stajalište Vlade, pripremljeno za taj ministarski sastanak, ukazuje, pak, da Vlada nije previše entuzijastična za sudjelovanje u planu iza kojeg stoje Francuska, Njemačka, Italija i Malta. U dokumentu, koji je Telegram dobio na uvid, Vlada pozitivno ocjenjuje malteški dogovor, ali se ne obvezuje da će se u njega uključiti.
Nije odbijenica, ali…
„(…) Republika Hrvatska pozdravlja ishod rasprave na Malti 23. rujna 2019. o uspostavi privremenih aranžmana u cilju spašavanja migranata na središnjem Sredozemlju, no ostaje fokusirana na suočavanje sa znatnim porastom pokušaja nezakonitih prelazaka državne granice s Bosnom i Hercegovinom, kao i suzbijanje značajno povećanih aktivnosti krijumčarskih skupina”, piše u stajalištu.
Vlada, dakle, nije baš izričito odbila sudjelovati u planu kojim Francuska i Njemačka nastoje pomoći Italiji i Malti, ali je vrlo jasno sugerirala da ima već puno posla s dugačkom granicom prema BiH. Hrvatska, treba napomenuti, nije usamljena u svojoj rezerviranosti. Pozivajući se na diplomatske izvore, portal Politico.eu izvijestio je da su zasad samo Luksemburg, Irska i Portugal izrazile jasnu volju da se uključe, dok nekoliko drugih država tek treba odlučiti kako će postupiti.