Kako to izgleda – i koliko košta – kad se država ozbiljno sprema na neku kampanju, vidi se iz akcije koju Hrvatska narodna banka priprema za podizanje javne svijesti o uvođenju eura. Ukupni ceh kampanje, koja tek treba krenuti, je oko 27 milijuna kuna, piše Večernji list. Stavke su precizno podijeljene – od najskuplje – svega vezanog za oglašavanje u medijima (14,5 milijuna kuna), do one najjeftinije, 400 tisuća kuna za organizaciju i provođenje istraživanja javnog mnijenja.
U priči o utrošku 27 milijuna kuna kao pripremu terena za uvođenje eura, istina, ima i alanfordovskih momenata, kao kad se svečano najavi mobilna aplikacija za konvertiranje eura u kune, kao da ne postoje već zilijuni sličnih aplikacija kojima, ne biste vjerovali, možete konvertirati bilo koju valutu u neku drugu ili kad se citira sekundarna poruka kampanje: “Osjećam se sigurnije sada kada sam upoznat s procesom konverzije i razumijem promjene koje će se dogoditi”.
Referenduma o euru ionako neće biti
Ipak, čak i kad se čovjek osjeti sigurno jer je upoznat s procesom, sama od sebe se javljaju neka pitanja. Treba li to baš toliko koštati? Naime, ulazak Hrvatske u eurozonu će se dogoditi (ispuni li Hrvatska makroekonomske kriterije, a hoće) sljedeće godine, bez obzira na to što građani mislili o tome.
Referenduma ili nekog sličnog izjašnjavanja neće biti. Cijene će se ionako neko vrijeme izražavati dvojno, kako bi se građani navikli na prelazak na novu valutu. Uz to, mediji i usmena predaja će ovu konverziju u zemlji koja je ionako i prije svoje samostalnosti naučila u hodu preračunavati cijene u strane valute, učiniti manje-više trivijalnom.
Pitanje života i smrti
Za razliku od ove, skupe medijske kampanje, u čiju suštinsku potrebu nije lako proniknuti, u Hrvatskoj se od prošle godine vodi još jedna državna kampanja. U tom slučaju nije trebalo preispitivati motive za trošenje državnog novca – radilo se, doslovno, o pitanju života i smrti.
Radi se o kampanji za popularizaciju cijepljenja protiv Covida-19, koja je monstruozno propala nagrižena nedosljednostima, aferama i krajnjim nepovjerenjem. Prvo su se preko reda cijepili najpodobniji i najbliži vlasti, zatim nije funkcioniralo netransparentno plaćeno prijavljivanje na cijepljenje, da bi se zatim interes za cjepivom opasno prorijedio, a država oko toga manje-više slijegala ramenima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Radikalna improvizacija
Rezultat – u Hrvatskoj je s barem dvije doze cijepljeno tek 55 posto stanovništva, a smrtnost od Covida-19 je među najvećima na svijetu. Cijela prošla godina i kampanja za cijepljenje, pritom, ostavile su dojam o tome da je vlast svemu pristupila neviđeno kampanjski, neprestano improvizirajući, bez znanja, pa čak i motiva da se stvar odradi ozbiljno i sustavno.
U medijima se nije puno pisalo o ukupnom trošku kampanje za cijepljenje. Posljednji podaci, negdje s kraja prošlog ljeta, govorili su o nešto manje od milijun kuna. Kako se radi o kampanji od koje su, doslovno, ovisili životi hrvatskih građana, pokušali smo doznati koliki je, kad se podvuče crta, dosad ukupno potrošen iznos na promociju podizanja javne svijesti o važnosti cijepljenja.
Ministarstvo i HZJZ ispod razine komičnog
“Poštovani, kako je Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj kampanje za promociju cijepljenja, molim Vas da se obratite kolegama za tražene informacije”, kažu nam sada u Ministarstvu zdravstva. Pitanje o trošku kampanje za promociju cijepljenja, smo, stoga, poslali HZJZ-u. “Poštovani, to je upit za Ministarstvo zdravstva”, promptno su odgovorili iz tog tijela.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dakle, sustavnost, priprema i solidna količina novaca koji će HNB izdvojiti za kampanju za podizanje svijesti o uvođenje eura, u dramatičnom je kontrastu sa svim povezanim s kampanjom o podizanju svijesti o važnosti cijepljenja. Od stvarne važnosti dviju kampanja, pa sve do organiziranosti u pripremi i provođenju posla.
Plenkovićeve dvije kampanje
Kako se radi o istoj državi, logično je pitanje odakle, pobogu, takva nevjerojatna razlika, koja bi bila razumljiva jedino da je situacija dijametralno suprotna. Da se, dakle, oko cijepljenja državni aparat postrojio, podijelio jasne zadatke i uložio ozbiljne novce.
Možda je, kao i na mnogo važnih pitanja u ovoj zemlji posljednjih godina, konačna adresa za odgovor premijer Andrej Plenković. Onaj koji je još početkom prošlog ljeta bjesnio, nezadovoljan odazivom na cijepljenje, kako on ne bi uložio ni lipe u promociju cijepljenja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I onaj kojem će uvođenje eura biti jedan od krunskih elemenata neke buduće kampanje za novu političku dužnost, bilo u Hrvatskoj, bilo u EU. Cinično? Svakako. Logično? Itekako.
Vlada troši 27 milijuna kuna na kampanju za uvođenje eura. Pitali smo koliko su dali za promociju cijepljenja, ne žele reći
U Ministarstvu su nam rekli - obratite se HZJZ-u. U HZJZ-u su odmah odgovorili: ‘To je pitanje za Ministarstvo’
Možda je, kao i na mnogo važnih pitanja u ovoj zemlji posljednjih godina, konačna adresa za odgovor premijer Andrej Plenković. Onaj koji je još početkom prošlog ljeta bjesnio, nezadovoljan odazivom na cijepljenje, kako on ne bi uložio ni lipe u promociju cijepljenja
Kako to izgleda – i koliko košta – kad se država ozbiljno sprema na neku kampanju, vidi se iz akcije koju Hrvatska narodna banka priprema za podizanje javne svijesti o uvođenju eura. Ukupni ceh kampanje, koja tek treba krenuti, je oko 27 milijuna kuna, piše Večernji list. Stavke su precizno podijeljene – od najskuplje – svega vezanog za oglašavanje u medijima (14,5 milijuna kuna), do one najjeftinije, 400 tisuća kuna za organizaciju i provođenje istraživanja javnog mnijenja.
U priči o utrošku 27 milijuna kuna kao pripremu terena za uvođenje eura, istina, ima i alanfordovskih momenata, kao kad se svečano najavi mobilna aplikacija za konvertiranje eura u kune, kao da ne postoje već zilijuni sličnih aplikacija kojima, ne biste vjerovali, možete konvertirati bilo koju valutu u neku drugu ili kad se citira sekundarna poruka kampanje: “Osjećam se sigurnije sada kada sam upoznat s procesom konverzije i razumijem promjene koje će se dogoditi”.
Referenduma o euru ionako neće biti
Ipak, čak i kad se čovjek osjeti sigurno jer je upoznat s procesom, sama od sebe se javljaju neka pitanja. Treba li to baš toliko koštati? Naime, ulazak Hrvatske u eurozonu će se dogoditi (ispuni li Hrvatska makroekonomske kriterije, a hoće) sljedeće godine, bez obzira na to što građani mislili o tome.
Referenduma ili nekog sličnog izjašnjavanja neće biti. Cijene će se ionako neko vrijeme izražavati dvojno, kako bi se građani navikli na prelazak na novu valutu. Uz to, mediji i usmena predaja će ovu konverziju u zemlji koja je ionako i prije svoje samostalnosti naučila u hodu preračunavati cijene u strane valute, učiniti manje-više trivijalnom.
Pitanje života i smrti
Za razliku od ove, skupe medijske kampanje, u čiju suštinsku potrebu nije lako proniknuti, u Hrvatskoj se od prošle godine vodi još jedna državna kampanja. U tom slučaju nije trebalo preispitivati motive za trošenje državnog novca – radilo se, doslovno, o pitanju života i smrti.
Radi se o kampanji za popularizaciju cijepljenja protiv Covida-19, koja je monstruozno propala nagrižena nedosljednostima, aferama i krajnjim nepovjerenjem. Prvo su se preko reda cijepili najpodobniji i najbliži vlasti, zatim nije funkcioniralo netransparentno plaćeno prijavljivanje na cijepljenje, da bi se zatim interes za cjepivom opasno prorijedio, a država oko toga manje-više slijegala ramenima.
Radikalna improvizacija
Rezultat – u Hrvatskoj je s barem dvije doze cijepljeno tek 55 posto stanovništva, a smrtnost od Covida-19 je među najvećima na svijetu. Cijela prošla godina i kampanja za cijepljenje, pritom, ostavile su dojam o tome da je vlast svemu pristupila neviđeno kampanjski, neprestano improvizirajući, bez znanja, pa čak i motiva da se stvar odradi ozbiljno i sustavno.
U medijima se nije puno pisalo o ukupnom trošku kampanje za cijepljenje. Posljednji podaci, negdje s kraja prošlog ljeta, govorili su o nešto manje od milijun kuna. Kako se radi o kampanji od koje su, doslovno, ovisili životi hrvatskih građana, pokušali smo doznati koliki je, kad se podvuče crta, dosad ukupno potrošen iznos na promociju podizanja javne svijesti o važnosti cijepljenja.
Ministarstvo i HZJZ ispod razine komičnog
“Poštovani, kako je Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj kampanje za promociju cijepljenja, molim Vas da se obratite kolegama za tražene informacije”, kažu nam sada u Ministarstvu zdravstva. Pitanje o trošku kampanje za promociju cijepljenja, smo, stoga, poslali HZJZ-u. “Poštovani, to je upit za Ministarstvo zdravstva”, promptno su odgovorili iz tog tijela.
Dakle, sustavnost, priprema i solidna količina novaca koji će HNB izdvojiti za kampanju za podizanje svijesti o uvođenje eura, u dramatičnom je kontrastu sa svim povezanim s kampanjom o podizanju svijesti o važnosti cijepljenja. Od stvarne važnosti dviju kampanja, pa sve do organiziranosti u pripremi i provođenju posla.
Plenkovićeve dvije kampanje
Kako se radi o istoj državi, logično je pitanje odakle, pobogu, takva nevjerojatna razlika, koja bi bila razumljiva jedino da je situacija dijametralno suprotna. Da se, dakle, oko cijepljenja državni aparat postrojio, podijelio jasne zadatke i uložio ozbiljne novce.
Možda je, kao i na mnogo važnih pitanja u ovoj zemlji posljednjih godina, konačna adresa za odgovor premijer Andrej Plenković. Onaj koji je još početkom prošlog ljeta bjesnio, nezadovoljan odazivom na cijepljenje, kako on ne bi uložio ni lipe u promociju cijepljenja.
I onaj kojem će uvođenje eura biti jedan od krunskih elemenata neke buduće kampanje za novu političku dužnost, bilo u Hrvatskoj, bilo u EU. Cinično? Svakako. Logično? Itekako.