Vlada je udrugama koje pomažu ljudima usred krize još u travnju obećala 80 milijuna kuna. Provjerili smo gdje je zapelo

Poput balona na helij, crtica o Covid natječaju lebdi od kraja travnja; od tada, ni natječaja ni projekata ni sredstava

Važna karika u ublažavanju posljedica pandemije u društvu, prvenstveno pružanjem usluga brojnim ranjivim skupinama, trebale bi biti organizacije civilnoga društva. Za to su im, dakako, potrebni projekti i financijska sredstva. Još početkom travnja više od 500 udruga iskazalo je potrebe u svojim područjima djelovanja, primjerice za rad s osobama s invaliditetom, brigu o mentalnom zdravlju djece i mladih, za rad s onima koji su izgubili poslove, itd.

Nakon što je petstotinjak udruga u travnju istaknulo koje im se potrebe nameću kao krucijalne u doba koronakrize, za njih je najavljen tzv. Covid natječaj financiran sredstvima EU. Sporadičnim informacijama koje su udruge dobivale na kapaljku, vrlo su okvirno znale tek da bi natječaj trebao težiti 80 milijuna kuna, no konkretan datum lansiranja natječaja nikada nisu dobile. Poput balona na helij, crtica o tom natječaju lebdi od kraja travnja; od tada, ni natječaja ni projekata ni sredstava.

Natječaj se spominje od travnja

Covid natječaj za udruge prvi se put spominje 30. travnja na sastanku predstavnika Vlade RH i predstavnika Koordinacije za očuvanje digniteta udruga RH. Sastanku su, iz Vlade, prisustvovali ministar rada Aladrović i tadašnji ministar fondova EU Marko Pavić. Telegram je u posjedu zabilješke s tog sastanka; tamo se navodi da će Covid-19 natječaj za udruge obuhvatiti teme poput rastućeg obiteljskog nasilja tijekom krize, osobe s invaliditetom, starije osobe i ostale skupine u riziku od socijalne isključenosti.

“Vrijednost natječaja trebala bi iznositi 80 milijuna kuna”, stoji u bilješci sa sastanka, kao i da će natječaj biti proveden po načelu “najbrži prst”. Predstavnici udruga na sastanku su, pritom, upozorili da “najbrži prst” ne pridonosi transparentnosti i kvaliteti projektnih prijedloga. O milijunskom Covid natječaju od tada se nije govorilo sve do prije mjesec dana, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva 23. listopada.

Što znači svo ovo vrijeme bez natječaja?

Ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus tamo je pojasnila da će natječaj biti financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda i da se njegova objava “očekuje kroz jedno desetak dana”. Od 23. listopada prošlo je više od mjesec dana, no natječaj i dalje nije raspisan. Što to znači za udruge i krajnje korisnike koji bi projektima bili obuhvaćeni?

“Dug period bez natječaja za udruge može značiti gubitak radnih mjesta i volontera što bi dovelo do gašenja mnogih usluga i različitih oblika podrške koje udruge pružaju korisnicima u svojim zajednicama”, objašnjava za Telegram Branka Mrzić Jagatić iz udruge Roditelji u akciji – RODA. To znači, dodaje Blaženka Sečkar iz GONG-a, i da izostaju suradnja i kohezija između različitih aktera u društvu koji su do sada, manje ili više uspješno surađivali.

“Izostanak se događa u momentu kada je to možda najpotrebnije”, kaže Sečkar, uz opasku kako je u pandemijsko vrijeme iznimno važno nuditi različite sadržaje i aktivnosti. “COVID-19 natječaj je trebao osigurati mogućnost prilagodbe sadržaja djelovanju usred pandemije, poštujući epidemiološke mjere, ali zadržavajući komunikaciju, razmjenu iskustava i suradnju, te jačanje samog sustava iznutra”, ističe.

‘U prosincu raspisujemo 100 milijuna kn’

Sven Janovski iz Mreže mladih Hrvatske za Telegram kaže kako bi, u području mladih, Covid natječaj mogao pomoći u radu s mladima koji su tijekom krize ostali bez posla, u programima koji bi mladima nudili podršku za mentalno zdravlje, itd. Mrzić Jagatić dodaje da dug period bez kriznog natječaja može značiti da će “mnoga djeca biti još više gurnuta preko ruba siromaštva ili da će zbog nejednakih mogućnosti biti lišena podrške koju im samo udruge pružaju”.

Gotovo 140 udruga prije desetak dana pisalo je Uredu za udruge Vlade RH s pitanjem kada će biti raspisan Covid natječaj i hoće li se zaista provoditi metodom najbržeg prsta. Odgovore još nisu dobili. Stoga se Uredu za udruge, u potrazi za odgovorima, javio i Telegram. Na naša je pitanja ipak odgovorila ravnateljica Helena Beus. Kaže da se objava natječaja planira u prosincu i da će mu vrijednost biti 100 milijuna kuna, što se razlikuje od inicijalno najavljenih 80 milijuna.

Tim će se novcem, navodi nam, financirati aktivnosti udruga koje se, primjerice, odnose na izobrazbu ljudi iz udruga za rad u području zapošljavanja, na socijalno uključivanje, obrazovanje, jačanje kapaciteta udruga za bolje rješavanje potreba ranjivih skupina i lokalne zajednice, na razvoj i organizaciju volontiranja…

Neće biti ‘najbržeg prsta’

Beus kaže da je natječajna dokumentacija “u visokom stupnju pripremljenosti” i da je tzv. upravljačko tijelo u slučaju ovoga natječaja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Suprotno inicijalnim najavama, šefica Ureda za udruge Telegramu ističe da natječaj neće biti proveden metodom “najbržeg prsta” (koju su udruge ranije kritizirale zbog netransparentnosti i nejednakih mogućnosti za dodjelu sredstava).

Koristit će se, kaže, metodologija trajnog otvorenog poziva; ocjena kvalitete prijavljenih projekata vršila bi se po redoslijedu kada su prijavitelji predali projektnu dokumentaciju. To ne znači, dodaje, da će financijska sredstva dobiti tko se prvi prijavi. “Kako bi se osigurala što bolja kvaliteta projektnih prijedloga podignut je bodovni prag s minimalnih 60 na 75 bodova od mogućih 100, koje korisnik mora ostvariti u ocjeni kvalitete kako bi projekt mogao biti ugovoren”, kaže Beus.

Time se, zaključuje, osigurava da ugovoreni projekti budu oni najkvalitetniji i smanjuje se utjecaj vremenskog faktora (koji je ključan kada je u pitanju način prijave “najbržim prstom”) na predaju projektnih prijedloga. Udrugama sada, dakle, predstoji čekati raspisivanje natječaja i provedbu cjelokupne natječajne procedure koja je, u pravilu, nepresušna tema novinskih tekstova zbog svoje dugotrajnosti.