Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ekskluziv: Nestao je novac za vodotoranj u Vukovaru pa je skupljen novi. Sad obnova zapinje zbog gradonačelnika

Vodotoranj je prema svim najavama već morao biti obnovljen. Izvodjač radova prvi put za Telegram priča zašto nije

Nakon svojedobnog misterioznog nestanka novca dediciranog za obnovu, lani je prikupljeno novih 37 milijuna kuna i vodotoranj je, kako je najavljivao gradonačelnik, morao biti dovršen ‘do početka ovog ljeta’. No Drago Hedl proveo je dan s radnicima, uvjerio se da nisu ni blizu kraja i razgovarao s izvodjačem radova koji optužuje gradsku upravu Vukovara za kaos i, citiramo, ‘destrukciju obnove’

“Nadamo se da bi u proljeće 2019. godine, najkasnije početkom ljeta, vukovarski Vodotoranj, simbol hrvatskog zajedništva, mogao otvoriti svoja vrata”, rekao je Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara 28. travnja. 2018. za Dnevnik nove TV. Bilo je to godinu dana nakon što je 12. svibnja 2017. s vlasnikom tvrtke Planum građenje, Đurom Bamburačem svečano potpisao ugovor o rekonstrukciji vukovarskog Vodotornja, vrijedan 25,2 milijuna kuna.

Da se sve odvija ”zadovoljavajućom dinamikom i prema planu” te da će ” najkasnije do početka ljeta iduće godine objekt Vodotornja, simbola hrvatskog zajedništva, otvoriti vrata posjetiteljima”, potvrdio je, obilazeći radove 14. srpnja 2018. dogradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček. Dodao je kako je ”financijska konstrukcija zatvorena”, skupljeno je više nego dovoljno novca, čak 37 milijuna kuna, od čega je polovicu osigurala Vlada.

Početak ljeta je odavno iza nas

No, magnum opus vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave – kojeg jedino može nadmašiti izgradnja najviše zgrade u Hrvatskoj od 36 katova, u kojoj će, na prostoru nekadašnjeg Hotela Dunav biti i vukovarski Hilton (o čemu je Telegram pisao) – u ozbiljnim je problemu što se rokova tiče. Početak ljeta 2019. odavno je iza nas, to godišnje doba već se bliži kraju, a završetak radova na ”simbolu hrvatskog zajedništva”, čijeg se pokroviteljstva prihvatili predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović, još se ne nazire.

Razlog je nevjerojatan: opstrukcija investitora. A investitor je, kao što je poznato, Grad Vukovar, na čijem je čelu Ivan Penava. Tako u razgovoru za Telegram tvrdi Đuro Bamburač, vlasnik Planum građenja, isti onaj koji je s Penavom svečano potpisao početak izvođenja radove na rekonstrukciji Vodotornja. S Bamburačem, u srijedu, 21. kolovoza, pričamo u sjedištu njegove tvrtke u Vukovaru.

Vukovar se gađalo i iz Srbije što se jasno vidi po pogocima s dunavske strane Telegram

Između investitora i gradonačelnika vlada velika napetost

Koliko je Penavi bilo važno da rekonstrukcija Vodotornja bude završena najkasnije do početka ovogodišnjeg ljeta vidljivo je i iz njegove nervoze iskazane nakon što je izvođač radova izabran, a jedan od sudionika u natječaju uložio žalbu. U izjavi za T-portal, Penava je 18. travnja 2017. u svom osebujnom stilu rekao: ”Morat ću podsjetiti Državnu komisiju da maksimalno budu ažurni te da dokument [žalbu tvrtke koja se javila na natječaj] uzmu u hitnu proceduru jer se inače kod njih jedna žalba rješava mjesec do dva dana, a to nam uzima prilično vremena”. Manje od mjesec dana nakon toga, ugovor je potpisan i radovi su započeli.

No, otkud sada opstrukcija koju spominje vlasnik tvrtke Planum građenje, izvođača radova na rekonstrukciji Vodotornja? Da između izvođača radova (Planum građenje) i investitora (Grad Vukovar) vlada velika napetost svjedoči i pismo koje je upućeno vukovarskoj gradskoj upravi.

Obnova se očito rješava u hodu

“Nažalost, projektanti i odgovorni u Gradu Vukovaru nisu znali da je Vodotoranj nakošen za 11 centimetara, pa je isprojektiran okomito. Potpuno smo promijenili projekt. Bila je ideja da se prostor oko Vodotornja opkopa i injektira betonom, no protivili smo se jer je to bio riskantan potez. U slučaju oluje i moguće velike količine kiše, pojavio bi se problem natapanja prostora ispod tako velike građevine. Nije bilo nikakve potrebe da se to radi, pa se odustalo. Promijenili smo i tehnologiju izvođenje radova. Iako su radovi poodmakli, još uvijek sve nije projektantski riješeno”, kaže Bamburač.

U cijeloj priči oko obnove vukovarskog Vodotornja, očito, puno toga rješava se u hodu. Ideja o obnovi, kako je sada zamišljena, potekla je od gradonačelnika Penave, početkom 2016. Radilo se, zapravo, o reciklaži stare zamisli, još iz vremena predsjednika Franje Tuđmana, kada se političkom odlukom sadašnja ideja o Vukovaru kao ”simbolu hrvatskog zajedništva” pokušala realizirati tako da svaka hrvatska županija osigura novac za jedan od vukovarskih projekata.

Pogled s Vodotornja na vukovarsku Mitnicu, Dunav i vojvođansku stranu rijeke Telegram

Projekt obnove je ranije prekinut jer se nije znalo kako nastaviti

Tadašnjem Ministarstvu obnove i razvitka, tijekom 1997. i 1998., Zadarske je županija uplatila tri milijuna kuna, za obnovu Vodotornja, pa su potom, početkom dvijetisućitih, radovi na Vodotornju započeli. Zanimljivo, i tada je za izvođača radova izabrana ista tvrtka koja taj posao radi i danas. Bamburač kaže da su podigli skele, uklonili dijelove betonske konstrukcije koji su, zbog ratnih razaranja i silnih oštećenja, opasno visjeli na armaturi, te popravili stepenice.

No, kad je obnova vukovarskog Vodotornja iz nadležnosti Ministarstva obnove i razvitka prešla u nadležnost Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, na čijem je čelu bila Jadranka Kosor, s obnovom se stalo. Razlog: projekt nije bio osmišljen i nije se znalo kako dalje nastaviti. Oko milijun kuna je potrošeno, a gdje su završila preostala dva, jedan je od brojnih vukovarskih X-fileova.

Ponovno se politika nameče struci

Na sličan način krenula je i sadašnja rekonstrukcija. Penavinom inicijativom započela je velika akcija skupljanja novca, a da se ni približno nije znalo koliko će sve to stajati. Politika se nametnula struci, slično kao što se to već dogodilo prilikom prvog pokušaja obnove Vodotornja. “Tek kada smo skinuli rezervoar vidjelo se kolika su stvarna oštećenje i koliko će posla biti”, kaže Bamburač. “Projektant do tada nije mogao doći i zorno vidjeti u kakvom je stanju Vodotoranj”.

Tako su počela natezanja i nesporazumi. Projekt se mijenjao i još uvijek se mijenja. Bamburač (78), koji je, čini se, sudbinski vezan za vukovarski Vodotoranj, jer je bio uključen i u njegovu gradnju kada je 1967. iz Zagreba doselio u Vukovar, veli kako bi s cijelom istinom o problemima s kojima se susreće u rekonstrukciji Vodotornja mogao izaći u javnost, ne bude li se investitor počeo odgovornije ponašati. Kaže kako je bilo svakojakih ideja, među ostalim i da se zamijeni betonska ”kruna”, završni vijenac na vrhu kupole, što bi, tvrdi, da je urađeno, dovelo do urušavanja vrha Vodotornja.

Kupola Vodotornja nalik je prerezanom kolut ementalera Telegram

Penava ignorira naš upit, kao što ignorira Bamburača

“Kad su radovi počeli pisao sam gradonačelniku Penavi da se sve obustavi i pričeka dva mjeseca dok se sredi projektna dokumentacija, jer se krenulo grlom u jagode. Odgovora nije bilo, odšutio je. Već dva-tri mjeseca čekamo projekt parkirališta”, nastavlja Bamburač i kaže kako su napetosti između njegove tvrtke i investitora došle do točke usijanja. “Napisao sam pismo gradonačelniku Penavi da više ne dolaze na gradilište jer ću to smatrati destrukcijom i ometanjem posla te da će moja tvrtka prekinuti radove”, kaže Bamburač.

Telegram je poslao upit službi za odnose s javnošću Grada Vukovara u kojem smo zatražili odgovore zašto kasne radovi, kada će biti gotovi, s obzirom na obećanje gradonačelnika Penave da će ”simbol hrvatskog zajedništva” biti završen do početka ljeta ove godine, te postoje li nesporazumi između izvođača radova i investitora. Odgovor nismo dobili. Kao što je ignorirao izvođača radova, Penava je ignorirao i Telegram.

Predsjednica neće moći koristiti otvorenje Vodotornja za kampanju

Riječ ”destrukcija” kojom Bamburač opisuje odnose s investitorom, može se čuti i u drugačijem kontekstu, u političkim krugovima bliskim HDZ-u. Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se svake godine obilježava 18. studenoga, ove će se godine poklopiti sa zahuktalom predsjedničkom kampanjom koja će se u te dane približavati završnici. Nije potrebno biti PR-stručnjak da bi se zaključilo kakav bi plus za Kolindu Grabar Kitarović bilo otvorenje ”simbola hrvatskog zajedništva”, čija je ona pokroviteljica i kojoj bi sigurno pripala čast da presiječe vrpcu. Što bi to značilo za njenu kampanju. No, kako sada stvari stoje, to se neće dogoditi.

Boris Benić, šef gradilišta na rekonstrukciji Vodotornja Telegram

Može li se govoriti o destrukciji? To pitanje ostaje otvoreno, ali silna žurba na početku posla, Penavino požurivanje Državne komisije za kontrolu javne nabave (koja je, nota bene, žalbu jednog od izvođača radova riješila dan nakon Penavine kuknjave u medijima) i sadašnje neobjašnjivo kašnjenje, može se i tako protumačiti. Nije nikakva tajna da je Penava HDZ-ov enfant terrible, nepredvidiv i svojeglav. Često ga se povezuje s grupacijom u HDZ-u koja nije sklona Andreju Plenkoviću, a neki ga spominju i kao mogućeg kandidata na unutarstranačkim izborima sljedeće godine.

Predsjednici je toranj bitniji nego premijeru?

Predsjednica Grabar Kitarović početkom svibnja ove godine, prigodom posjete Vukovaru za dan Grada, zorno je pokazala koliko joj je važan projekt rekonstrukcije Vodotornja kada se stepenicama popela četrdesetak metara do prostora na kojem je nekoć bio rezervoar za vodu, a koji će postati ostakljena memorijalna soba. Dan kasnije ondje je bio i premijer Plenković, ali za razliku od predsjednice nije se uspinjao uskim i slabo zaštićenim stubama.

No, Plenković je tada, prema izvještaju agencije Hina, neizravno najavio kako će Vodotoranj biti završen do 18. studenoga ove godine. “Radovi jako dobro napreduju i drago mi je što smo čuli da će biti dovršeni do početka studenoga i Vukovar će dobiti uz četiri sjajna muzeja još jedan veliki sadržaj – vodotoranj, simbol obrane Vukovara i Domovinskog rata s hrvatskim stijegom na vrhu”, rekao je Plenković, a prenijela Hina.

Vodotoranj vjerojatno neće biti gotov do početka studenoga

Kako stvari sada stoje, to se vrlo vjerojatno neće dogoditi. Penjemo se istim onim stubama kojima se prije više od dva i pol mjeseca uspinjala predsjednica Republike. Panoramski lift za 13 osoba, još nije ugrađen. Kada bude u funkciji ići će brzinom od dva metra u sekundi i do panoramskog prostora stizati za manje od pola minute, neusporedivo brže nego što je trebalo nama. Boris Benić, diplomirani inženjer građevinarstva, vodi nas gradilištem na kojem očito, ima još jako puno posla.

Nije to klasično gradilište: Vodotoranj treba ostati spomenik ratnom bezumlju i stradanjima kojima je u Domovinskom ratu bio izložen Vukovar, a s druge strane siguran prostor koji će posjećivati tisuće i tisuće hrvatskih građana, ali i turista. Treba zadovoljiti oba kriterija.

Pogođen preko 600 puta

Tijekom rata 1991. Vodotoranj je izravno pogođen više od 600 puta topničkim i minobacačkima granatama i raketiran zrakoplovima, a pogoci se i danas vide, uključujući i one sa sjeverne, vojvođanske strane Dunava, što potvrđuje da se Vukovar napadalo i s teritorija Srbije, a ne samo s područja koja su okupirali pobunjeni hrvatski Srbi. Većina rupa će ostati, neka oštećenja morala su biti ”zakrpana”, injektirana i povezana betonom, kako bi se konstrukcija ”stisnula” i mogla izdržati opterećenje.

Ukrajinski varilac daje svoj doprinos ”simbolu hrvatskog zajedništva” Telegram

Tone aluminijske bravarije i stolarije, te goleme staklene površine, tek trebaju biti ugrađene. Posla je još jako, jako puno, a kao i na bauštelama diljem Hrvatske manjka radnika. Tvrtka Planum građenje, koja izvodi radove, morala je angažirati uvoznu radnu snagu. Varilac kojeg susrećemo u vrhu tornja došao je iz Ukrajine. Zarađuje oko tisuću eura mjesečno, ima osiguran besplatni smještaj i dva obroka dnevno. Tako će i on, možda i više nego oni od kojih se to očekuje, varanjem željeznih greda, dati svoj doprinos ”simbolu hrvatskog zajedništva”.

Drago Hedl
Istraživački novinar
358 članaka Više o autoru
Više s weba