Telegram doznaje: Europski tužitelji istražuju Vladin natječaj na kojem je najbržim prstom podijeljen 51 milijun eura
Natječaj je raspisao i javnosti predstavio Tomislav Ćorić, a provodio se na početku mandata Davora Filipovića koji ga je naslijedio na funkciji
Europsko tužiteljstvo (EPPO) objavilo je danas svoje godišnje izvješće u kojem je potvrđeno da su u Hrvatskoj lani otvorena 23 postupka zbog sumnje u malverzacije s europskim novcem teške 313,6 milijuna eura. Jedan od slučajeva koji istražuju odnosi se na sumnjivu dodjelu 380 milijuna kuna, odnosno oko 51 milijun eura sredstava iz takozvanog Mehanizma za oporavak i otpornost. To je novi europski fond koji je u funkciji od veljače 2021. godine.
Telegram doznaje da EPPO istražuje dodjelu novca kroz projekt Komercijalizacija inovacija, koji je financiran upravo iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, kao kraka europskog mehanizma. Sasvim konkretno, pokušava se utvrditi tko je i na koji način koristio tzv. botove odnosno ‘skripte’ za prijavu na natječaj, zaobilazeći tako pravila koja brane korištenje automatiziranog prijavljivanja na natječaj.
U pitanju su softverska rješenja koja su u stanju podnijeti prijavu u djeliću sekunde, a kako su sredstva dodjeljivana prema sistemu ‘najbržeg prsta’ razumljivo je da su oni koji su varali uz pomoć botova bili u prednosti. Utvrđivanje tog lažiranja iznimno je složeno, te trenutno traje potraga za računalnim dokazima, budući da su neki botovi, iako su korišteni, izbrisali sve tragove iz sustava za prijavu. Telegram od početka prati ove muljaže.
Kronologija spornog natječaja
Ovaj natječaj 1. travnja 2022. objavilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Do početka svibnja prošle godine na njegovom je čelu bio Tomislav Ćorić, a nakon jedne u nizu rekonstrukcija Vlade i odlaska Ćorića u Hrvatsku narodnu banku, preuzeo ga je aktualni ministar Davor Filipović. Upravo je Ćorić bio taj koji je ovaj natječaj najavio na sjednici Vlade, jer se radilo o jednom od prva tri velika natječaja iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. “Privatni sektor čekao je ove natječaje”, dodao je.
Kao cilj natječaja na kojem se dodjeljivao 51 milijun eura naveli su “poticanje ulaganja neophodnih za komercijalizaciju inovacija i rezultata istraživanja i razvoja”.
“Poticat će se inovativni projekti s najvećom vjerojatnošću za komercijalni uspjeh, a čime će se pokrenuti poslovne aktivnosti i proizvodnja na temelju primijenjenih rješenja”, objavljeno je na početku natječaja u kojem su sredstva, iako je sve okončano golemom aferom, ipak dodijeljena. Minimalni iznosi koji su se dodjeljivali iznosili su oko 110 tisuća eura, a maksimalni oko 709 tisuća eura.
Prijavljeno korištenje botova
Nakon što su tijekom travnja i početkom svibnja prošle godine održane prve radionice na kojima je objašnjeno kako će se natječaj provoditi, 20. svibnja 2022. otvoreno je zaprimanje prijava. Krenuo je ‘najbrži prst’, pri čemu je očito bilo spornih korištenja botova.
Konzultanti i ulagači javno su iznosili svoje sumnje o botovima, dok su iz Ministarstva financija uvjeravali da su nadležnim tijelima prijavili potencijalne zlouporabe. A s obzirom na to da je automatizirano prijavljivanje izričito zabranjeno, bilo je za očekivati da će na kraju i europsko tužiteljstvo reagirati. Natječaj je službeno zatvoren u rujnu prošle godine.
Nakon ove afere ministar Filipović zaustavio je novi natječaj na kojem su se uz pomoć najbržeg prsta trebala dodjeljivati sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Radilo se o 15-ak milijuna eura za “Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća” i to “zbog izmjene modaliteta Poziva”, odnosno odustajanja od metode najbržeg prsta.
Pravila fonda za oporavak
“Sredstva ne mogu dobiti oni koji su za podnošenje projektnog prijedloga koristili sustav na automatiziran, robotiziran ili sličan način u svrhu stjecanja neopravdane prednosti. To se smatra zlouporabom informacijskih tehnologija”, navedeno je u Općim uvjetima za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Drugim riječima, nema dvojbe da je tijekom prijave bilo zlouporaba, samo je pitanje kome će ih europsko tužiteljstvo uspjeti dokazati.
Informacijski stručnjaci već su ranije objasnili da se tzv. ‘skripte’ odnosno botovi koriste kako bi se stekla prednost kod prijave na natječaju. Funkcioniraju na dva načina: jedni mijenjaju kodove te na taj način utječu na redoslijed prijava, dok drugi rade na principu automatiziranog prijavljivanja, te doista mogu reagirati u milisekundi nakon što se javni poziv otvori.