Zašto mislim da spajanje ministarstava pravosuđa i uprave, koje sam razdvojio prije 30 godina, nije u skladu s Ustavom
Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivica Crnić za Telegram objašnjava što bi realno moglo poći krivo
Predsjednik Vlade i mandatar Andrej Plenković jučer je i službeno potvrdio da bi se u njegovoj budućoj Vladi Ministarstvo pravosuđa trebalo spojiti s Ministarstvom uprave. Najavljeno je to kao jedan od poteza u sklopu racionalizacije broja ministarstava.
Međutim, ta je odluka i prije nego što je realizirana naišla na brojne kritike. Prva je reagirala Udruga hrvatskih sudaca jer smatra da bi to spajanje ugrozilo neovisnost sudstva. Naime, upravni sudovi odlučuju o tužbama protiv rješenja koja donose razna upravna tijela, te bi bilo prilično nezgodno da im je na čelu ista osoba – ministar pravosuđa i uprave.
Nekoć smo imali jedno ministarstvo pravosuđa i uprave
Doduše, Hrvatska je prije gotovo 30 godina imala ministarstvo pravosuđa i uprave. Na njegovom čelu bio je Ivica Crnić još tamo 1992. kada je Vladu RH kao premijer vodio Hrvoje Šarinić. Gospodina Crnića, koji je danas ugledni odvjetnik, zamolili smo za komentar najave ponovnog spajanja dvaju ministarstava. U svom istupu iznimno je kritičan posebno zato što je upravo on bio taj koji je predložio da se to dvojno ministarstvo razdvoji na – ministarstvo pravosuđa i ministarstvo uprave.
“Razumijem nakanu premijera Plenkovića da se broj ministarstva, u složenoj situaciji u kojoj se država nalazi, smanji. No, nisam siguran da su uzeti u obzir svi bitni elementi za prijedlog da se spoje ministarstva pravosuđa i uprave”, kazao nam je gospodin Crnić.
Kako je došlo do razdvajanja dva ministarstva?
“Kao ministar pravosuđa i uprave inicirao sam da se to dvojno ministarstvo podijeli na samostalno Ministarstvo pravosuđa RH i na samostalno Ministarstvo uprave. Ta je podjela učinjena 1993. i postoji do danas. Smatram da prijedlog za spajanje tih ministarstava nije u skladu s ustavnom činjenicom da su izvršna vlast i sudbena vlast dvije Ustavom odvojene i samostalne državne vlasti”, govori nam.
“Državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Člankom 4. Ustava ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu regionalnu samoupravu”, podsjeća odvjetnik Crnić na osnove ustavne pretpostavke. Prijedlog premijera Plenkovića s njima se, smatra Crnić, duboko kosi.
Što bi realno moglo poći u krivom smjeru?
Gospodin Crnić zatim i pojašnjava što bi spajanje ministarstava značilo u stvarnom životu.
“Kolokvijalno, posao je Ministarstva pravosuđa organizirati djelovanje sudbene vlasti, a Ministarstva uprave djelovanje izvršne vlasti. Iako u hrvatskom ustavnom poretku formalno ne postoji opća prevlast jedne grane vlasti nad drugima ili dviju grana nad trećom, ponovno prema Članku 4. Ustava, to u stvarnom političkom životu države nije tako”.
Prije svega, tumači Crnić, valja ukazati na ovlast zakonodavne i izvršne vlasti da, po slobodnoj procjeni, što može značiti diskrecijski i arbitrarno, određuju proračun sudbene vlasti. Time se, smatra, (ne)izravno utječe na njezin položaj i razvoj.
“Nadalje, postoji bitna ustavna ovlast izvršene vlasti da prema Članku 113. Ustava predlaže i zakonodavne da prema Člancima 81. i 82. Ustava donosi donosi zakone. Sudbena vlast, iako je treća i navodno ravnopravna državna vlast, tu ima minimalnu mogućnost utjecaja na rezultat takvog postupka”, upozorava gospodin Crnić.
Hoće li građanima biti ugrožena prava?
Objašnjava kako nekvalitetni zakoni i drugi propisi itekako imaju posljedice na mogućnost optimalnog djelovanja sudbene vlasti, što se automatski reflektira i na ostvarivanje odnosno zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
“Zato spajanje ministarstva koja su dužna organizirati djelovanje sudbene i izvršne vlasti, kao dvije samostalne sastavnice državne vlasti, uopće nije jamstvo da će organizacija rada bilo sudbene bilo izvršne vlasti biti bolja. Naprotiv”, zaključuje u istupu za Telegram bivši ministar pravosuđa i uprave.