Zašto bi vozači koristili HAC-ovu aplikaciju kraj, npr., Google Mapsa? Što je iduće, domaća internetska tražilica?
Marko Rakar smatra da se radi o "kreiranju tople vode koja nikome ne treba i koju nitko neće ni koristiti"
Prilično spektakularno, cijelom stranicom i prostorom na naslovnici dnevnih novina, najavljeno je da će Hrvatska uskoro dobiti mobilnu aplikaciju za vozače, koja će im olakšati putovanja po našoj i susjednim zemljama. Napredna tehnologija nudit će prikaz trenutnog stanja u prometu, alternativnih ruta, meteorološke uvjete, pa čak i upozoravati vozače ako voze brzinom višom od dozvoljene na tom dijelu ceste. I sve to za samo 2,6 milijuna kuna, plus PDV.
Stanoviti problem u cijeloj priči s patinom futurističkih blagodati je što je, još uvijek, 2021. godina, a industrija mobilnih aplikacija za vozače je već odavno etablirana, čak pomalo – za mjerila uvijek nestabilnog i disrupcijama sklonog IT resora – okamenjena. Veliki igrači su, ima tome godinama, zauzeli svoje pozicije, a svjetski mega popularne aplikacije za vozače poput Wazea, Google mapsa ili Here WeGo odavno nude sve funkcionalnosti koje se tek obećavaju za HAC-ovu aplikaciju budućnosti.
Izazov globalnim igračima
Ovdje priča počinje opasno podsjećati na onu s aplikacijom STOP-Covid 19, koja je državu koštala oko milijun kuna, a koju jednostavno, i prilično predvidivo, skoro nitko ne koristi. Naime, kolika je vjerojatnost da će netko od stranih ili domaćih korisnika odbaciti globalne navigacijske aplikacije koje koristi godinama (samo Waze ima preko 100 milijuna downloada i to samo na Androidu) kako bi se po Hrvatskoj snalazio s aplikacijom HAC-a? Stoga smo toj ustanovi uputili jednostavan upit – što će njihova aplikacija nuditi, a da već ne nude etablirani globalni igrači u tom segmentu tržišta.
Iz te institucije su nam u opsežnom odgovoru objasnili kako je “izrada aplikacije u cilju informiranja krajnjih korisnika u realnom vremenu o stanju u prometu i meteorološkim uvjetima na javnim cestama svih upravitelja autocesta te na području državnih cesta”, te pružanje informacija o stanju u prometu na javnim cestama u zemljama u okruženju (Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, Češka), obaveza po EU direktivi iz 2010. godine. Projekt se i financira u visini od 85 posto iz EU sredstava.
Ima li mobitela u autu?
Što se tiče prednosti koje će buduća aplikacija nuditi korisnicima iz HAC-a objašnjavaju kako će ona nuditi pregled stvarnog stanja na cestama, kakvo zabilježe mjerni uređaji na terenu, za razliku od popularnih aplikacija koje se temelje na signalu mobilnih uređaja u vozilima.
Osim što će, dakle, HAC-ova aplikacija precizni pobrojati i broj vozila u kojima nema niti jednog jedinog mobitela, nudit će i “točne podatke o definiranom obilaznom pravcu” u slučaju potrebe za zatvaranjem neke dionice autoceste. Slično će biti i u slučaju izvanrednog poremećaja prometa u susjednim zemljama. Naposljetku, “mobilna aplikacija će imati mogućnost dojave korisnika o izvanrednom događaju na cesti direktno operativnim službama (ophodarska služba, nadležni Regionalni Centar za nadzor i upravljanje prometom te Središnji Centar za nadzor i vođenje prometa)”.
Rakar prilično skeptičan
Kako je teško vjerovati da hrvatskim cestama prolazi značajniji broj automobila bez ijednog mobitela, te su obilazni pravci i dojave o nepredviđenim zbivanjima na cestama također uobičajene funkcionalnosti svjetski poznatih aplikacija, cijelu priču je za Telegram kratko komentirao i poznati domaći informatički stručnjak Marko Rakar.
Koji je, sasvim očekivano, prilično skeptičan. Naime, Rakar ukazuje kako postojeći sustavi online navigacijskih karata mogu prihvaćati dojave od operatera cesta o promjenama u prometu. “To besprijekorno funkcionira po Austriji, Njemačkoj, Italiji, pa je pitanje koji je smisao toga kod nas; naime ljudi koji znaju da aplikacija postoji su domaći i oni će ionako znati pratiti prometne situacije, dok strancima to neće značiti ništa jer će malo tko (ako itko) downloadati aplikaciju samo zato da bi je koristio na teritoriju koje pokriva HAC”, kaže Rakar.
Digitalizacija tople vode
U HAC-u su, jasno, daleko optimističniji. Očekuju da će aplikacija, između ostalog, modernizirati poslovne procese u firmi, povećati sigurnost prometa na cestama, te automatizirati i digitalizirati komunikacija operativnih djelatnika upravitelja javnih cesta i krajnjih korisnika.
Rakar ipak smatra kako je “uvijek bolje koristiti industrijski standardna rješenja, nego izmišljati toplu vodu”, a ovo je, “čini se, kreiranje tople vode koja nikome ne treba i koju nitko neće ni koristiti”.
No, tko zna. Možda će ipak, kad stvarno i punom parom krene digitalizacija u Hrvata, i vlasnik najvećih navigacijskih aplikacija, Google, morati razmisliti o promjeni vlastitog poslovnog modela. Još ako nekom padne na pamet proizvesti domaću internetsku tražilicu…