Zagrebačka vlast traži da se sruši napuštena zgrada kod Glavnog kolodvora. Vlasnik uvjerava: 'Radim na novom projektu'
Tvrdi da ima novi projekt za tu lokaciju, uvjerava da sa svime kreće kroz šest mjeseci
Napušteno i derutno zdanje u Paromlinskoj ulici, nadomak zagrebačkog Glavnog kolodvora i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, godinama je prazno i propada. Riječ je o zgradi koju je početkom šezdesetih projektirao renomirani arhitekt Kazimir Ostrogović, a do 2012. godine služila je kao sjedište Zagrebačke banke.
Od tada ju za skvotanje koriste beskućnici, ponekad se ondje sklone i migranti koji putuju iz Hrvatske prema drugim zemljama, a prije nešto manje od pola godine ondje je izbio i požar. Od 2018. godine njen je vlasnik Josip Baričević koji je, kaže, zgradu kupio od Županijskog suda.
Grad: Riješite ili rušimo
U Gradu Zagrebu smatraju da se sa zgradom nešto trebalo učiniti odavno. Gradonačelnik Tomislav Tomašević upozorio je da bi, ne pokrene li se nešto ubrzo, Grad morao krenuti sam u rušenje.
“Ili će sam srušiti ili će mu se srušiti pa će mu se ispostaviti račun. Znači ako će sam ići rušiti ja ću osobno doći na rušenje i sve ću vas pozvati i čestitat ću mu da konačno to ruglo u centru ne stoji ovako kako stoji”, rekao je Tomašević na jednoj od nedavnih konferencija za novinare.
Baručević, prenosi HRT, sad tvrdi da ima novi projekt za tu lokaciju te da namjerava uskoro krenuti s njim. “Recimo za pola godine da će se pokrenuti u tom smjeru da se prostor riješi”, rekao je. Iz Grada Zagreba kažu da, želi li Baričević nešto želi raditi, morat će se prvo provesti javni arhitektonski urbanistički natječaj.
Treba poštivati GUP
“Sada ako želi rušiti ili ako želi graditi mora raspisati javni arhitektonski natječaj i može graditi ali po sadašnjim okvirima Generalnog urbanističkog plana”, poručio je Tomašević.
I dok Baričević obećava da želi i planira ispoštovati GUP, predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac objasnila je da nije svejedno kako će novi objekt izgledati jer se nalazi na vrlo važnoj urbanističkoj osi. “Svakako treba respektirati urbanu matricu i poziciju ovog objekta. Treba respektirati važne transverzale, što pješačke što kolne”, rekla je Bunjevac.