Zašto je EU novac za digitalizaciju i inovacije na čekanju? Vlada, začudo, još piše pravila za njegovo trošenje
Male i srednje tvrtke morat će se strpiti još nekoliko mjeseci
Prije nešto više od dva mjeseca u državni proračun sjela je izdašna svota. Krajem rujna Europska komisija uplatila je Hrvatskoj 6,14 milijardi kuna za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Bila je to dobra vijest: stigao je predujam od ukupno 47,5 milijardi kuna koliko je Hrvatskoj na raspolaganju za oporavak nakon pandemije te digitalnu i zelenu transformaciju države i gospodarstva.
Vlada ima „jasno definiranu dinamiku trošenja i općenito provedbe pojedinih reformskih i investicijskih mjera“, objašnjavao je dan nakon uplate avansa ministar financija Zdravko Marić. No, ta dinamika mogla bi pomalo razočarati male i srednje poduzetnike, one koji su se nadali da će već ove godine moći konkurirati za europska sredstva za digitalizaciju i inovacije.
Vlada o europskom predujmu
NPOO je, kako je poznato, golemi dokument s cijelim nizom planiranih ulaganja. Mnoga od njih tiču se velikih, državnih infrastrukturnih projekata. Kada je u proračun uplaćen predujam, iz Vlade su potvrdili da bi taj avansni novac trebao biti usmjeren na, primjerice, ulaganja u projekte vodnog gospodarstva, dekarbonizacije zgrada, potpore za korištenje obnovljive energije u industriji i tako dalje.
Vlada u tom priopćenju nije spominjala male i srednje poduzetnike, no u dijelu poduzetničkih krugova nadali su se da će i oni uskoro doći na red te da će država uskoro početi raspisivati i natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava za male i srednje tvrtke koje europski novac žele iskoristiti za komercijalizaciju svojih inovacija, digitalizaciju i slično. U Nacionalnom planu predviđeno je nekoliko projekata ove vrste kojima su ciljna skupina mala i srednja poduzeća.
Pravila još nisu detaljizirana
„Dodjele tih sredstava ne može biti dok ne budu donesena pravila. Očekivalo se da će pravila biti gotova do kraja rujna, to je spominjano na sastancima i službenim prezentacijama oko NPOO-a, a onda se sve preselilo na kraj godine“, tvrdi u neslužbenom razgovoru naš izvor iz poduzetničkih krugova. Pritom kao primjer potpora čiju su dodjelu očekivali navodi one za komercijalizaciju inovacija i vaučere za digitalizaciju.
Za EU fondove postoje detaljizirana pravila kako će se sredstva trošiti, koje su procedure, tko što u sustavu radi i slično. Sličnu vrstu pravila Vlada mora donijeti i za NPOO, ali ona još nisu gotova, potvrđeno nam je iz Ministarstva financija, koje ih piše, kao i iz Ministarstva gospodarstva, koje ih čeka da bi raspisalo pozive za dodjelu sredstava.
Kod Ćorića čekaju Marića
„Preduvjet za objavu Poziva je raspisivanje procedura za provedbu operacija te funkcionalan elektronički sustav za podršku operacija koji su u nadležnosti Ministarstva financija kao tijela nadležnog za koordinaciju provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, odgovorili su iz resora ministra Tomislava Ćorića na naš upit zašto još nisu objavili pozive za inovacije, vaučere za digitalizaciju itd.
Kod ministra Ćorića, dakle, tvrde da čekaju ministra Marića. A u Ministarstvu financija objašnjavaju da će se za NPOO koristiti „procedure kao u provedbi Europskih strukturnih i investicijskih fondova koje će se prilagoditi NPOO-u”. Ta prilagodba je, kažu, “u završnoj fazi” i sve će biti spremno do kraja godine.
Telegramov izvor dobro upoznat s provedbom Nacionalnog plana kaže, pak, da je malo pretjerano tvrditi da je to preduvjet “jer ispada da se samo to čeka za natječaj”. Napominje da je potrebno odraditi i druge predradnje, pripreme, razraditi natječajne procedure… Na svemu tome resorna ministarstva trenutno rade i privode kraju, napominje naš izvor.
Pozivi kreću sljedeće godine
Iz Ministarstva gospodarstva najavljuju da pozive za bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća te za komercijalizaciju inovacija planiraju objaviti u prvom kvartalu sljedeće godine, a za vaučere za digitalizaciju i bespovratne potpore za digitalizaciju u drugom kvartalu.
Pritom ističu konkretne ciljeve i rokove koje, prema planu oporavka, moraju ispuniti: na primjer, do kraja 2024. podržati inovacijske projekte 95 malih ili srednjih poduzeća ili, pak, do sredine 2026. dodijeliti najmanje 500 vaučera za digitalizaciju ukupnog iznosa od 75 milijuna kuna te razdijeliti ukupno 206 milijuna kuna potpora za digitalizaciju barem 160 poduzeća.
Nijedan od tih rokova, naravno, Ministarstvo nije prekršilo time što pozivi još nisu objavljeni. No, isto tako u zadnjoj verziji Nacionalnog plana iz srpnja ove godine kao razdoblje provedbe za sve ove projekte navedeno je pet godina – počevši od trećeg kvartala 2021. Ne treba stoga čuditi ako su se male i srednje tvrtke ponadale da će europski novac do njih stići brže, nego što to sada proizlazi iz Vladine ‘jasno definirane dinamike’.