Zašto Putin najednom želi pregovarati o miru?

Ruska invazija ide sporije nego se očekivalo, Ukrajinci pružaju snažan otpor

Image: 507886350, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia
FOTO: Profimedia

Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je, pomalo iznenađujuće, signalizirao kako je spreman organizirati mirovne pregovore s ukrajinskom vladom. Njegov glasnogovornik išao je toliko daleko da je kazao kako Kremlj priznaje trenutnu vlast u Ukrajini, iako je ruski stav odavno bio da je u Ukrajini na vlasti “režim koji ne predstavlja demokratsku vlast” i “marionetska država pod utjecajem Zapada”.

Kasno sinoć ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kazao je kako prihvaća Putinovu ponudu da održe mirovne pregovore, te da s ruskom stranom dogovaraju mjesto i vrijeme održavanja takvog skupa. U isto vrijeme, Putinove kopnene, zračne i morske snage provode totalnu invaziju na Ukrajinu, pa se postavljaju pitanja o njegovim stvarnim ciljevima vojne operacije.

Duga invazija ne odgovara Putinu

Prvo, prema američkim i britanskim obavještajnim izvorima, ruska invazija ide bitno sporije nego je Kremlj očekivao. Ukrajinci pružaju žestok i organiziran otpor, u mnogim dijelovima zemlje ruske su snage zaustavljene i moraju se upuštati u iscrpljujuće borbe. Definitivno nije došlo do instantnog slamanja otpora, čemu se Putin navodno nadao.

Što agresija bude dulje trajala, rast će međunarodni i domaći pritisak na Putina, bit će teže organizirati opskrbne linije za vojsku, a Ukrajina će dobivati sve više pomoći sa Zapada. Zato je Putinov plan, prema izvorima ukrajinskih službi i Ministarstva obrane, bio da u prvih dan-dva dana invazije osvoji Kijev, svrgne trenutno vlast, postavi proruskog predsjednika i proglasi pobjedu.

Drugo, Putinova ponuda za mirovne pregovore možda ukazuje na njegov stvarni politički cilj. Putin ne želi držati čitavu Ukrajinu pod okupacijom, što bi bila izuzetno skupa, riskantna i mukotrpna operacija, poput promašene američke misije u Iraku, ili sovjetske u Afganistanu. Njegov stvarni cilj vjerojatno je od Ukrajine napraviti novu Bjelorusiju, formalno nezavisnu zemlju nad čijom vlasti Moskva ima potpunu kontrolu.

Moguće da se radi o manevru

U sklopu takvog aranžmana, Putin vjerojatno planira aneksirati istočni dio ukrajinskog teritorija, pod izlikom da štiti rusko stanovništvo na tim područjima. Zato mu odgovara da se brzinski sklopi nekakav sporazum s Ukrajinom, koji može prikazati kao svoju veliku pobjedu. Vjerojatno bi inzistirao na tome da Zelenskij napusti vlast, da Ukrajina zauvijek “neutralna”, odnosno bliže Rusiji nego Zapadu, te da se u potpunosti razoruža.

Treće, moguće je da se radi o običnom manevru, očajničkom pokušaju da se prikaže kao razuman lider koji je otvoren za razgovore, kako bi kasnije mogao reći da su Ukrajinci bili nerazumni i nisu htjeli ozbiljno pregovarati. Nije jasno koga bi takvi mirovni pregovori uvjerili da je Putin razuman.

Jedna od najčudnijih stvari oko ruskog napada na Ukrajinu jest što Putin uopće nije ni pokušao izmisliti smislenu izliku pod kojom napada suverenu državu, neki lažni povod ili ukrajinsku provokaciju. Naprosto je umarširao u ukrajinski teritorij.

Putin možda signalizira opoziciji

Četvrto, Putin možda želi signalizirati eventualnim proruskim elementima u ukrajinskim strukturama kako je mir moguć, vrlo brzo, ukoliko pristanu na njegove uvjete. Jučer je već pozvao vojnike da se predaju i prestanu podržavati “ovu bandu narkomana i neonacista koja upravlja Ukrajinom”. Inzistiranjem na mirovnim pregovorima, Putin šalje signale da je otvoren za dogovore, samo mu smeta Zelenskij koji vjerojatno neće prihvatiti sve ruske uvjete.

No, Ukrajina djeluje izuzetno složno i odlučno u namjeri da odbije ruske napadače i obrani svoj teritorijalni integritet. U svakom slučaju, višemjesečna ili višegodišnja okupacija Putinu nikako ne odgovara; za pretpostaviti jest da će se držati svog inicijalnog plana, osvajanja Kijeva, postavljanja nove vlade i potpisivanja mirovnog sporazuma kojim bi Ukrajinu stavio pod svoju čeličnu šapu.