Vlada gura novi zakon; banke će uskoro morati prijavljivati i uplate od 10 tisuća eura
Prag transakcija o kojima su banke dužne izvještavati Ured za sprječavanje pranja novca smanjit će se s 200 na 75 tisuća kuna
Veliku akciju uhićenja u aferi Ina pokrenula je cifra od nešto manje od 500 milijuna kuna na računu oca uhićenog direktora u Ini. O sumnjivoj svoti kod umirovljenika Dane Škugora koji se, kako je Telegram prvi pisao, bavi uzgojem maslina, banka je izvijestila Ured za sprječavanje pranja novca.
Uskoro bi broj takvih prijava mogao biti veći jer će se prag transakcija o kojima su banke dužne izvještavati Ured smanjiti s dosadašnjih 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura (75 tisuća kuna), piše Novi list. Najavljuje to Vlada prijedlogom izmjena zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.
Gotovina u kaznenim djelima
Resorno ministarstvo ove izmjene priprema već neko vrijeme te nema veze s otkrivenom pljačkom u Ini. Osnovni poticaj za smanjivanje limita od 200.000 kuna je stigao od Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL. Taj je Odbor, tvrde iz Ministarstva financija, upozorio kako se u Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela, poput porezne utaje i koruptivnih kaznenih djela.
“MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga, odnosno usklađivanje istog s pragom koji određuje ograničenja u plaćanju, odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti, a koji iznosi 75.000 kuna”, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.
Nadzor nad virtualnom imovinom
Zakon je u javnoj raspravi dva tjedna, a predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku kako bi na snagu stupio početkom sljedeće godine, dijelom i zato što se dio promjena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja eura kao službene valute.
Dakle, ubuduće će oni koji žele prikriti novac iznos morati razbiti na više transakcija. Također, država će pojačati i nadzor nad virtualnom imovinom, koja uključuje kriptovalute, ali i virtualna umjetnička djela. Tako se, među ostalim, uvodi obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja tih usluga, piše Novi list.