Zamolili smo stručnjake da nam objasne ustavnu zbrku oko propalog sastanka premijera i predsjednice
Ponekad je šef vlade nepristojan, ali nije morao doći u Ured predsjednice
Premijer Zoran Milanović nije se odazvao na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da, kao šef stranke, dođe na sastanak na Pantovčak. Njegova jučerašnja odluka izazvala je burne reakcije u javnosti, a sama predsjednica izjavila je da “neće dozvoliti da bilo tko iz vlastitog hira dovodi u pitanje ustavnopravni poredak Hrvatske”.
Obzirom da nije baš uobičajeno da se dva dužnosnika međusobno optužuju za nerazumijevanje ustavnih ovlasti ili rušenje ustavnopravnog poretka, odlučili smo se raspitati je li se premijer ogriješio o ustavni poredak ili je naprosto bio nepristojan.
1. Sanja Barić: “Premijerovo ponašanje može se tumačiti nepristojnim, no predsjednica je ta koja neutemeljeno tumači svoje ovlasti”
Kandidatkinja za Ustavni sud, Sanja Barić, predstojnica riječke Katedre za ustavno pravo: “Republika Hrvatska napustila je polupredsjednički sustav još u studenom 2000. godine, s izuzetkom izravnog izbora predsjednice i poneke povećane ovlasti predsjednika, na primjer, nadzor nad tajnim službama. Izjava predsjednice ustavno je neutemeljena i neprimjerena za ovu konkretnu priliku. Radi se o nepotrebnom zaoštravanju odnosa bez ustavnog utemeljenja. U ukupnosti je žalosno da imamo takve odnose između premijera, odnosno, Vlade, i predsjednice, međutim – bez obzira na povremenu nepristojnost, pa i bahatost u općem komuniciranju premijera ustavnopravna činjenica je da predsjednica ekstenzivno i neutemeljeno tumači svoje ustavne ovlasti”.
2. Đorđe Gardašević: “Predsjednica može predlagati sve što smatra korisnim, ali nitko nije obvezan odazivati se”
Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Đorđe Gardašević, stručnjak za ustavno pravo: “Predsjednica države svakako ima pravo predlagati ono što u tom smislu smatra korisnim. G. Milanović nema obvezu odazvati se takvom pozivu, ni kao predsjednik jedne političke stranke, niti kao premijer. U Hrvatskoj od 2000. godine imamo parlamentarni, a ne polupredsjednički sustav, dakle, sustav u kojem Vlada politički ne odgovaraju predsjedniku ili predsjednici države. Konačno, oportunost takvog postupanja moraju procijeniti sami birači, odnosno, konzekvence su političke i ocjenjuju ih birači, a sve skupa ni na koji način ne dovodi u pitanje stabilnost ustavnog poretka.”
3. Ivan Padjen: “Predsjednica vjerojatno zna da se šefovi stranaka nisu trebali odazvati na poziv”
Politolog i pravnik s riječkog Pravnog fakulteta Ivan Padjen: “Da je Hrvatski sabor prihvatio prijedlog Hrvatskoga pravnog centra da, polazeći od članka 6. Ustava, zakonski propiše da su stranke pravne osobe javnog prava, iz takvog propisa i nadležnosti Predsjednika Republike da se ‘brine… za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti’, mogla bi slijediti dužnost predsjednika stranke, pa tako i SDP-a, da se odazove na poziv Predsjednika Republike na sastanak. No takav zakon nije donesen.
Grabar Kitarović ne bi bila prvi predsjednik Republike koji ne zna niti svoje ustavne nadležnosti. Po Ustavu RH, od donošenja do danas, Predsjednik Republike je nadležan da potpisuje zakone iz čega slijedi da ima dužnost da ne potpiše zakon koji je formalno protuustavan, nar. zbog toga što nije donesen po postupku propisanom Ustavom ili Poslovnikom Sabora. Iako Predsjednik Republike može ispunjavati tu dužnost samo uz pomoć savjetnika za zakonodavstvo, niti jedan od predsjednika nakon Tuđmana takvog savjetnika nije imao – očito zbog toga što nije znao da tu dužnost ima.
Ipak, vjerojatnije je da predsjednica Kitarović zna da se predsjednici stranaka nisu dužni odazvati njezinim pozivima na sastanke. A ako je, iako zna, prozvala predsjednika SDP-a da neodazivanjem na njezin poziv izaziva ustavnu krizu, bit će da joj se omakla Freudova omaška”.
Podsjetimo, Telegram je objavio neobično pismo koje je predsjednica slala šefovima stranaka kao i pregled najvažnijih stvari o neodržanom susretu predsjednice i premijera.