Von der Leyen i Michel dižu tlak čelnicima članica EU: 'Zelenskom mjesecima obećavaju brda i doline. Bilo bi dobro da prestanu'
Iz vodećih država EU nervozno prate kako Bruxelles ulijeva lažne nade Kijevu
Uoči summita u Kijevu na kojem će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vršiti pritisak za napredak u obnovi zemlje i bržem pristupanju Europskoj uniji, predstavnici država članica EU upozoravaju Bruxelles da ne daje Ukrajini nerealna obećanja. Zelenski bi ovaj tjedan trebao ugostiti predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, te bi kod njih trebao lobirati za članstvo svoje zemlje u EU, ali i za korištenje zamrznute ruske imovine za financiranje obnove Ukrajine te za pokretanje pravnog mehanizma za procesuiranje Rusa za ratne zločine.
No, kako piše Financial Times, visoko pozicionirani diplomati iz niza država članica zabrinuti su zbog ponašanja čelnih ljudi u Bruxellesu koji, kako tvrde, potiču Kijev na potpuno nerealnu pomisao da bi Ukrajina već 2026. godine mogla postati punopravna članica bloka. “Umjesto da ublažavaju očekivanja Kijeva, oni ih zapravo potiču”, žali se jedan diplomat. “Nijedan politički lider ne želi ostaviti dojam da je na krivoj strani povijesti. Nitko ne želi da ga se optužuje da ne čini dovoljno – pa im onda kažu da je sve moguće”, dodao je diplomat
Dio članica snažno iza Kijeva, ostali su jako oprezni
Kao odgovor na rusku invaziju pokrenutu 24. veljače prošle godine, Unija se trudila pružiti potporu Ukrajini kroz vojne, humanitarne i financijske pakete, uključujući sankcije protiv Rusije koje su znatno oštetile i gospodarstva samih članica bloka. EU je također poduzeo korak bez presedana tako što je Ukrajinu imenovao službenim kandidatom za članstvo, unatoč tome što ne ispunjava standardne zahtjeve.
No, dok su neke države članice iz srednje i istočne Europe snažno stale iza zahtjeva Ukrajine, druge članice sa sjevera i zapada zabrinute su kako bi se njezino veliko, siromašno stanovništvo, kao i golemi poljoprivredni sektor mogli integrirati s EU. Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je izrazito oprezan u pogledu brzine pridruživanja Ukrajine, upozoravajući u svibnju, prije nego što je zemlja formalno postala kandidat, da bi proces mogao potrajati “nekoliko desetljeća”.
Retorika je stvorila nemoguća očekivanja
Međutim, vodstvo EU imalo je optimističan ton. Predsjednica Komisije von der Leyen izjavila je tijekom posjeta Kijevu u rujnu da je “proces pristupanja na dobrom putu”. “Impresivno je vidjeti brzinu, odlučnost i preciznost kojom napredujete”, rekla je tada. Predsjednik Europskog vijeća Michel rekao je pak u siječnju da se treba truditi kako bi se “ovo obećanje pretvorilo u stvarnost što je brže moguće”. “Ukrajina je EU, a EU je Ukrajina”, rekao je u ukrajinskom parlamentu Michel.
Takva retorika u Ukrajini je stvorila očekivanja da zaslužuje posebne privilegije i brži ulazak u blok. Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je da predviđa dvogodišnji vremenski okvir.
Dužnosnici više država članica izjavili su za Financial Times da je Komisija Ukrajini trebala pojasniti da postoje ogromne prepreke prije početka službenih pregovora o pristupanju, koji sami po sebi mogu trajati desetljeće ili više. “Neće biti brzog puta za članstvo Ukrajine u EU. Postoji rizik da se retorika sukobi sa stvarnošću”, rekao je drugi diplomat EU. “Taj jaz između obećanja i stvarnosti raste već neko vrijeme. I dolazimo do točke kada postaje preširok. Čini se da vjeruju da već sutra mogu postati članovi, a to očito nije slučaj”, rekao je treći EU diplomat.
Michel i von der Leyen se natječu tko će biti više proukrajinski
Von der Leyen i drugi povjerenici sastat će se s dužnosnicima ukrajinske vlade u sklopu svog posjeta Kijevu, a predsjednica Komisije i Michel, koji predstavljaju 27 država članica, trebaju održati summit sa Zelenskim u petak. “Svi smo uočili reformski zamah koji je u tijeku u Ukrajini”, rekao je jedan visoki dužnosnik EU uoči sastanaka, ukazujući na rad na vladavini prava i antikorupcijske napore. U raspravama u Kijevu istaknut će se potreba za daljnjim reformama, dok će se također dotaknuti gospodarske suradnje i smanjenja trgovinskih prepreka s EU.
Michel i von der Leyen također su se jako istaknuli u pozivanju država članica da istraže načine korištenja sredstava ruske središnje banke zamrznutih u europskim bankama u obnovi Ukrajine. “Von der Leyen i Michel možda se međusobno natječu oko toga tko se može pokazati više proukrajinskim”, rekao je jedan od diplomata EU.
Cijena obnove bit će daleko veća od 350 milijardi eura
Trošak obnove i oporavka Ukrajine, Bruxelles i Svjetska banka procijenili su u rujnu prošle godine na gotovo 350 milijardi eura. No, cijena je od tada samo rasla jer su napadi ruskih projektila i bespilotnih letjelica oštetili kritičnu infrastrukturu.
Didier Reynders, povjerenik Europske komisije za pravosuđe, rekao je za FT ovaj tjedan da je ideja o korištenju imovine ruske vlade “vrlo složeno pitanje”. “Rekao bih ne samo s pravne strane, nego i za dobro funkcioniranje monetarnog sustava”, kaže Reynders.
EU je također podijeljena oko formata potencijalnog suda koji bi istraživao i pokušavao procesuirati Ruse za navodne ratne zločine u Ukrajini.