Vučić se odjednom panično želi riješiti energetske ovisnosti o Rusima, kaže da je bio lud što se toga nije prije sjetio
FT javlja da razmatra čak i "neprijateljsko preuzimanje" NIS-a od Gazpromnjefta
Srbija razmatra ponovno preuzimanje većinske kontrole nad Naftnom industrijom Srbije (NIS), svojom glavnom naftnom kompanijom, od ruskog Gazpromnjefta. Predsjednik te države Aleksandar Vučić rekao je da je Beograd u žurbi u pokušaju da se zaštiti od utjecaja zapadnih sankcija na Moskvu. Istovremeno, Srbija također priprema nekoliko drugih projekata za diverzifikaciju izvora energije u zemlji, uključujući bližu suradnju s Mađarskom, u nastojanju da smanji svoju ovisnost o Rusiji, rekao je Vučić.
“Ludost je što i prije nismo razmišljali o međusobnom povezivanju i izgradnji te infrastrukturne mreže. U Europi tada nije bila ratna situacija, ali sada je drugačije. Gotovo sve se promijenilo. Zato smo u žurbi”, objasnio je Vučić za Financial Times.
Zbog loših odluka, Srbija je sada postala ugrožena
Reporter ovog utjecajnog lista Marton Dunai piše da je prodaja srpskih operatora skladišta plina i rafinerija nafte Rusiji, kao i nedavni neuspjeh Beograda da osigura dugoročne alternativne opskrbne pravce, ostavio Srbiju ugroženom, jer je EU svojim sankcijama ciljala na ruski energetski sektor nakon invazije na Ukrajinu. Posljednjih godina Srbija je sav svoj plin i do polovice sve nafte uvozila iz Rusije.
Sankcije EU znače da će Hrvatskoj od prosinca biti zabranjen transport ruskih pošiljki nafte u Srbiju preko Janafa. A ako Bruxelles usto i poništi izuzeće koje trenutno dopušta NIS-u da bude u ruskom vlasništvu, toj kompaniji će biti zabranjeno poslovanje sa subjektima u EU, a budući da je Janaf jedini naftovod koji vodi u Srbiju, to bi značilo faktički kraj NIS-ova poslovanja.
Srbija razmatra sve mogućnosti
Prema tri izvora koja su upoznata sa situacijom, više je strana, uključujući srbijansku vladu i mađarsku energetsku kompaniju MOL, razmatralo kupnju kontrolnog paketa u NIS-u od većinskog vlasnika Gazpromnjefta. No, FT piše kako su pregovori o prodaji zapeli, a MOL je odbio komentirati cijeli slučaj. NIS za sada još uvijek može normalno poslovati jer su njegove rafinerije preuređene za preradu nafte iz Iraka i drugih zemalja, a i spomenuto izuzeće još je na snazi pa NIS, iako je većinski ruska firma, i dalje uredno posluje s partnerima u EU.
No, Vučić je rekao da Srbija, inače država kandidatkinja za članstvo u EU, treba razmotriti “sve mogućnosti”, uključujući preuzimanje NIS-a i pronalaženje alternativnih izvora opskrbe. “Kad bi došlo do uvođenja dodatnih sankcija protiv poduzeća u ruskom vlasništvu, to bi za nas bio veliki problem. Svejedno ćemo morati djelovati. Moramo osigurati dovoljno nafte i plina za naš narod. Ako nitko ne bude htio raditi s NIS-om, onda ćemo djelovati, ali za sada nije tako”, rekao je Vučić za Financial Times.
Vučić mora biti oprezan
FT piše kako Vučić nastupa oprezno jer želi izbjeći konfrontaciju dok se njegova zemlja oslanja na uvoz plina iz Rusije, tradicionalnog saveznika Srbije, smatraju analitičari. Vuk Vuksanović, istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, rekao je da bi samo drastične situacije, poput prekida dotoka ruskog plina ili proširenja europskih sankcija izazvali neprijateljsko preuzimanje NIS-a.
Nakon što je prošlog mjeseca premijerki Ani Brnabić formirao novu vladu, Vučić planira potrošiti oko dvije milijarde eura godišnje na unapređenje energetske infrastrukture, uključujući nove naftne i plinske veze s Bugarskom, Rumunjskom, Sjevernom Makedonijom, a možda i s Crnom Gorom.
Razmatraju kupnju udjela u mađarskoj nuklearki
Vučić je prošli mjesec razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o jačanju energetskih veza, uključujući gradnju novog naftovoda koji bi Srbiju povezao s mađarskom mrežom i sklapanje novog elektroenergetskog pakta. Srbija bi mogla preuzeti 10-15 posto udjela u mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks, gdje se grade dva nova reaktorska bloka. Ruski državni Rosatom opskrbljuje Paks gorivom i gradi nove reaktore, budući da nije pod sankcijama Zapada.
Preuzimanjem udjela u NE Paks, Srbija bi mogla imati pristup do 600 MW kapaciteta za proizvodnju električne energije, iako je Vučić rekao da još nema konačne odluke o tom pitanju. Zauzvrat, Mađarska bi dobila sličan udio u srpskoj nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji, Elektroprivredi Srbije (EPS), čije hidroelektrane daju oko četvrtinu srpske energije. “Imamo puno povjerenje u Mađarsku kao državu i u ovakav energetski savez”, rekao je Vučić.
Slabo gospodarstvo čini je ranjivom na poremećaje
Aleksandar Macura, energetski stručnjak u Zakladi RES u Beogradu, procjenjuje da Srbiju njezino neučinkovito gospodarstvo čini ranjivom na poremećaje u energetskim tokovima. “Srbiji treba tri puta više energije da proizvede isti BDP od prosjeka EU”, rekao je Macura na prošlotjednoj konferenciji.
S druge strane, Vučić kaže da će plinovod prema Bugarskoj biti operativan prije sljedeće zimske sezone grijanja, dodajući kapacitet za uvoz 1,8 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što je oko polovice godišnje potrošnje zemlje. Beograd također pregovara s Azerbajdžanom o isporukama plina od sljedeće godine. Vučić je dodao da se “još jednim plinovodom za Sjevernu Makedoniju Srbija može povezati s Transjadranskim i Transanatolskim cjevovodom, koji transportiraju plin iz Azerbajdžana, kao i LNG terminalima u Grčkoj”. “Sve je to dio naše diverzifikacije”, zaključio je Vučić.