Hoće li 5. srpnja biti uvod u rat u SDP-u?

Zbog problema u HDZ-u se ne stječe takav dojam, ali i kod Bernardića ima gadnih pitanja u predizbornom periodu

U kuloarima se priča i da solidne izglede za izbornu listu u Devetoj ima bivši predsjednik SDP-a Tomislav Zrinski, vjerni Bernardićev stranački igrač. No, Zrinski je bivši zbog rezultata na lanjskim lokalnim izborima. SDP je dobio sramotnih 3,95 posto glasova i nisu prešli izborni prag (dvije godine ranije, na redovnim izborima osvojili su 10,45 posto), a Zrinski je dao ostavku na mjesto predsjednika SDP-a Ličko-senjske županije.

Davor Bernardić je, kako izgleda, uspio zatvoriti planiranu predizbornu konstrukciju. Nakon HSS-a, Hrvatske stranke umirovljenika i Glasa, na listama Restart koalicije bit će i u svojim izbornim jedinicama ozbiljno jaki igrači, IDS i, po svemu sudeći, neovisni međimurski župan Matija Posavec. S obzirom na anketne trendove, Bernardiću u ovom trenutku – kako li samo ova rečenica zvuči nevjerojatno iz perspektive 2018. ili (početka) 2019. godine – namiguje relativna većina, odnosno više osvojenih mandata od HDZ-a Andreja Plenkovića.

No, to je pitanje na koje ćemo konačni odgovor dobiti u kasnim satima 5. srpnja. Otprilike u isto vrijeme krenut će i kalkulacije o tome tko će na kraju doći do čarobne brojke od (barem) 76 mandata i većine potrebne za formiranje Vlade.

U narednih nekoliko dana, međutim, predsjednik SDP-a morat će riješiti standardan vrući krumpir svakog predizbornog razdoblja – raspored na izbornim listama. A tu SDP ima daleko više upitnika i nedoumica nego u posljednjim izbornim ciklusima.

Berini oponenti startaju s dna lista

Prvo pitanje je vezano za visoko profilirane političare SDP-a na koje Bernardić još treba do kraja odgovoriti je što će biti s članovima predsjedništva koje je Glavni odbor suspendirao u ljeto 2018. godine. Kako se čini u ovom trenutku šef SDP-a se tu odlučio na pragmatičan pristup koji mu je dao rezultata na lanjskim europskim izborima – Siniša Hajdaš Dončić u Trećoj i Mihael Zmajlović u Sedmoj izbornoj jedinici pokušat će s posljednjih mjesta na listama osvojiti više od deset posto preferencijalnih glasova i tako ući u Sabor.

Matematika je jasna – njih dvojica bi na izbore mogli izvući i one simpatizere stranke koji baš ne cijene (upozorenje za eufemizam!) predsjednika stranke i tako pojačati ukupni rezultat SDP-a. Slično bi trebalo biti i s Peđom Grbinom u Osmoj izbornoj jedinici, iako konačan dogovor vjerojatno najistaknutijeg Bernardićevog oponenta u stranci (prvi je javno zatražio njegovu ostavku ujesen 2017. godine), još nije postignut.

Politička matematika po kojoj pozicioniranje unutarstranačkih oponenata na izborne liste zvuči toliko logičnom da je ne treba posebno naglašavati u Hrvatskoj ipak nije samorazumljiva. Dosta je sjetiti se kako je izgledala HDZ-ova lista za europske izbore prošlog svibnja, ili pokušati na listama koje će HDZ ovih dana sastaviti za parlamentarne izbore pronaći Miru Kovača, čovjeka koji je prije manje od tri mjeseca dobio 21,4 posto glasova u utrci s Andrejom Plenkovićem za mjesto predsjednika stranke.

Pitanje Marasa

Drugo teško pitanje s odgovorom koji je za SDP još uvijek negdje “u zraku” je pozicija Gordana Marasa. Naime, još uvijek je otvoreno koje će mjesto on dobiti na listi u Prvoj izbornoj jedinici, štoviše, u kuloarima se priča i o (tek) sredini liste. Maras, međutim, nije samo bivši saborski zastupnik, nego i šef najveće stranačke organizacije, one u Zagrebu.

S te pozicije je čak tri puta na parlamentarne izbore izlazio i Davor Bernardić. Uvijek je bio treći, iza predsjednika stranke Zorana Milanovića i šefice tad strateškog partnera, Vesne Pusić iz HNS-a. Ukoliko bi Maras bio niže pozicioniran od Bernardića 2011., 2015. i 2016. godine, moglo bi se usred kampanje otvoriti potencijalno eksplozivno pitanje o odnosima u zagrebačkom SDP-u, jer nije javna tajna da je Bernardićeva struja u glavnom gradu bila ozbiljno ožalošćena Marasovom pobjedom 2108. godine.

Nagovaranje Biljane Borzan – ulog za buduće bitke?

A kad se već govori o unutarstranačkim odnosima nakon 5. srpnja, teško je ne naslutiti vonj nekih budućih bitaka u upornom (i javnom) pritisku na Biljanu Borzan da se kandidira na parlamentarnim izborima, iako je na zastupničkoj dužnosti u Europskom parlamentu. Za razliku od nekih drugih eurozastupnika SDP-a (primjerice, Predraga Freda Matića), Borzan ne želi sudjelovati u izborima nakon kojih neće preuzeti dužnost na koju bi bila izabrana. Jasno je i u više navrata izjavljivala da smatra da bi to bilo varanje birača, no iz javnih istupa čelnika SDP-a stječe se dojam da je opcija s Borzan ipak još uvijek otvorena.

Pobijedi li SDP i uspije li Bernardić sastaviti Vladu, ova epizoda bit će brzo zaboravljena. No, ako SDP ostane u oporbi, nema nikakve sumnje da će se u stranci postaviti pitanje Bernardićeve odgovornosti i da će on imati ozbiljnog protukandidata (ili više njih) na unutarstranačkim izborima koji će se održati nakon parlamentarnih. Biljana Borzan je svakako jedna od onih koji imaju visok rejting među biračima i njena eventualna kandidatura (ako bi se ona uopće odlučila na takvu avanturu) značila bi za Bernardića veliku opasnost da se vrati u drugi stranački ešalon. Iz te perspektive uporno inzistiranje da se Borzan ipak kandidira na parlamentarnim izborima moglo bi (ako ona o tome ne promijeni mišljenje, a po svemu sudeći – neće) biti iskorišteno kao oružje u kasnijem ratu za kontrolu nad SDP-om.

Propao na lokalnim izborima, evo ga na državnim?

Naposljetku, ovaj kratki pregled valja zaključiti potencijalno bizarnim detaljem iz izborne jedinice u kojoj SDP sigurno neće pobijediti – Devete. Naime, čini se da vrlo dobre šanse da osvane na kao kandidat na stranačkoj listi ima Tomislav Zrinski, bivši predsjednik SDP-a Ličko-senjske županije. Zrinski je imao dvije burne godine. Prvo je baš on, a ne Bernardić nakon kojeg je govorio, na sjednici Glavnog odbora u ljeto 2018. zatražio suspenziju četvero članova Predsjedništva stranke. Tek koji mjesec kasnije ga je stranački kolega optužio da preko posrednika želi “srediti” polaganje matematike na Veleučilištu u Gospiću i to objavivši audio snimku spornog razgovora na Youtubeu.

U ožujku prošle godine, Zrinski je, uz osobno potporu Davora Bernardića, poveo županijski SDP na izvanredne izbore. Reći da su prošli loše bilo bi urnebesno ublažavanje. SDP je dobio sramotnih 3,95 posto glasova i nisu prešli izborni prag (dvije godine ranije, na redovnim izborima osvojili su 10,45 posto), a Zrinski je dao ostavku na mjesto predsjednika SDP-a Ličko-senjske županije. Sad je potencijalni kandidat za mandat u parlamentu RH.

Za Bernardića, dakle, narednih nekoliko postavlja skriva niz upitnika (ovdje je, pritom, navedeno samo nekoliko zanimljivijih slučajeva) koji se lako, u kampanji pred vrlo neizvjesne izbore, mogu pokazati i nagaznim minama. Bit će, stoga, više nego zanimljivo vidjeti hoće li kombinatorika vrha stranke uspjeti izbjeći veću štetu. I hoće li, naravno, “eksplozije” koje ovih dana dolaze iz pravca HDZ-a biti i dalje dovoljne da nadglasaju komešanje u stožernoj oporbenog stranci.

Jasmin Klarić
Telegram autor
557 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program