Zapad priprema najsilovitiji ekonomski udar na Rusiju dosad, totalni embargo na sve osim hrane i lijekova

Ovakva ideja bi ozbiljno uzdrmala rusku ekonomiju, ali bi mogla teško oštetiti i sam Zapad

A photograph taken on April 16, 2023 shows an archery target depicting a portrait of Russian President Vladimir Putin during a festival marking Orthodox Easter in the western Ukrainian city of Lviv, amid the Russian invasion of Ukraine. - Easter is the most sacred holiday on the Orthodox calendar. Ukrainian President congratulated Ukraine's Orthodox believers saying "we celebrate the Easter holiday with unshakable faith in our victory." (Photo by YURIY DYACHYSHYN / AFP)
FOTO: AFP

Sjedinjene Američke Države i zapadni saveznici poslali su gotovo istodobno u četvrtak dvije vrlo različite i znakovite poruke Kini i Rusiji. Dok je Washington, preko američke ministrice financija Janet Yellen, govorio o Kini u pomirljivom tonu, SAD i članice skupine G7, najrazvijenijih država svijeta, odlučili su zaoštriti odnos spram Rusije.

Yellen je u govoru u Školi za napredne međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins u Washingtonu upozorila da bi svaki pokušaj odvajanja Kine od SAD-a i svijeta, bio katastrofalan za Washington i svjetski gospodarski poredak. Istaknula je da nikome ne može biti u interesu uništavati kinesko gospodarstvo.

Stoga se založila da SAD i Kina pronađu način zajedničkog suživota, unatoč dramatičnom pogoršanju odnosa između dviju država. “Tražimo zdrav gospodarski odnos s Kinom: odnos koji potiče rast i inovacije u obje zemlje”, založila se Yellen te dodala: “Rastuća Kina koja igra po međunarodnim pravilima dobra je za SAD i svijet. Obje zemlje mogu imati koristi od zdrave konkurencije u gospodarskoj sferi. Ali zdravo gospodarsko natjecanje – gdje obje strane imaju koristi – održivo je samo ako je to natjecanje pošteno”, naglasila je Yellen.

Zdrava konkurencija američkih i kineskih kompanija

Posebno je inzistirala da Kina ne pruža Rusiji materijalnu potporu ili pomoć u izbjegavanju sankcija. Objasnila je da zdrava konkurencija američkih i kineskih kompanija osigurava da oba gospodarstva i životni standardi mogu rasti, a nove inovacije mogu uroditi plodom.

“Ali ova vrsta zdrave konkurencije održiva je samo ako je poštena prema objema stranama”, napomenula je Yellen. Istodobno, obećala je potporu američkim saveznicima u suprotstavljanju kineskoj “nepoštenoj ekonomskoj praksi” te se založila da Kina slijedi “viziju otvorenog, pravednog i na pravilima temeljenog globalnog gospodarskog poretka”.

Podržala je Bijelu kuću u razradi programa za ograničavanje izvoza američkih specifičnih i osjetljivih tehnologija “koje mogu imati značajne implikacije po nacionalnu sigurnost”. SAD je prošle godine blokirao izvoz sofisticiranih računalnih čipova u Kinu kako bi onemogućio Pekingu izradu naprednih vojnih sustava, uključujući oružje za masovno uništenje.

Yellen: ‘Nećemo oklijevati u obrani vitalnih interesa’

Yellen je također upozorila Kinu da SAD neće oklijevati braniti svoje vitalne interese. Kazala je da je zaštita određenih tehnologija od kineskih vojnih i sigurnosnih mreža od vitalnog nacionalnog interesa, posebno u svjetlu kineskog “bezgraničnog partnerstva” s Rusijom usred njene kontinuirane invazije na Ukrajinu.

Za razliku od benevolentnog odnosa spram Kine, a u nastojanju da što je moguće više naštete ruskom gospodarstvu, kako bi je što efikasnije kaznili zbog agresije na Ukrajinu, članice skupine G7 i SAD, razmatraju mogućnost potpune zabrane cjelokupnog izvoza u Rusiju.

To znači da Rusija više ništa ne bi mogla uvoziti ništa osim hrane, poljoprivrednih proizvoda i lijekova. Ako se na summitu G7 u Japanu sljedeći mjesec donese takva odluka, bit će to veliki izazov ne samo za Moskvu, nego i za Europsku uniju.

Bliži se ključan sastanak G7

Naime, da bi se provela ta ideja, potrebna je suglasnost svih 27 članica EU, što je nemoguće očekivati. Mađarska sigurno neće prihvatiti takvu odluku, a i neke druge države bit će vrlo rezervirane. Ili se boje da bi to dodatno naštetilo njihovim gospodarstvima ili se pribojavaju odmazde Moskve.

Po dosadašnjim općeprihvaćenim pravilima, države članice EU i skupine G7 ne mogu, između ostaloga, izvoziti u Rusiju tehnologiju potrebnu za rafiniranje nafte, opremu za energetsku industriju, vrhunsku tehnologiju i usluge, luksuzne automobile, satove i nakit te robu i tehnologiju za potrebe zrakoplovne i svemirske industrije. Do sada se te sankcije, međutim, nisu pokazale dovoljno učinkovitima jer je te robe Rusija kupovala preko trećih zemalja.

Postoji također i djelomičan embargo na uvoz ruske sirove nafte i goriva u EU. Također, zabranjeno je pomorskim prijevoznicima nafte transportirati rusku naftu u treće zemlje ako se nafta prodaje iznad gornje granice cijene od 60 dolara po barelu. Od početka veljače u EU je također zabranjen uvoz ruskih naftnih derivata morskim putem. S obzirom da se pokazalo da sve dosadašnje mjere nisu mogle obuzdati rusku vojnu mašineriju, širenjem sankcija pokušat će se na taj krajnje zaoštren način, ugroziti funkcioniranje ruske ekonomije.