Zloglasna skupina ISIS-K preuzela je odgovornost za bombaške napade u Kabulu. Tko su oni?
Talibane vide kao neprijatelje, a posljednjih mjeseci su izveli više smrtonosnih napada
Odgovornost za jučerašnji stravični napad bombaša samoubojica u Kabulu preuzela je Islamska država, točnije ogranak ISIS-K (slovo ‘K’ označava provinciju Khorasan), a ta organizacija poznata je i kao ISKP, što je skraćeno od: ISIL Khorasan Province. Aktivni su u Pakistanu i Afganistanu i najekstremnija su i najnasilnija militantna džihadistička skupina u toj regiji, piše BBC.
Prije napada su američki, ali i dužnosnici drugih zemalja upozoravali da ta skupina predstavlja prijetnju evakuacijama iz Afganistana i da navodno ciljaju zračnu luku u Kabulu. ISKP članove uglavnom regrutira među džihadistima iz Afganistana i Pakistana, a pogotovo bivše članove afganistanskih talibana koji tu organizaciju nisu vidjeli kao dovoljno ekstremnu.
Skupina je osnovana u siječnju 2015. prije nego što je Islamsku državu, koja je tada bila na vrhuncu snage u Iraku i Siriji, porazila koalicija vojnih snaga predvođena SAD-om. Guardian navodi kako su nastali nakon što su se predstavnici Islamske države na sjeverozapadu Pakistana sastali s malom grupom nezadovoljnih talibanskih zapovjednika i drugih ekstremista koji su se osjećali marginalizirani unutar pokreta u regiji.
Odgovorni za neke od najgorih napada
Ta skupina je preuzela odgovornost za brojne smrtonosne napade diljem Afganistana i u posljednjim godinama povezali su ih s nekim od najstravičnijih djela poput napada na škole za djevojčice, bolnice, kao i napad na jedno rodilište gdje su navodno pucali na trudnice i medicinske sestre.
Talibane vide kao neprijatelje i smatraju da su militanti koji su napustili njihovu vjeru, pa je zakonito ubijati ih, prema njihovom tumačenju islamskih zakona. ISIS je također osudio mirovni sporazum sklopljen 29. veljače 2020. između SAD-a i talibana, rekavši da je SAD predao zemlju talibanima u sklopu tajnog dogovora. ISKP je krajem 2019. i 2020. pretrpio značajne gubitke kada su im ulovljeni šefovi organizacije. Od tada su se navodno oporavili i tvrde da su izveli nekoliko napada tijekom mirovnih razgovora između talibana i vlade u Afganistanu.
Za razliku od talibana ne fokusiraju se isključivo na Afganistan nego, kao dio Islamske države, žele izvesti napade na infrastrukturu i osoblje zapadnih zemalja, međunarodne zajednice i humanitarnih udruga gdje god mogu. Najaktivniji su bili u provinciji Nangarhar i u Kabulu, a ciljali su afganistanske sigurnosne snage, političare, ministre, talibane, vjerske vođe, šijite i sunite, snage SAD-a i NATO-a kao i međunarodne organizacije. Tvrde i da su izveli napad u rujnu 2018. godine u Iranu.
Ponovno aktivni posljednjih mjeseci
Protiv ISKP-a su se uz afganistansku vladu i SAD često borile i druge lokalne islamističke skupine, uključujući i talibani, ali i Al Qaida, što je dovelo do toga da skupina ima previše neprijatelja i do velikih gubitaka u D. Nakon niza ofenziva ubijeno mnogo pripadnika ISKP-a, uključujući veliki dio vodstva.
Posljednjih mjeseci skupina doživljava oporavak i tijekom prva četiri mjeseca 2021. godine, Misija Ujedinjenih naroda za pomoć u Afganistanu (UNAMA) zabilježila je 77 napada za koje je ISKP ili okrivljen ili preuzeo odgovornost. To uključuje napade na širi razmjer meta od šijitskih muslimana, do novinara, stranaca, a izveli su i napade na civilnu infrastrukturu i vojno osoblje, piše Guardian.
Navodno od lipnja 2020. ISKP ima novog vođu, a zaprimili su i značajnu količinu novaca od vodstva Islamske države na Bliskom istoku ove godine što im je omogućilo da financiraju napade.
Hoće li talibani dati utočište ISKP-u?
Nedavno je u EUROPOL-ovom izvještaju o džihadističkoj on-line propagandi istaknuto da sporazum između SAD i talibana o povlačenju iz Afganistana nije podržala skupina ISKP. Tada je Telegram razgovarao s Mirkom Bilandžićem, uglednim doktorom političkih znanosti i redovitim profesorom na Filozofskom fakultetu gdje je nositelj kolegija ‘Terorizam i društvo’, te ‘Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti’.
Bilandžić se složio s bivšim američkim ministrom obrane Leonom Panettom koji je rekao kako ne sumnja da će talibani, kada preuzmu Afganistan, dati utočište Al-Qaidi, ISIL-u i terorizmu općenito. Bilandžić je tada rekao kako neće samo provincija koju kontrolira ISKP biti problem nego cijela zemlja. “Nitko neće uspjeti uspostaviti centralnu vlast i cijeli Afganistan će otići u sektaško nasilje”, rekao je Bilandžić.
Slijedi izvoz terorizma iz Afganistana
Smatra da je važno istaknuti da je u Afganistanu i nastala Al Qaida te da je bila u okrilju talibana. “ISIL i Al Qaida su se razišli i strateški. ISIL kaže da je kalifat nacionalno pitanje, a Al Qaida da je globalizirano. Zato borba protiv bližeg i daljeg neprijatelja. Svi su oni teroristi u radikalnoj islamističkoj ideologiji”, pojasnio je profesor Bilandžić.
“Ono što će se događati bit će internacionalizirani unutarnji sukob, unutar islamistički sukob. A takvo sektaško nasilje je uvijek dobar izvozni proizvod. Bitno je znati i da su talibani u ovom trenutku za islamiste nacionalni heroji, što znači da na njihovo ponašanje gledaju kao na nešto što donosi rezultate. Takvo ponašanje onda se nužno i imitira, jer to jača ugled cijeloj toj zajednici. Ako to pak sagledamo globalizirano, logično je da slijedi izvoz terorizma iz Afganistana”, zaključio je profesor Bilandžić.