Afera ide dalje. Uz baštinu stradalu u potresu, geodeti za ministricu snimali i privatne zgrade sa zelenim naljepnicama
Premijer Plenković tvrdi da bi bez tih snimaka "neki građani možda i poginuli", a ministrica da su skenirane "najugroženije građevine"
U Gradu Zagrebu geodeti su nakon potresa po nalogu ministrice skenirali samo 44 građevine. S obzirom na tako mali broj objekata ključno je pitanje: kako je Ministarstvo uopće odabralo zgrade koje treba snimiti? Telegramova istraga je pokazala, većina remek-djela zagrebačke arhitekture nije skenirana, a na popisu su se našle zgrade u privatnom vlasništvu bez osobite vrijednosti. Koje potres pritom nije ni značajno oštetio
Tijekom višemjesečnog istraživanja posla za koji je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek Geodetskom fakultetu isplatila 19,1 milijuna kuna, Telegram je uporno postavljao pitanja: kako se uopće biralo koje će to zgrade biti 3D skenirane nakon potresa? Unatoč brojnim pokušajima, za to nikada nismo dobili koncizno objašnjenje, stoga je krajnje upitan još jedan segment posla: što je sve Geodetski fakultet snimao za Ministarstvo?
Iz zagrebačke gradske administracije službeno nam je potvrđeno da su u glavnom gradu snimane brojne građevine koje su nakon potresa dobile zelene naljepnice. A pritom nisu ni pojedinačno štićena kulturna dobra. Većina remek-djela zagrebačke arhitekture nije skenirana, a na popisu su se našle zgrade u privatnom vlasništvu bez osobite vrijednosti, koje pritom nisu ni značajno oštećene u potresu. Ministarstvo nikada nije objasnilo kako je do toga došlo.
‘Najvažnija kulturna dobra’
Premijer Andrej Plenković kazao je na prošlotjednoj press konferenciji kako je bilo nužno angažirati Geodetski fakultet za taj posao, ustvrdivši da bez njihovih 3D snimki ne bismo znali koliki su razmjeri štete na zagrebačkoj Katedrali. “Možda ne bismo ogradili tornjeve pa bi netko poginuo”, dramatično je ustvrdio, iako je već prvi udar potresa srušio dio jednog tornja.
Iz Ministarstva kulture i medija Telegramu su u nekoliko navrata kazali kako je 3D skeniranje zgrada bilo potrebno zbog popisa štete za europski Fond solidarnosti, hitnih mjera zaštite i pomoći restauratorima u obnovi. Inzistirali su na tvrdnji kako su platili snimanje “najvažnijih, potresom oštećenih kulturnih dobara i ostalih vrijednih građevina”, koje su “redom bile označene crvenim naljepnicama krajnje ugroženosti i oštećenja”. No, dobili smo dvostruku potvrdu da to nije točno.
Zgrade sa zelenim naljepnicama
Ministrica je, recimo, Geodetskom fakultetu platila i snimanje zgrade u Ulici Ljudevita Posavskog 14. Iz Grada Zagreba službeno su nam odgovorili kako je ta zgrada nakon potresa dobila zelenu naljepnicu. Identična je situacija, primjerice, i u Masarykovoj ulici na broju 5, koja je pritom cjelovito u privatnom vlasništvu. Podatak da su nakon potresa dobili zelenu naljepnicu, dodatno su nam potvrdili i tamošnji stanari.
A zgrada u Ilici 20, u kojoj se nalazi trgovina Mango, uopće nema naljepnicu jer nakon potresa nikada nije ni zatražen brzi pregled zbog potencijalnih oštećenja, kazali su za Telegram službeno iz Grada Zagreba. Ova se zgrada, bez obzira na to, ipak našla na popisu “najugroženijih građevina” koje su geodeti skenirali po nalogu Ministarstva kulture.
Kriterij za snimanje objekata
Od ukupnih 19,1 milijun kuna za snimanje baštine u potresom pogođenim područjima, čak 11,7 milijuna isplaćeno je za područje Zagreba, a za taj iznos skenirane su samo 44 zgrade. S obzirom na tako mali broj ukupno snimljenih građevina u glavnom gradu, činilo nam se da je ključno doznati: tko su osobe koje su radile popis i prema kojem kriteriju? Odgovore na ta pitanja iz Ministarstva nismo dobili.
Treba naglasiti, Geodetski fakultet po nalogu Ministarstva snimio je nekoliko uistinu važnih i teško oštećenih građevina poput Mimare, Katedrale i Glazbenog zavoda. No među njima su na popis od samo 44 objekta u Zagrebu ušle i nasumične privatne zgrade sa zelenim naljepnicama, što je novi neobičan segment posla ministrice Obuljen Koržinek i nedavno uhićenog dekana Almina Đape.
Tisuće zgrada u zaštićenoj zoni
Posla iz kojeg je, ustanovili su europski istražitelji, 590.000 eura završilo u vikendicama profesora Geodezije, isplatama gotovine s bankomata i na luksuznim putovanjima. Kako bismo bili sigurni da smo ministrici dali dovoljno prilika da se očituje, u jednom smo navratu direktno pitali kako je zgrada u Ulici Ljudevita Posavskog ušla na listu, a brojne građevine arhitekata presudnih za zagrebačku arhitekturu nisu?
Ministarstvo je tada prestalo inzistirati da su platili 3D skeniranja “najvažnijih objekata baštine” te su nam odgovorili kako se navedena zgrada nalazi u “povijesnoj zagrebačkoj cjelini koja je u zoni zaštite”. To je točno, no u toj se zoni nalazi na tisuće zgrada stoga je presudno: kako je odlučeno koje će od njih biti snimljene.
U nastavku donosimo kronologiju kako je Ministarstvo odgovaralo na pitanja o objektima koje je za 19,1 milijuna kuna skenirao Geodetski fakultet:
21. rujna 2023.
U upitu Ministarstvu, među ostalim pitamo: tko je sastavio popis objekata stradalih u potresu koje treba snimiti 3D tehnikom? Pitamo i koji su bili kriteriji za odabir zgrada.
28. rujna 2023.
Ministarstvo odgovara kako je riječ o 3D snimanjima “svih najvažnijih, potresom oštećenih kulturnih dobara i ostalih vrijednih građevina na području zahvaćenom u oba potresa”. Dodaju, i dalje bez konkretnih odgovora, kako su snimci bili potrebni na zgradama “koje su redom bile označene crvenim naljepnicama krajnje ugroženosti i oštećenja”. Na naša konkretna pitanja nisu odgovorili.
11. listopada 2023.
Ponovno se obraćamo Ministarstvu i među ostalim pitamo: tko je donio odluku koji će konkretni objekti biti obrađeni 3D skeniranjem Geodetskog fakulteta i prema kojim su kriterijima pojedine zgrade odabrane?
18. listopada 2023.
Iz Ministarstva u odgovoru ponavljaju raniju tvrdnju o nužnosti snimanja zgrada s crvenim naljepnicama. Tvrde da su odluku o snimanju zgrada donosili “vrhunski stručnjaci” Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gradskog zavoda zaštitu spomenika te vanjski suradnici iz akademske zajednice. Tko su ti vrhunski stručnjaci, nisu imenovali.
28. studenoga 2023.
Ministarstvo kulture u odgovoru tjedniku Nacional tvrdi kako je njihova Uprava za zaštitu kulturne baštine zaprimala “pisane zahtjeve i telefonske pozive Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, nadležnih konzervatorskih odjela, vlasnika i korisnika zgrada sa statusom kulturnog dobra”. Uprava bi potom “temeljem stvarnih zahtjeva s terena davala naloge Geodetskom fakultetu za snimanje”. Drugim riječima, sada ispada da su vlasnici kulturnih dobara trebali zvati Ministarstvo kako bi im zgrada bila 3D skenirana, iako takav poziv nigdje nije objavljen.