Vlada se hvali da je nakon 15 godina gotov čuveni državni oblak koji će nas digitalizirati. Ali Telegram otkriva: nedostaje im glavni dio

Početak prave reforme, drugi put

Bio je to, opet, početak prave reforme, najava smanjenja birokratizacije i manje redova na šalterima. Na svečanost je, kako i priliči, stigao premijer: “Normalno da sve ono što država ima bude dostupno građanima koji su najvažniji i da njihov doticaj s bilo kojom institucijom bude jednokratan, povoljan, bez dodatnih opterećenja i papirologije”, rekao je i istaknuo kako će projekt promijeniti građanima percepciju kontakta s državom.

Premijer je, naravno, Andrej Plenković. Godina je 2019. i upravo se potpisao ugovor za europsko sufinanciranje Centra dijeljenih usluga (CDU), državnog digitalizacijskog megaprojekta nadimka “državni oblak” za kojeg se tada najavljivalo da će objediniti i digitalizirati informacijsku strukturu kako bi se sve moglo obaviti na jednom mjestu.

Pada sustav, problemi s karticama

Krajem prošle godine projekt državnog oblaka je – kaže službena proklamacija – uspješno završio i svi ciljevi su ostvareni. “Oko 180 milijuna upita upućeno je prema državnoj sabirnici, što znači da oko 180 milijuna puta nije bilo potrebno vaditi neku potvrdu ili ishoditi neki dokument”, rekli su nam iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Usluge državnog CDU-a tako koristi, kažu, 600 institucija – više nego što je bilo planirano u projektu.

U međuvremenu, kako je Telegram nedavno otkrio, digitalizacija imovinskih kartica našla se u nebranom grožđu zbog nepredviđenih tehničkih komplikacija sa spajanjem na državne registre i pomanjkanja serverskih kapaciteta CDU-a. A prošle godine, u nekoliko navrata, “zbog preopterećenosti” nije potpuno funkcionirao CEZIH, centralni zdravstveni informatički sustav za izdavanje uputnica i lijekova, koji se također seli na servere CDU-a. No to nisu jedini problemi povezani s državnim oblakom.

Čupanje milijuna eura u fotofinišu

Kako saznajemo, u fotofinišu četverogodišnjeg projekta uspostave državnog oblaka, jer europska sredstva trebalo je potrošiti točno do kraja 2023., o niti je ostalo visjeti oko osam i pol milijuna eura. Razlog? Nakon višegodišnjih peripetija s natječajima, poništavanjima i žalbama (o čemu je Telegram izvještavao u više navrata), Apisova nabava sustava za upravljanje dokumentima udarila je u zid svega nekoliko mjeseci prije roka.

Naime, u projektu CDU-a je – iako se javno problematizirala opravdanost i smisao tog poteza – bila predviđena izrada informacijskog sustava uredskog poslovanja, svojevrsne aplikativne panaceje koju bi koristila sva javnopravna tijela prikopčana na državni oblak. Nekoliko mjeseci prije nego će projekt formalno završiti, Apis za njega još nije imao ni zakonski usklađenu dokumentaciju. Opasnost od gubitka milijuna eura bila je na pragu.

Uredba iz pretprošlog desetljeća

Korijen problema bio je u famoznoj Uredbi o uredskom poslovanju koju donosi Vlada. Ta uredba, ukratko, propisuje pravila birokratskog krvotoka u državnoj upravi. Kako bi digitalizacija zaživjela u punom smislu, trebala se napisati nova. No, u trenutku kada je projekt državnog oblaka startao, na snazi je još bila Uredba iz 2009.

Tako je dokumentacija za sustav upravljanja dokumentima napisana 2019. po Uredbi iz pretprošlog desetljeća. Tek dvije godine kasnije iz Vlade je izašla nova Uredba. I problemi su mogli početi, na dva kolosijeka. Javna tijela morala su se do 1. siječnja prošle (!) godine uskladiti s novom Uredbom (ergo, imati kompatibilnu platformu s CDU-om). Istovremeno je Apisova nabava za tu platformu upala u probleme jer je nikako nisu mogli poništiti, kako bi pokrenuli novi natječaj.

Navrat-nanos kupovali servere

Nakon što je završila žalbena trakavica, državni Apis je (iako se opasno bližio rok do kojeg novac treba potrošiti) inzistirao ponovno raspisati natječaj, ovog puta prema novoj Uredbi. I da je sve išlo glatko, došlo bi do sudara sa zakonima fizike: posao za koji se u projektu procjenjivalo da će trajati tri godine, morao bi se nekom alkemijom izvesti za nekoliko mjeseci.

Kako bi to izgledalo, nikad nećemo saznati. Jer ni nova dokumentacija nije bila do kraja zakonski uštimana. Državna komisija vraća ju na popravak, a nedugo zatim kreće akcija spašavanja europskih milijuna. U listopadu resorno ministarstvo Šime Erlića i SAFU potpisuju novi dodatak projektnom ugovoru sa SDURDD-om i hitno prekrcavaju novac na drugu stavku – koja se tiče uglavnom nadogradnje servera i diskovnih kapaciteta CDU-a. Natječaj je ekspresno proveden u studenome, sudačkoj nadoknadi projekta.

Jednostavan odgovor: ‘Ništa’

“Budući da su se dosadašnje potrebe za resursima CDU odvijale brže od očekivanog preraspodjelom sredstava na druge aktivnosti projekta, osigurani su dodatni resursi za povećani broj korisnika i sustava čime su ispunjeni svi ciljevi projekta i utrošena gotovo sva sredstva predviđena projektom”, službeno objašnjavaju za Telegram iz SDURDD-a.

Pitali smo ih i što će sada biti s tim dijelom projekta s obzirom na to da je plan nabave uredskog softvera propao. Odgovor je prilično jednostavan: ništa, jer javna tijela, kažu, softver ionako imaju. “Gotovo sva javnopravna tijela koja su obveznici postupanja prema Uredbi o uredskom poslovanju osigurala su odgovarajući informacijski sustav za svoje poslovanje koji je uglavnom smješten u CDU čime nabava jedinstvenog rješenja više ne bi proizvela očekivani učinak”, zaključuju.

Projekt CDU-a, koji je u četiri godine trebao uključiti 300 javnih tijela formalno je premašio svoj cilj i sada ga, tvrdi se službeno, koristi dvostruko više, njih 600. Kao što smo vidjeli u slučaju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, ne bez poteškoća. SDURDD tvrdi kako će se “puna interoperabilnost” postići do 2025. godine. U sustav je, dakle, u četiri godine projekta uključeno 600 javnopravnih tijela. U Hrvatskoj ih ima oko 4200.