Kako je Kalifornija ostala bez vode? Ovdje je sve što trebate znati o tome
Kaliforniju je pogodila najveća suša još od 1895. i kronično nema vode
Kalifornija se suočava s jednom od najvećih suša u povijesti. Spremnici vode sve su prazniji. usjevi venu na poljima, a u gradovima je najavljeno obvezno smanjenje korištenja vode od 25%. U pravoj zbrci informacija postaje teško odgovoriti na temeljna pitanja o suši. Kako je došlo do ovako katastrofalne suše? Tko su najveći potrošači vode? Koji su prijedlozi za rješavanje problema?
1. Kako je do ovoga došlo?
Trenutno sušno razdoblje, koje je započelo 2012. godine, gore je od ičega što je Kalifornija dosad morala pretrpjeti po pitanju vremenskih prilika. Doslovce se cijela država suočava s “ozbiljnom”, “ekstremnom” ili “iznimnom” sušom. Ne samo da je količina oborina iznimno niska, nego se Kalifornija prži na iznimno visokim temperaturama, koje ubrzavaju isparavanje vode. Za visoke temperature dijelom je krivo i globalno zatopljenje.
Nedostatak kiše i visoke temperature dva su faktora koja su uzrokovala najgore sušno razdoblje još od 1895. godine. Spremišta vode poput jezera Oroville i Shasta, ključna za skladištenje vode i njenu dostavu korisnicima, daleko su ispod svojih kapaciteta. Ove su se zime stvari dodatno pogoršale, jer zbog većih temperatura nije palo dovoljno snijega, a jedna trećina sveukupne zalihe vode u Kaliforniji dolazi od snijega s planina.
Međutim, suša je nešto na što su stanovnici Kalifornije računali. Naime, iako se nije očekivala u ovom intezitetu, znalo se da je suša neizbježna i unaprijed se planiralo kako se boriti protiv nje. Problem nije u tome što nitko nije predvidio sušu, već u tome što nitko nije sposoban riješti temeljni problem koji je istovremeno manje zastrašujuć i teži za riješiti od suše: iznimno kompleksan vodni sustav i nerazboritu politiku vezanu uz vodu, koja uključuje i različite cijene vode diljem zemlje, piše Vox.
2. Tko troši najviše vode?
Najveći potrošači vode su urbani korisnici i velika poljoprivredna imanj, a velika količina vode odlazi i za očuvanje okoliša, sažima Time.
U jednoj prosječnoj godini 50% vode potroše ljudi: na agrikulturu ode 40% kalifornijske vode, a 10% na gradove. Druga polovica ostavljena je okolišu, tj. voda je ostavljena u slobodnom protoku prirodom, gdje održava ekosustav na životu.
U ovo vrijeme suše dolazi do pravih konflikata oko prioriteta. Tako se na primjer vodi rasprava oko toga treba li trošiti vodu na očuvanje tek šest zaštićenih riba dok usjevi u zemlji umiru. Ekolozi kažu da svakako da, jer su one neizmjerno bitne za očuvanje ekosustava, ali farmeri se bune, prenosi Wired.
Na farme otpada 80% potrošnje vode kad se gleda samo upotreba vode od strane ljudi, a upravo su farmeri najpogubniji za okoliš, jer su u nedostatku površinske vode počeli crpiti podzemnu vodu, što je uzrokovalo ekstremno smanjenje količine podzemne vode u državi.
Ostalih 20% ljudske konzumacije otpada na kućanstva. I iako se stanje poboljšava i konzumacija smanjuje, a uskoro će odlukom guvernera Jerryja Browna biti uvedene restrikcije od 25%, kalifornijski gradovi još uvijek troše dvostruko više vode po stanovniku od recimo Sydneyja u Australiji, koji ima sličnu suhu klimu.
3. Koje su mjere poduzete dosad?
S obzirom na to da se predviđa da bi se suša mogla nastaviti i pogoršati, radi se na tome da se umanje katastrofalne posljedice za okoliš, ekonomiju i stanovništvo. Neke su mjere već poduzete, ali nijedna nije uspjela riješiti krizu s vodom.
Jedna od njih je i obvezna mjera restrikcije vode u gradovima, ali ta mjera uopće ne dotiče farmere, koji konzumiraju četverostruko više vode od urbanih područja.
Još 2014. godine počelo se raditi na financiranju recikliranja i desalinizacije vode i odobreno je 7.5 milijardi dolara za taj projekt. Svakako će pomoći, ali će za to trebati dosta vremena.
Odobrene su i restrikcije za crpljenje vode iz podzemlja, koje će pomoći očuvanju tog vrijednog i ograničenog spremnika vode. Međutim, restrikcije neće stupiti na snagu još sljedećih pet godina, a i onda će se postupno uvoditi između 2020. i 2040. godine.
4. Što se još može učiniti?
Predlaže se da se jednostavno promijene prehrambene navike. Tako se javljaju pomalo bizarne ideje da bi stanovnici Kalifornije trebali prestati jesti bademe, jer za njihov uzgoj treba mnogo vode, ili prestati jesti meso, čija proizvodnja isto zahtijeva velike količine vode. Međutim, ništa od ovoga ne može riješiti kompleksan problem nedostatka vode u državi.
Neki ekonomisti zalažu se za skuplju vodu kako bi potaknuli i kućanstva i farme na manju potrošnju vode. Međutim, učinkovitije cjenovne strategije nije jednostavno implementirati zbog kompleksnosti sistema, a ne treba zaboraviti da se pravo na vodu smatra ljudskim pravom pa bi voda trebala biti dostupna svima.