Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zašto je papa Franjo primio Dodika?

Analiza neobičnog susreta u Vatikanu

ZADNJA IZMJENA: tra 26, 2019
Foto: Profimedia, AKG

Problematičniji od poziva pape Franje šefu Republike Srpske Miloradu Dodiku da posjeti Vatikan, bio je samo svečani doček koji mu je upriličila Sveta Stolica. Premda u Vatikanu tvrde kako je švicarska garda bila postrojena u čast Dodika kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, to je daleko od istine. Što je potvrdio i Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je izjavio kako najviša državna institucija u toj zemlji nije bila obaviještena o pozivu pape niti je o tomu raspravljala.

Stoga Dodikov posjet Rimu, istakao je Džaferović, može biti isključivo privatne naravi. Zaključio je kako stavovi koje će Dodik iznijeti papi nisu politika BiH te da su to isključivo njegova stajališta. Već ta izjava člana Predsjedništva BiH dovoljna je da se tretman banjalučkog šerifa u Vatikanu drži krajnje sramotnim. Međutim, ako je Sveta Stolica mogla tek tako priječi preko izjava Dodika i brojnih srpskih političara koji su godinama optuživali Vatikan da je “leglo smrtnih neprijatelja srpskog naroda” te sada još mirno promatraju kako Dodik na sve načine pokušava uništiti BiH, onda se, dakako, ničemu ne treba čuditi.

Pogotovo stoga što ni Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić nije bio informiran niti konzultiran o pozivu Vatikana Miloradu Dodiku što je doista posve neobjašnjivo i krajnje neuobičajeno. I legendarni banjolučki biskup Franjo Komarica nije imao pojma o pozivu Vatikana pa se postavlja pitanje kako je moguće da papa Franjo organizira posjet tako kontroverznog političara, a da se o tomu ne konzultira s najvišim katoličkim svećenicima u BiH. Nakon što je biskup Komarica saznao da Dodik odlazi u Vatikan rezignirano je zaključio kako se nada da će Dodik objasniti papi Franji gdje je nestalo 95 posto katolika koji su prije rata u BiH živjeli na području Banjolučke biskupije. Inače Milorad Dodik već dugo napada biskupa Komaricu zbog, kako kaže, “njegova lajanja protiv Republike Srpske”.

Vatikan niti jednom riječju nije negirao Dodikove tvrdnje

Papino ponašanje teška je pljuska ne samo kardinalu Puljiću i biskupu Komarici nego i svim katolicima, ali i većini građana BiH koji znaju da je Republika Srpska zasnovana na zločinu i genocidu koji su počinjeni na Bošnjacima i Hrvatima u BiH. I dok papa Franjo nije našao za shodno da o pozivu Dodiku obavijesti najviše crkvene dostojanstvenike u BiH, čime im je zorno pokazao koliko drži do njih, banjalučki vlastodržac odmah je odjurio u Beograd na noge patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Irineju.

Bilo je više nego upadljivo kako Dodiku nije bilo ni na kraj pameti javno izjaviti kako je pozvan u Vatikan kao predsjedavajući Predsjedništva BiH. Dok je Dodik šutio o tomu, u Beogradu i Banjaluci stalno se ponavljalo kako on putuje u Vatikan kao izaslanik srpskog naroda. To je posredno potvrdio i patrijarh Irinej koji je Milorada Dodika pozdravio riječima “naš predsjednik”.

Vatikan niti jednom riječju nije negirao tvrdnje Dodika kako će s papom Franjom razgovarati o zločinima u NDH, a posebice u logoru Jasenovac te o beatifikaciji kardinala Alojzija Stepinca. Dodig je također najavio da će u središtu pozornosti razgovora u Vatikanu biti izgradnja memorijalnog spomen-parka jasenovačkim žrtvama u Donjoj Gradini te o problemu pokrštavanja odnosno iseljavanju Srba. Pri tomu Dodik naziva kardinala Stepinca “zloglasnikom ustaškog režima” koji je “blagoslovio stradanje 500 tisuća Srba u logoru Jasenovac”.

‘Razgovarali su o važnim pitanjima u Europi i svijetu’

Nažalost, u Vatikanu se nitko nije sjetio upitati Dodika zašto stalno veliča srpske ratne zločince iz Drugog svjetskog rata te iz nedavnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije, niti zašto naziva Radovana Karadžića i Ratka Mladića, masovnim ubojicama iz Srebrenice, herojima te zbog čega odbija prihvatiti presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu.

Dodik se nakon susreta s papom Franjom pohvalio kako mu je prenio pozdrave patrijarha srpskog Irineja. Potom je, kao da je u najmanju ruku američki predsjednik Donald Trump ili ruski predsjednik Vladimir Putin, važno izrazio svoje zadovoljstvo razgovorima te je istakao da su on i papa ”razgovarali o važnim pitanjima u Europi i svijetu. Zaključili smo da je veoma važno da se sačuvaju stabilnost i mir. Zajednički smo izrazili žaljenje zbog događaja na Novom Zelandu i Šri Lanki”.

Sve bi to, dakako, bilo vrlo lijepo da se Dodik u BiH ne ponaša na upravo potpuno suprotan način. On je taj koji neprestano podriva tu državu, ugrožava njen mir, stabilnost i sigurnost. Dodikovom nedavnom odlukom da se donese zakon o rezervnom sastavu policije u Republici Srpskoj, stvorene su sve pretpostavke da se ta pričuvna policija pretvori u vojsku Republike Srpske. A to će onda biti zlokoban znak za obnovu krvavih obračuna u toj napaćenoj i nesretnoj državi. Sa sigurnošću se može pretpostaviti da ni ta tema nije bila na dnevnom redu susreta u Rimu. Inače, mediji u Srbiji i Republici Srpskoj već su se pohvalili kako su razgovori pape Franje i Milorada Dodiga trajali 45 minuta, iako je običaj da ti sastanci traju 20 minuta. Dodika je također primio državni tajnik Svete stolice, kardinal Pietro Parolin.

Niz razloga koji se spominju po kaptolskim kuloarima

Posve neočekivan, ali i neopravdan postupak pape Franje, teško bi se mogao opravdati njegovom željom da se na taj način poboljšaju odnosi između Katoličke i Pravoslavne crkve. Jednostavno, zbog svih repova koji se vuku za Dodikom, od negiranja ratnih zločina do kriminala i korupcije u Republici Srpskoj, on nikako ne može biti vjerodostojan posrednik. Pa zašto se onda papa Franjo odlučio na takav potez. Cijeli je niz razloga koji se spominju po kaptolskim kuloarima u Zagrebu.

Po jednima papa Franjo, još dok je bio svećenik i kardinal Bergoglio, susretao se u Argentini s hrvatskim iseljenicima koji su tu došli nakon II Svjetskog rata i od kojih je većina pripadala ili surađivala s ustaškim režimom u NDH. I tih se svojih opredjeljenja nisu odricali, što dio katoličkog klera u Južnoj Americi, često ljevičarski nastrojen, nikako nije mogao prihvatiti. Tako je papa Franjo, smatra se na Kaptolu, došao u Vatikan prepun predrasuda prema Hrvatima. A tu ga je onda dočekao belgijski kardinal Godfried Danneels, jedan od njegovih najbližih suradnika koji je od početka agresije na Hrvatsku, pod utjecajem srpskog lobija, stalno upozoravao na obnovu ustaštva u Hrvatskoj.

Odgađanje proglašenja Stepinca svetim

Među ostalim, i on se priklonio izmišljotinama da je u ustaškim logorima u Hrvatskoj pobijeno najmanje 500.000 Srba, Židova, Roma… Zbog kardinala Danneelsa, smatra se na Kaptolu, u Vatikanu Katolička crkva u Hrvatskoj nema više niti jednog važnog i relevantnog dužnosnika. Upravo je kardinal Danneels najodgovorniji što je papa Franjo smijenio kardinala Nikolu Eterovića koji je obavljao iznimno važnu funkciju generalnog tajnika Biskupske sinode. Od tada, osim Ante Jozića, novoizabranog naslovnog nadbiskupa Cisse i apostolskog nuncija u Obali Bjelokosti, koji je nedavno teško stradao u prometnoj nesreći u Splitu, Kaptol više nema niti jednog utjecajnijeg svećenika.

Zbog svega toga, tvrdi se na Kaptolu, nije čudno što je papa Franjo odgodio proglašenja kardinala Stepinca svetim. Umjesto toga odlučio je formirati Radnu skupinu sastavljenu od katoličkih i pravoslavnih stručnjaka koja trebaju zajedno preispitati sporna pitanja o povijesnoj ulozi kardinala Stepinca. Papa Franjo time je napravio presedan kakav se još nije dogodio u višestoljetnoj povijesti Katoličke crkve. Takva njegova odluka izazvala je ogorčenje u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj.

Naime, proces beatifikacije blaženog kardinala Alojzija Stepinca završen je već prije gotovo pet godine, pa je nekoliko puta objavljen čak i datum kada se kardinal Stepinac trebao proglasiti svetim. Čak je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić na svečanoj uskršnjoj misi 2014. izjavio da nitko i ništa više ne može zaustaviti Crkvu da proglasi Alojzija Stepinca svetim. Glavni krivac za takav obrat je, drži dio katoličkog klera u Hrvatskoj, srpski patrijarh Irinej koji je u svojem pismu papi Franji, pobrojao cijeli niz groznih zločina koji su počinjeni u NDH od strane ustaškog režima, pa je time zaustavio proces beatifikacije kardinala Stepinca.

Je li Hrvatska kolateralna žrtva globalne vatikanske politike?

Istodobno, kažu, papa Franjo očito nije ostao imun na sve češće kritike iz inozemstva kako u Hrvatskoj buja revizionizam povijesti koji je u službi rehabilitacije ustaškog režima. Premda je kardinal Danneels umro u ožujku ove godine, na Kaptolu smatraju kako je njegova ostavština i dalje vrlo prisutna u vatikanskim odajama. Za nevolju, sljedbenicima kardinala Danneelsa sada su se još priključili i austrijski biskupi koji također upozoravaju na neprihvatljivo toleriranje fašizma i ustaškog režima.

Na Kaptolu se često može čuti kako je Hrvatska već više puta u povijesti bila kolateralna žrtva globalne vatikanske politike, posebno kada je riječ o odnosu Katoličke i Pravoslavne crkve. Svaki papa želi prebroditi razlike između katoličanstva i pravoslavlja, nastoji započeti međucrkveni dijalog, pronaći zajednički jezik i program. Riječju: uspostaviti međusobno povjerenje, toleranciju i razumijevanje. To je već godinama prioritet vatikanske politike, kojemu je sve podređeno, pa i interesi Katoličke crkve u Hrvatskoj. Sve je to vjerojatno istina, no valja ipak upitati koliko su vlasti i Katolička crkva u Hrvatskoj odgovorni za takvu lošu percepciju, zašto se daje povoda za tako teške optužbe te što bi valjalo poduzeti i promijeniti kako bi se ta negativna slika ispravila.

Mladen Pleše
Novinar
464 članka Više o autoru
Više s weba