Vlada predlaže novi proračun, a ovo je 10 stvari koje o tome trebate znati
Na naknadama građanima i kućanstvima uštedjet će se 560 milijuna kuna
Prijedlog proračuna koji će Vlada predstaviti na sutrašnjoj sjednici ne razlikuje se previše od proračunskih smjernica predstavljenih prije dva tjedna. Ukupni proračunski prihodi planiraju se u iznosu od gotovo 115 milijardi kuna, a rashodi na 122,4 milijarde kuna. Pri tome ostaje plan koji si je Vlada zadala, da se rashodi iz općih izvora ne povećavaju u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015. godinu.
Vlada planira rast prihoda od poreza od 1,2 posto, ili za 800 milijuna kuna. Ukupni rast prihoda u odnosu na izvršenje 2015. godine trebao biti pet milijardi kuna, uključujući EU pomoći. Proračunski deficit, kako je planirano, ostaje 7,4 milijarde kuna ili 2,2 posto BDP-a.
Deficit od 9,2 milijarde kuna
Kada se tomu doda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji.
Prema neslužbenim izvorima, na materijalnim rashodima planiraju se uštede od 260 milijuna kuna, subvencijama 550 milijuna, pomoćima 300 milijuna, naknadama građanima i kućanstvima 560 milijuna kuna, ostalim rashodima 550 milijuna kuna te na nabavi nefinancijske imovine 280 milijuna kuna, od čega se dobar dio odnosi na Ministarstvo obrane.
O svemu tome u večerašnjem je Dnevniku Nove TV govorio ministar financija Zdravko Marić. Donosimo najvažnije stvari koje je o novom proračunu i smjeru koji Vlada ide ministar tom prilikom istaknuo.
1. Europska komisija će biti zadovoljnija
Europska komisija danas je poslala Hrvatskoj rano upozorenje, jer smatraju da najavljeni proračun neće donijeti tražene rezulate, budući da se premalo rezalo. No, Marić je ustvrdio da je EK pritom promatrao ranije projekcije proračuna te da su u Vladi uvažilineke preporuke i uvrstili ih u prijedlog proračuna koji će sutra iznijeti. “Smatramo da će Europska komisija biti zadovoljnija. Svako upozorenje EK-a smatramo ozbiljnim. Određene su stavke koje su na neki način preporučili, odnosno zamjerili Hrvatskoj, prepoznate, a u reformskom će programu koji ćemo uskoro predstaviti biti uključen i dobar dio tih mjera.”
2. Resori u kojima će biti reformi
Ministar je kazao da ima nekoliko ključnih reformi koje se planiraju provesti. Kako je naveo, one se oodnose na upravljanje javnim financijama i javnom administracijom, koje ne smiju same sebi biti svrha, potom sustav zdravstva, kao i neke dijelove u sustavu subvencija.
3. Nema smanjivanja plaća…
Budući da danas svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj radi za državu, postavilo se pitanje kako će se provesti najavljeno smanjenje njihova broja. “Mi smo otvorili temu da je potrebno razgovarati o ukupnoj masi plaća. Dakle, rekli smo da individualna plaća pojedinih službenika, državnih i javnih, u ovom trenutku nije predmet rasprave. I u ovom proračunu nećemo ići sa smanjivanjem individualnih plaća.
Međutim, s obzirom na veliku masu plaća, mislim da je potrebno otvoriti tu tematiku. Što se tiče dvojbe – otkaz ili otpremnina – to u ovom trenutku nismo definirali. U javnosti su se pojavile spekulacije o tzv. stimulativnim otpremninama, međutim mi o tome još nismo razgovarali.”
4. … ali ni njihova planiranog rasta za državnu administraciju
“Ranije planirani porast od 6 posto u ovom proračunu, s kojim mi idemo sutra, nije predviđen. Međutim, mi smo i danas imali dijalog sa socijalnim partnerima i predstavnicima radnika u državnim i javnim službama. Dogovorili smo da ćemo uskoro otvoriti i pregovore o tom sporazumu i daljnjim koracima. Što se nas tiče, za ovaj proračun smatramo da nema mogućnosti za to.”
5. Smanjenja u socijali
Iako je istaknuto da se mirovine i plaće neće dirati, smanjivat će se na drugoj strani – u transferima za socijalu, pri čemu će kriterij biti imovinski cenzus. “To je na neki način i zadaća i odgovornost koju je i nova ministrica preuzela. Ali ja bih rekao i širi spektar Vlade. Imovinski cenzus je efikasnija, racionalmnija i pravednija raspodjela.
To će izgledati tako da ćemo uzimati u obzir, kod nekih socijalnih i drugih stimulansa i naknada, sve ono što određena osoba ili obitelj posjeduje. Dakle, ne samo dohodovni cenzus, da se gleda samo dohodak ili bez cenzusa, nego će se uzimati u obzir posjeduje li netko nekretnine, dionice i slično.”
Katzao je kako će neke od tih mjera biti u saborskoj proceduri već u drugom tromjesečju, “a primjenu očekujemo u drugoj polovici godine”.
6. Neodređeno o imovinskom cenzusu za branitelje
Na pitanje hoće li i branitelji biti obuhvaćeni ovim imovinskim cenzusom ministar nije htio dati izravan odgovor. “Što se tiče branitelja mogu reći da će njihov proračun biti održiv, tj. bit će na istoj razini kao što je bio prošle godine.” No, budući da Europska komisija temeljem imovinskog cenzusa traži smanjivanje i njihovih prava, ministar kaže da će se o tome još razgovarati.
7. Promjene vezane uz prijevremeno umirovljenje
Među smjernicama EK-a jest i da se u prijevremenu mirovinu ide kasnije. “To je dio sveobuhvatnog paketa koji planiramo u dijelu mirovinske reforme i po pitanju prijevremene mirovine mislim da je hrvatski specifikum, u odnosu na ostale zemlje članice, upravo u tom segmentu. Ali i nekim drugim segmentima mirovinskog sustava gdje planiramo napraviti iskorak.”
8. O HAC-u i mirovinskim fondovima
Kao jedna od mjera za smanjenje golemog javnog duga najavljivala se i mogućnost da se novac iz mirovinskih fondova iskoristi za rješavanje dugova HAC-a. No, Marić kaže kako još nisu posložili sve segmente tog modela te da ne žele s time prerano izlaziti. Nije htio odgovoriti ni na pitanje hoće li građani moći na burzi kupovati dionice HAC-a, ustvrdivši da će model iznijeti tek kad bude razrađen.
9. Što će se prodavati?
Premijer je istaknuo da se od prodaje neaktivne državne imovine planira prihodovati čak pola milijarde eura. Na upit odakle će se namaknuti taj novac, odnosno što će se prodavati, Marić je kazao: “Postoji čitav spektar – od samih nekretnina, bivših vojnih kompleksa, turističkih objekata i zemljišta, do upravo firmi o kojima govorimo. Dakle, tvrtki koje su u manjinskom ili većinskom državnom vlasništvu”. Upitan misli li se pritom i na Podravku i Končar kazao je da su svi “na neki način predmet analiza. Ali konačna odluka još nije donesena”.
10. Mjere uštede i za ministre
“Sigurno da je potrebno napraviti i određen vlastiti primjer, ali ja isto mislim da trebamo biti oprezni u takvim potezima jer naravno, treba uzeti u obzir da je proračun kao takav zaista sveobuhvatan. Ima tu još puno stvari koje treba napraviti. Tako ćemo to i sutra predstaviti. To je jedan u nizu koraka, ali zaista jedan u nizu koraka. Na nama svima je da sad još više i jače upremo na posao. Te strukturne iskorake i reformski paket koji planiramo provesti u djelo koje će se vidjeti već u ovom proračunu”, komentirao je najave ministrice uprave Dubravke Jurlina Alilbegović da će se mjere uštede primijeniti i na ministre te državne službenike.