Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zašto za Europsku uniju ne bi baš bilo najzgodnije da Kina i Amerika prekinu trgovinski rat

EU bi mogla platiti cijenu od nekoliko desetaka milijardi dolara ako dođe do sporazuma između ove dvije zemlje

ZADNJA IZMJENA: pro 3, 2018
Foto: AFP/APF

Za razliku od velikog broja političara i poslovnih ljudi iz svijeta koji su s puno nade očekivali da će kineski predsjednik Xi Jinping i američki predsjednik Donald Trump na marginama summita G20 u Buenos Airesu uspjeti postići kompromis i prekinuti međusobni trgovinski rat, Europska unija takvog se dogovora zapravo užasava. S punim razlogom. Sasvim je, naime, realan strah da bi upravo Bruxelles mogao postati žrtva političke trgovine između dvije najmoćnije ekonomske sile svijeta te da bi EU mogla platiti cijenu od nekoliko desetaka milijardi dolara ako dođe do sporazuma.

Bez obzira što je predsjednik Trump u Buenos Airesu pristao da za tri mjeseca odgodi donošenje zakona kojim se povećavaju carine za kinesku robu s 10 na 25 posto, Bruxelles nikako ne može biti miran. Štoviše, razlozi zbog kojih je Trump odgodio novi udar na gospodarstvo Kine razlog su više za paniku u EU. Trgovinska razmjena između SAD-a i Kine doista je krajnje nepovoljna po Washington.

U 2017. godini SAD su izvezle u Kinu roba u vrijednosti od 129,893 milijarde dolara, a uvezle za 505,407 milijardi dolara tako da u samo jednoj godini minus u trgovinskoj razmjeni s Kinom iznosi više od 375 milijardi dolara. Stoga ne čudi da su SAD upozorile da će, ako Peking ne pristane u roku od 90 dana na zahtjeve Washingtona za uravnoteženje međusobne trgovinske bilance te se ne smanji američki deficit u trgovini s Kinom, odmah povećati carine na 25 posto kao što je predviđeno.

Trump strašno zadovoljan pregovorima

Sarah Sanders, predstavnica za tisak Bijele kuće, najavila je kako bi se spor mogao pozitivno riješiti jer je kineski predsjednik Xi Jinping, na sastanku koji je trajao 2,5 sata, obećao “da će Kina kupiti velike količine poljoprivrednih, energetskih, industrijskih i drugih proizvoda iz SAD te tako smanjiti trgovački debalans između dvije države.” Sanders je posebno naglasila kako je Kina najavila da će odmah odkupiti goleme količine poljoprivrednih proizvoda od američkih farmera.

Predsjednik Trump svoju je odluku o povećanju carina opisao kao odmazdu za dugu povijest nepravednih kineskih trgovinskih praksi. Premda je Donald Trump dan uoči summita izjavio kako je “vrlo malo vjerojatno” da će biti zadovoljan ponudom Kine, nakon završetka pregovora pohvalio se kako je sastanak bio “nevjerojatno divan i produktivan s neograničenim mogućnostima za SAD i Kinu.”

Istodobno, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi istaknuo je kako je susret održan u prijateljskoj i iskrenoj atmosferi, da su razgovori bili iznimno pozitivni te da su se dvojica lidera složila da se odnosi između dviju država moraju obavezno popraviti. Dodao je kako je “rasprava o ekonomskim i trgovinskim pitanjima bila vrlo pozitivna i konstruktivna te je postignut konsenzus kako bi se zaustavilo daljnje uzajamno povećanje carina.” Naglasio je kako je “Kina spremna povećati uvoz iz SAD u skladu s potrebama svog domaćeg tržišta i potrebama ljudi kako bi se postupno smanjila neravnotežu u trgovinskoj razmjeni. ”

Kina naprosto naredi firmama da kupuju od SAD-a

Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders izjavila je također kako je kineski predsjednik obećao da će spriječiti krijumčarenje fentanila, droge koja je 50 puta jača od heroina te sintetičkih opioida. Pri tome je Peking preuzeo obvezu da će onima koji krijumčare tu drogu u SAD biti izrečene maksimalno visoke kazne. Bijela kuća ocijenila je to “prekrasnom humanitarnom gestom”. Sanders je kazala novinarima kako su se dvojica čelnika dogovorila da će započeti pregovore o “strukturnim promjenama” u zaštiti intelektualnog vlasništva, necarinskih prepreka ulasku američkih tvrtki u Kinu, praksi da se američki investitori prisiljavaju na predaju tehnološkog znanja te će se morati riješiti i pitanje internetskih krađa.

Kineska vlada, koja je vlasnik ili suvlasnik brojnih najvećih kineskih tvrtki, može narediti preko Komunističke partije i svim ostalim privatnim tvrtkama u državi da kupuju više američkih proizvoda, čak i ako su njihove cijene manje konkurentne od europskih. S obzirom da će Kina sasvim sigurno ispuniti dana obećanja Trumpu, to automatski predmnijeva manju kupovinu europskih roba. Kao što najava da će američke tvrtke imati povlašteni pristup kineskom tržištu istodobno znači i nepovoljniji položaj za europske kompanije.

Inače, EU je izvezla u 2017. u Kinu proizvoda u vrijednosti 176 milijardi dolara, a uvezla za 374,6 milijardi dolara. Stoga je njen minus u trgovini Kinom veći od 190 milijardi dolara. EU je istodobno izvezla u SAD roba u vrijednosti od 375,5 milijarde dolara, uvezla za 255,5 milijardi dolara, pa stoga SAD bilježi minus u trgovinskoj razmjeni s EU u visini od 120 milijardi dolara. Cecilia Malmstrom, povjerenica Europske komisije za trgovinu nije krila zabrinutost postignutim dogovorom te je priznala da bi eventualni sporazum između Kine i SAD, u obliku u kakvom je najavljen, bio vrlo nepovoljan za EU. “Naravno, to bi bilo loše za EU, takvi dogovori neće nam se svidjeti i morat ćemo se uključiti u pregovore s obje strane.”

EU je mislila da će imati koristi od trgovinskog rata

Već prošlog ljeta Kina je kupila veliki broj američkih zrakoplova od američke kompanije Boeing, dok je smanjila narudžbe za kupnju europskih Airbusovih aviona. Na taj način Peking je poslao poruku da je spreman pomoći u uravnoteženju međusobne trgovinske bilance. U Bruxellesu nisu bili nezadovoljni trgovinskim ratom Kine i SAD jer su vjerovali da će EU imati koristiti od tog sukoba, premda su bili svjesni da bi daljnja eskalacija carinskim ratom mogla srušiti svjetsko i europsko gospodarstvo. Zbog povećanja carina očekivali su, naime, da će se Kina i SAD okrenuti kupovini europskih proizvoda.

Predsjednik Trump već je ranije odbio ponudu Bruxellesa da se EU i SAD zajednički izbore za povoljnije pozicije na kineskom tržištu. Zbog toga je Bruxelles zamjerio Trumpu da želi cijeli plijen i svu korist zadržati za sebe. EU je također nastojala uspostaviti savez s Washingtonom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kako bi se zajednički borili protiv, “nepoštene kineske trgovinske prakse,” ciljajući pri tomu vladine subvencije državnim tvrtkama kojima se narušava slobodna tržišna utakmica na svjetskom tržištu.

Još jedna loša posljedica za Europsku uniju

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srpnju je uspio iskamčiti trgovinski sporazum s predsjednikom Trumpom obećavajući povećanu kupnju američke soje i drugih poljoprivrednih proizvoda premda su predsjednikovi savjetnici upozoravali da ni to nije dovoljan ustupak Europe. Dogovor između Kine i SAD ima još jednu negativnu posljedicu za Europsku uniju. Naime, kad predsjednik Trump riješi sporove s Kinom, moći se ponovno usredotočiti na odnose s Bruxellesom.

A to znači da će se vrlo brzo na dnevnom redu naći povećanje uvoznih carina za europske automobile kako bi ograničio njihov uvoz u SAD. Takvoj Trumpovoj odluci u velikoj je mjeri kumovala prijetnja General Motorsa da će otpustiti oko 15.000 radnika u SAD i Kanadi. Ta odluka je donesena zbog negativnih posljedica Trumpovog trgovinskog rata s Pekingom: prodaja GM-ovih automobila počela je u Kini dramatično padati, a budući je zbog carinskog rata porasla cijena čelika to će stajati General Motors dodatnu milijardu dolara više.

Premda je Trump zaprijetio Mary Barri, izvršnoj direktorici General Motorsa, da se poigrava s krivom osobom, u to kompaniji upozorili su da će na taj način uštedjeti 6 milijardi dolara. Predsjedniku Trumpu ne preostaje drugo nego povećati carine za europske automobile nadajući se da će tako zaštititi radna mjesta u američkoj automobilskoj industriji. Američki predsjednik suočen je s još jednim problemom: u znak odmazde Kina je radikalno smanjila uvoz soje i ostalih poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a što je odmah pogodilo američke poljoprivrednike koji su u najvećem broju najbrojniji glasači predsjednik Trumpa.

Kina će popustiti jer ne može podnijeti nove carine

Bernd Lange, šef trgovinskog odbora Europskog parlamenta, upozorio je kako su mu američki diplomati otvoreno prijetili da će u Bruxellesu, ako se ne suglase s novim, povećanim carinama, svi morati “staviti sigurnosne pojaseve jer dolazi opasno nevrijeme i grmljavina”.

Trgovinski rat između SAD i Kine buknuo je 6. lipnja kad je Washington povećao na 25 posto carine za 818 kineskih proizvoda što stoji Peking 34 milijarde dolara godišnje. Kina je odmah uzvratila povećanjem carina na 25 posto za isti broj američkih proizvoda. No, pravi udar uslijedio je krajem rujna kad su SAD uvele carinu od 10 posto za cijeli niz proizvoda što će Kinu stajati godišnje oko 200 milijardi dolara. Odgovor Pekinga bio je neusporedivo blaži jer su carine od 10 posto koje su oni uveli nanijele gubitak američkim tvrtkama od 60 milijardi dolara.

Budući da bi najnovije carine kojima prijeti Donald Trump mogle stajati Peking dodatnih 267 milijardi dolara, sasvim je sigurno da će Kina pristati na kompromis. Jer takav udar ne može bez ozbiljnih posljedica podnijeti čak ni moćno kinesko gospodarstvo. Stoga će Peking biti prisiljen na znatne ustupke, premda ni Washington neće tjerati mak na konac. Svjestan je, naime, da bi se Kina, u slučaju američke nepopustljivosti, mogla okrenuti drugim tržištima, prije svega europskom, što bi onda zadalo ozbiljan udarac američkoj ekonomiji.

Mladen Pleše
Novinar
470 članaka Više o autoru
Više s weba