Xi izazvao ozbiljnu paniku među moćnicima koji su stup njegove agresivne strategije. Masovno kuju planove za bijeg
Nastala je prava navala na odvjetničke urede
Nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping na 20. kongresu Komunističke partije Kine zacementirao poziciju najmoćnijeg vođe od Mao Zedonga, bogati Kinezi masovno kuju planove za izlazak iz zemlje, piše Financial Times.
Podsjetimo, 69-godišnji čelnik potvrđen je prošlog vikenda na dužnosti generalnog sekretara partije te je tako dobio povijesni treći mandat na čelu zemlje. Osim toga, zahvaljujući ustavnim promjenama iz 2018., Xiju je otvoren put da na vlasti ostane do kraja života. Naime, tada je ukinuto ograničenje na maksimalno dva uzastopna mandata na mjestu predsjednika.
Odvjetnik David Lesperance, koji ured ima i EU, a zastupao je imućne kineske obitelji u Hong Kongu i ostatku Kine, tvrdi da je Xijevo produljenje vladavine nakon dva mandata prekretnica za tamošnju poslovnu elitu, koja je desetljećima napredovala dok je kinesko gospodarstvo cvjetalo. “Sada kada je predsjednik čvrsto na svom mjestu, već sam primio tri zahtjeva od ultrabogatih kineskih poslovnih obitelji koje žele pobjeći”, kazao je Lesperance za FT.
‘Znali su kakvi će biti zaključci kongresa’
Jedan od razloga za strah u poslovnoj zajednici, koja je između ostalog zamišljena i kao jedan od stupova sve agresivnije globalne strategije režima, je i pekinška politika nulte stope tolerancije prema covidu-19, zbog čega je gospodarski rast zastao.
Kia Meng Loh, stariji partner u međunarodnoj odvjetničkoj kancelariji sa sjedištem u Singapuru, Dentons Rodyk, koja ima 6000 zaposlenika u Kini, rekao je da im mjesecima stiže sve više upita za uspostavljanje takozvanih “obiteljskih ureda” – privatnih poslovnih subjekata u koje imućne obitelji prebacuju veći udio svog bogatstva.
“Klijenti s kojima radim su puno ranije znali kakvi će biti zaključci partijskog kongresa”, kazao je. Dodao je da je Hong Kong, inače omiljena destinacija kineske elite, “postala manje atraktivna pošto je Peking pojačao kontrolu nad tom regijom”. Broj “obiteljskih ureda” u Singapuru se, pak, upeterostručio između 2017. i 2019. te se gotovo udvostručio s 400, krajem 2020. na 700, godinu dana kasnije, prema podacima Citi Private Bank.
Niz misterioznih nestanaka u Kini
Ryan Lin, direktor singapurske banke tvrdi da mu je pet obitelji iz Kine pristupilo tijekom trajanja kongresa Komunističke partije Kine prošlog tjedna, kako bi uspostavili urede u Singapuru. Lin, koji je pomogao oko 30 obitelji da pokrenu biznise u Singapuru prošle godine, tvrdi da se velik broj imućnih Kineza nada promjeni mjesta stanovanja, ali i transferu novca iz domovine.
Odvjetnik Lesperance kaže da se većina njegovih klijenata godinama pripremala za izlazak iz Kine, premještajući kapital u offshore kompanije i sređujući strana državljanstva za članove obitelji. Kineski ultrabogataši, tvrdi, nisu zabrinuti samo oko glasina o uvođenju novog poreza na bogatstvo, već i zbog vlastite sigurnosti.
Ti su se strahovi produbili nakon niza privremenih ili dugoročnih nestanaka ljudi visokog profila iz javnosti tijekom posljednjih godina, uključujući osnivača Alibabe, Jacka Maa, tenisačku zvijezdu Peng Shuai, elitnog financijera Xiao Jianhua i nekretninskog mogula Whitneyja Duana.
Pomama za američkim zelenim kartama
No, nisu se svi imućni Kinezi dobro pripremili na bijeg iz domovine. Osnivač američke platforme za nekretnine za bogate Kineze rekao je da se “bori s bujicom upita jer je većina klijenata bila u žurbi napustiti zemlju i nisu pažljivo planirali”.
U međuvremenu, imigracijski uredi u Šangaju i Pekingu izvještavaju o porastu zahtjeva za američke zelene karte za ljude s “izvanrednim sposobnostima” jer je vrijeme čekanja kraće nego za zelene karte temeljene na ulaganjima koje često koriste ultrabogati.
Xijevi pretjerano ambiciozni planovi
Ciljevi koje je u trećem mandatu na čelu države pred sebe postavio Xi Jinping podrazumijevaju godišnji ekonomski rast od otprilike pet posto. No, aktualni trendovi, prije svega loše demografsko stanje, visok nacionalni dug i stagnacija produktivnosti, ukazuju na to da je u idućem desetljeću realno očekivati upola manji gospodarski Kine, oko 2,5 posto godišnje, pisao je ranije u analizi Financial Times.
Pod pretpostavkom da će ekonomija SAD-a rasti po stopi od 1,5 posto, sa sličnim stopama inflacije i stabilnim tečajem, Kina neće zamijeniti Ameriku na mjestu najvećeg svjetskog gospodarstva do 2060. A pitanje je hoće li i tada.